Petak, 26. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

Oživjela tradicija “Iz bakine škrinjice”

23.09.2010. 22:00
Oživjela tradicija “Iz bakine škrinjice”


Posebno je oduševio nastup narodnog diplara Mile Nimaca iz Lišana Ostrovičkih, pučkog pjesnika Dinka Buljata iz Zemunika, 11-godišnjeg cvitaraša Jole Sakića sa zadarskih Ploča, cvitaraša Ante Pinčića iz Zemunika i Dragana Brzoje iz Nadina te legende tradicijske glazbe u sjevernoj Dalmaciji, narodnog guslara Dane Jurića iz Dubravica kod Skradina


Pedesetak članova KUD-a Sveta Kata iz Zemunika i KUD-a Nadin iz Nadina predstavilo je tradicijsku baštinu Ravnih Kotara mnogobrojnim posjetiteljima i štovateljima tradicijske kulture u malenom, ali raspjevanom mjestu s oko 200 žitelja u Selištu Kostajničkom pored Hrvatske Kostajnice na Petoj smotri folklora pod nazivom “Iz bakine škrinjice”.
Raznolikost baštine
Svi žitelji tog sela i stotine gostiju slili su se u svečano okićeni šator kako bi uživali u tradicijskim pjesmama i plesovima. Pod pokroviteljstvom grada Hrvatska Kostajnica i Sisačko – moslavačke županije, a u organizaciji tamošnjih udruga DVD-a, KUD-a i UHDDR-a nastupilo je trinaest KUD-ova iz devet županija.
Osim Pounjaca i Dalmatinaca iz Ravnih Kotara, na smotri su nastupili Posavci, Slavonci, Kordunaši, Međimurci, Podravci i Moslavci. Bila je to Hrvatska u malom, manifestacija hrvatskog zajedništva, te bogatstva i raznolikosti hrvatske narodne baštine i stvaralaštva. Smotru folklora je otvorila sisačko-moslavačka županica Marina Lovrić-Merzel.
Kako ističu organizatori, održavanje smotre folklora u njihovom mjestu, uz nastup KUD-ova iz cijele Hrvatske, velika je podrška i poticaj Hrvatima hrvatskog Pounja da nastave njegovati svoju bogatu izvornu folklornu baštinu, da čuvaju hrvatski identitet i folklorni izraz na tom prostoru uz državnu granicu s Republikom Srpskom u Bosni i Hercegovini.
Preko pola sata smotre je “poklonjeno” Zemuničanima i Nadinjanima koji su izvodili Dinarsku tradicijsku glazbenu kulturu Kotara, Bukovice i Zagore.
Nazočno mnoštvo posebno je oduševio nastup narodnog diplara Mile Nimaca iz Lišana Ostrovačkih, pučkog pjesnika Dinka Buljata iz Zemunika, 11-godišnjeg cvitaraša Jole Sakića sa zadarskih Ploča, cvitaraša Ante Pinčića iz Zemunika i Dragana Brzoje iz Nadina te legende tradicijske glazbe u sjevernoj Dalmaciji, narodnog guslara Dane Jurića iz Dubravica kod Skradina.
Najava Cvitarijade
Peta smotra folklora je praćena i od dva člana stručne komisije Hrvatskog instituta za etnologiju i folkloristiku, dr.sc. Irene Miholić i dr.sc. Tvrtka Zebeca. Uz manje zamjerke koje su se uglavnom odnosile na frizuru ženskih članica, pohvalili su izvedbe tradicije naših folkloraša, a posebno su pohvalili nastup svirača na tradicijskim instrumentima.
Pritom su i najavili dolazak na nadinsku Cvitarijadu kao jedini etno festival svirača na cvitarama, usnim harmonikama u Hrvatskoj, a i šire.
Prilikom izbora najljepše “snaše” na manifestaciji Nadinjani su, moglo bi se reći, došli na svoje. Stručna komisija za drugu pratilju “Najljepše snaše” izabrala je nadinsku “snašu” Slavicu Šestan koja je na sebi imala repliku tradicijske bukovačko-kotarske narodne nošnje iz Nadina te “prešljicu” za pasom i “vrteno” u desnoj ruci.
Na svom putu do Pounja i Banovine, pun autobus “čuvara” kulturne baštine iz Ravnih Kotara posjetio je i novu crkvu Hrvatskih mučenika na Udbini u čije je temelje ugrađen i kamen sa “mučilišta” Hrvata iz Ravnih Kotara, iz Nadina, Škabrnje i Benkovca.


 OBNOVLJENO SELIŠTE KOSTAJNIČKO




Tijekom Domovinskog rata i srpske okupacije ovo naselje nadomak Hrvatske Kostajnice doživjelo je identičnu sudbinu kao i druga hrvatska naselja, domovi i gospodarstva su bili prvo opljačkani, a zatim zapaljeni. U Domovinskom ratu poginulo je 10 Selištanaca.
Nakon Domovinskog rata obnovljeni su u ratu srušeni Vatrogasni dom i Lovačka kuća, ali su isto tako izgradili crkvu Sv. Tri kralja, polivalentno igralište, dječje igralište, obnovili NNM te uveli telefonske priključke u sve domove kao i priključili selo na gradsku vodovodnu mrežu. Kroz selo je uređeno 10-ak odmorišta.