Hrvatska medicina rada zaostaje za europskom

Naši poslodavci moraju shvatiti da pravilno provođenje zaštite na radu smanjuje troškove i donosi financijski dobitak. Prvi korak prema tome je poštovanje zakonskih odredaba, a praksa naših poslodavaca je da to izbjegavaju. Oni moraju shvatiti da to moraju imati isključivo zbog sigurnosti zaposlenika, a ne samo zbog zakona, kazao je Branko Wasserbauer

Otvorenje Trećeg međunarodnog stručnog znanstvenog skupa “Zaštita na radu i zaštita zdravlja” upriličeno je jučer u hotelu Adriana u Falkensteiner Hotels & Resorts Borik. Riječ je o skupu koji organizira Veleučilište u Karlovcu, a u suradnji s Hrvatskim zavodom za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, Hrvatskog ergonomijskog društva i Državnog sveučilišta Boise, koji će trajati sve do sutra.
Mjere zaštite na radu
Pokrovitelji skupa su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ureda za socijalno partnerstvo u RH te Nacionalno vijeće za zaštitu na radu. Nakon svečanog otvorenja skupa predstavljeno je 169 domaćih i stranih renomiranih stručnjaka sa 102 rada, a osnovna tema skupa bila je zaštita na radu koja uključuje ergonomske, ekološke, tehničko-tehnološke i društvene čimbenike zaštite, zaštitu od požara i zdravstvene čimbenike zaštite, koji uključuju preventivne i kurativne aktivnosti u sprječavanju profesionalnih bolesti i ozljeda na radu.
Kako je pojasnio Branko Wasserbauer, dekan Veleučilišta u Karlovcu, cilj ovog skupa je unaprjeđenje znanosti te stjecanje novih znanstvenih spoznaja iz područja medicine rada, a s obzirom da program rada Veleučilišta u Karlovcu podrazumijeva i dva stručna studija iz područja medicine opravdana je njihova treća po redu organizacija ovakvog skupa.
– Na ovom su skupu prisutni i naši kolege iz velikog broja europskih zemalja, a tu su i gosti iz SAD-a i Argentine. Veliko nam je zadovoljstvo što se skup održava u Zadru i to zato što naše Veleučilište nastoji proširiti krug svog djelovanja, a i zato što je Zadar najstariji sveučilišni grad u Hrvatskoj, kazao je Wasserbauer, istaknuvši da su ovakvi skupovi u Hrvatskoj nužni jer su znanje i znanost jedino što državu može izvući iz krize.
Kako je naglasio, kada je riječ o medicini rada, Hrvatska po provođenju mjera zaostaje za europskim zemljama, a s obzirom da se sprema za ulazak u EU, postroženje provođenja zaštite na radu je nužno.
Sigurnost zaposlenika
– Naši poslodavci moraju shvatiti da pravilno provođenje zaštite na radu smanjuje troškove i donosi financijski dobitak. Prvi korak prema tome je poštovanje zakonskih odredaba, a praksa naših poslodavaca je da to izbjegavaju. Oni moraju shvatiti da to moraju imati isključivo radi sigurnosti zaposlenika, a ne samo zbog zakona, kazao je Wasserbauer.
Prisutnima se uime Zadarske županije obratio i Josip Kraljić, pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Zadarske županije.
– Svi mi medicinari znamo da se zdravlje uvijek može poboljšati, a upravo na ovom skupu govorimo o zaštiti zdravlja i njegovu unaprjeđenju. Treba shvatiti da ne postoji niti jedno zanimanje koje je lišeno oštećenja zdravlja radnika, a posljednjih nekoliko desetljeća medicinari rada nastoje radnike u tom smislu zaštiti, kazao je Kraljić, naglasivši da ovakvi skupovi trebaju pridonijeti sprječavanju svih ozljeda na radu ili barem prijevremenom identificiranju mogućih oštećenja radnika.
Nakon pozdravnih govora započela su izlaganja pa je prvo uslijedilo predavanje “Nacionalni program zaštite zdravlja i sigurnosti na radu za razdoblje 2009. do 2013. godine”, koje je održala Sonja Padovan Janković, zatim predavanje “Suvremena tehnologija obrade sirutke zbog zaštite okoliša”, Carlosa A. Zalazara i Susane M. Bernal, te izlaganje “Prototip prsluka za povećanje toplinske zaštite” koje su održali Uwa Reischl, Ravindra Goonetilleke, Budimir Mijović i Zenun Skenderi.