Strah od ispita tjera na bijeg iz škole

Izostanci su prije svega reakcija učenika na odnos prema školi i nastavnicima, a on je, naime, sve lošiji i permanentno se mijenja nagore. Trend izostanaka u jako je velikoj korelaciji i s problemom – gdje djeca provode svoje slobodno vrijeme kada odu s nastave, a očigledno je da bježe i zbog toga što jedan dio nastavnika shvaća svoj autoritet prvenstveno putem ocjena, kaže dr. Miliša
Bježanje s nastave, prema nedavno objavljenim podacima, u dalmatinskim je županijama u sve većem porastu, a zadarski su učenici po broju prikupljenih neopravdanih sati u samome vrhu. Razlozi markiranja su različiti, pri čemu su strah od ispitivanja i loših ocjena samo neki od onih kojima se učenici obično “opravdavaju”. No, motiva za ovakvo ponašanje, smatraju stručnjaci, ima i puno više.
Roditelji “pišu” ispričnice
– Izostanci su prije svega reakcija učenika na odnos prema školi i nastavnicima, a on je, naime, sve lošiji i permanentno se mijenja nagore. Trend izostanaka u jako je velikoj korelaciji i s problemom – gdje djeca provode svoje slobodno vrijeme kada odu s nastave, a očigledno je da bježe i zbog toga što jedan dio nastavnika shvaća svoj autoritet prvenstveno putem ocjena, smatra sveučilišni profesor dr. Zlatko Miliša, ističući pritom da ocjene nipošto ne bi smjele biti glavno mjerilo vrednovanja uspješnosti rada učenika. Upravo to daje znak da Pravilnik o ocjenjivanju treba mijenjati te hitno treba provesti rasterećenje učenika.
– Podržavam odluku Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa koje preporučuje da se smanji tjedni broj ispitivanja, jer mi nismo društvo znanja ako se more nepotrebnih informacija nalazi u sustavu ocjenjivanja, kaže Miliša, ističući da to upućuje da su izostanci učenika jedan rezultat sveopće odgojne atrofije škole, pri čemu najgoru moguću krajnju posljedicu predstavljaju još i roditeljska opravdanja, odnosno roditelji koji za neopravdane satove djeci “pišu ispričnice”.
Zadarskoj javnosti, smatra Miliša, sve je to upozorenje da se ovakva situacija može i treba analizirati s kroničnim nedostacima izvanškolskih aktivnosti, odnosno izostankom poticanja onih nastavnika koji se u njihovoj organizaciji najviše trude.
– Učenici ne nalaze svoje zadovoljstvo u školama, ali ne smije se generalizirati, jer ima vrlo dobrih profesora. Ono na što ja stoga stalno apeliram je potreba da se konačno počne uvoditi stimulacija najboljih nastavnika i najboljih škola. Jer, goleme su razlike između izostanaka u pojedinim školama. Trebala bi se napraviti analiza, utvrditi koji nastavnici imaju visoki ugled i povjerenje kod učenika te da ih se nagradi, a ne da budu u istom rangu s onima koji svoj autoritet pokazuju samo kroz ocjene, kaže Miliša.
Markiraju i osnovci
Promjene u načinu ocjenjivanja kao i potrebu isticanja da ne moraju nužno biti najbolji u svemu, on smatra ključnima u motiviranju učeničkog interesa za školom. Djeci treba dati do zanja da kompetencije i sposobnosti ne leže samo u količini informacija, već u ovladavanju vještinama iz pojedinih predmeta u kojima su dobri.
Za veliki broj neopravdanih sati učenici bivaju sankcionirani opomenama, ukorima, a jedna od krajnjih mjera koja može biti poduzeta je isključenje iz škole. No, takva je praksa, smatra Žarko Grancarić, ravnatelj zadarske Prirodoslovno-grafičke škole, diskutabilna, jer je poslati dijete na ulicu još gore.
– Izostanaka ima u svim školama i teško je točno reći koji su sve razlozi takvog ponašanja, nema nekog pravila. No, sigurno bismo željeli doznati iskustva drugih škola, poput onih Varaždinske županije, koje bilježe manji broj neopravdanih sati, kaže Grancarić.
Da izostanaka ima i kod učenika osnovnih škola, potvrđuje Mile Marasović, ravnatelj Osnovne škole Petra Preradovića, no u ovoj zadarskoj školi, kako kaže, ipak ne u drastičnoj mjeri. Uzroci bježanja, smatra i on, mogu biti višestruki, no, ističe, u prvom redu ipak sve proizlazi iz obitelji.
– Ako je obitelj stabilna, brine se i vodi računa o ponašanju djeteta, manja je mogućnost da će takav učenik neopravdano izostajati s nastave, kaže Marasović. Svakako je velika važnost obrazovanje kvalitetnih učitelja, koji će učenike zainteresirati za nastavu.
– Nastava nikome nije toliko mila. Godinama se govori o rasterećenju učenika i u pravcu smanjenja programa bi se trebalo ići. No, pritom je uvijek vrlo važna i sama osoba koja s djecom radi, jer sigurno je da će učitelj koji je razumna i kvalitetna osoba, koja ima žicu za svoj poziv, u većoj mjeri postizati da učenici zavole školu, zaključuje Marasović.