Uranija: Jamstvenim fondom osigurati isplatu plaća

Navedeni zahtjevi svojevrsna su mjerila prema kojima će SSSH dati naputak za glasovanje svojemu članstvu na skorašnjim parlamentarnim izborima, stoga vjerujem da će ih najveće hrvatske parlamentarne stranke implementirati u svoje programe, kaže Uranija
Nova ekonomska i socijalna politika, nerješavanje problema nelikvidnosti, neisplate plaće i doprinosa, te svih oblika rada na crno, usvajanje sustavne i koordinirane politike zapošljavanja, povećanje minimalne plaće i reforma poreznog sustava, reforma mirovinskog sustava, reforma obrazovnog sustava i reforma zdravstvenog sustava – sedam je ključnih zahtjeva Saveza samostalnih sindikata Hrvatske „izvučenih” iz Predizborne platforme SSSH za predstojeće parlamentarne izbore.
SSSH očekuje da se političke stranke koje vjeruju da će nakon predstojećih izbora formirati novu vladu ili sudjelovati u vlasti, nedvosmisleno izjasne o zahtjevima SSSH i da njihovi programi ponude odgovarajuća rješenja. Sukladno ponuđenome, SSSH će procijeniti prepoznaje li ijednu političku opciju kao vjerodostojnu zagovornicu radnih i sindikalnih prava te odgovornih javnih politika usmjerenih na poboljšanje kvalitete života svih građana Hrvatske. O tome ovisi hoće li SSSH preporučiti svojemu članstvu za koga glasovati. U sveopćoj gospodarskoj situaciji, SSSH smatra da njihovi zahtjevi nisu nerealni već su pitanje preraspodjele.
Naputak za glasovanje
Takav stav podržava i pravni zastupnik SSSH Vedran Uranija, pojašnjavajući da je sedam ključnih zahtjeva zapravo izvadak iz Predizborne platforme SSSH. Njegove okosnice su vladavina prava i socijalna pravda koje spadaju u najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske.
– Bliže se parlamentarni izbori, pa od stranaka koje će formirati novu Vladu, SSSH traži da osiguraju državu prava za sve njene građane, pravedne zakone i njihovu dosljednu primjenu te trajanje sudskih sporova u razumnom, što kraćem roku. Za donošenje odluke o preporukama svojem članstvu u vezi predstojećih parlamentarnih izbora, programe stranaka analizirat ćemo prema sedam ključnih zahtjeva SSSH, kaže Vedran Uranija, ističući kako su ti zahtjevi zapravo svojevrsna mjerila prema kojima će SSSH dati naputak za glasovanje svojemu članstvu na skorašnjim parlamentarnim izborima.
Prvi, među sedam ključnih zahtjeva SSSH-a je nova ekonomska i socijalna politika, koja kako pojašnjava Uranija, podrazumijeva izradu dugoročne strategije ekonomskog i socijalnog razvoja Hrvatske. Ta strategija, smatra Uranija, trebala bi definirati prioritetne mjere i sektore razvoja gospodarstva te uspostaviti novi model odnosa, suradnje između javnog i privatnog sektora kao i ravnotežu između rada i kapitala, uz obvezno jačanje socijalne kohezije, smanjivanje nejednakosti i osnaživanje sudjelovanja građana u oblikovanju javnih politika.
– Dosadašnji ekonomski model je potrošen pa treba raditi na novom smjeru ekonomskog i socijalnog razvoja Hrvatske oblikovanjem novih strategija, politika i mjera o kojima je potrebno uspostaviti socijalni dijalog i postići društveni konsenzus. Hrvatsku je potrebno izgrađivati kao socijalnu tržišnu ekonomiju, uspostavljajući ravnotežu između rada i kapitala. U smislu planiranja ekonomskog razvoja nužno je usvojiti dugoročnu strategiju razvoja Hrvatske koja će definirati razvojne sektore, što uključuje definiranje industrijske politike, posebice očuvanje i razvoj industrije i proizvodnog sektora, utvrditi mjere za jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva na svjetskom tržištu, te osigurati bolju iskoristivost prirodnih resursa s posebnim naglaskom na njihovo očuvanje kao javnog dobra. Nova strategija trebala bi promovirati i poticati obnovljive iz izvore energije i nove čiste tehnologije, govori Uranija.
SSSH kao drugi zahtjev navodi rješavanje problema nelikvidnosti, neisplate plaća i doprinosa te svih oblika rada na crno. To je moguće postići, kako ističe Uranija, jedino pozivanjem institucija u jedinstveni sustav, uz kontrolu, nadzor i pravovremene sankcije, ali i odgovornost javnih vlasti za primjenu i poštivanje propis prema načelima etičkog poslovanja.
Problem nelikvidnosti
– Hitno treba riješiti problema nelikvidnosti. Naime, nelikvidnost prijeti blokadom ukupne poslovne aktivnosti i daljnjim gubitkom radnih mjesta u proizvodnji. Taj problem se može riješiti prema EU Direktivi o borbi protiv kašnjenja u plaćanju, kojom se uvode stroga pravila u odnosu na međusobna plaćanja u svim vrstama poslovnih transakcija. Istovremeno, treba preispitati nacionalno zakonodavstvo i unaprijediti kulturu poslovanja među poduzetnicima, uvesti opći rok za međusobna plaćanja od 30 do maksimalnih, odnosno iznimnih 60 dana. Za male i srednje poslodavce treba uvesti plaćanje PDV-a po naplati računa, kaže Uranija, dodajući kako ovaj drugi zahtjev podrazumijeva da hitno profunkcioniraju Porezna uprava i FINA po pitanju nadzora isplate plaća i drugih obaveznih plaćanja, vezivanjem isplate neto plaća uz istovremenu uplatu doprinosa.
Pojednostavljeno rečeno to znači da država mora preuzeti obvezu primjene i poštivanja zakona, s tim da je pravo na plaću jedno od temeljnih prava radnika, i tako zaštitit najslabijeg u lancu – radnika, pojedinca. Shodno tome, potrebno je utemeljiti jamstveni fonda koji će jamčiti isplatu plaća radnicima. Ova, druga mjera, podrazumijeva i jačanje rada Državnog inspektorata, što znači povećanje broja inspektora rada, proširenje njihovih ovlasti te osiguravanje drugih uvjeta rada predviđenih Izvještajem Europske komisije vezanim za socijalnu politiku i zapošljavanje. Isto tako, treba uspostaviti centralni registar poslodavaca i radnika, uz informacijsko povezivanje svih mjerodavnih institucija.
– Treći zahtjev SSSH odnosi se na usvajanje sustavne i koordinirane politike zapošljavanja koja će rješavanje problema nezaposlenosti utvrditi kao temeljni prioritet i mjerilo učinkovitosti gospodarske politike. Naime, problem nezaposlenosti Vlada RH mora shvatiti kao trenutno najveći društveni problem, a njeno rješavanje utvrditi prioritetom. Broj sačuvanih i broj novootvorenih radnih mjesta moraju postati mjerilom za odobravanje državnih potpora gospodarstvu odnosno poslodavcima, te mjerilom učinkovitosti gospodarske politike u cjelini, pojašnjava Uranija, dodajući da zbog potrebe novog zapošljavanja, treba ozbiljno razmisliti o uvođenju 38-satnog radnog tjedna.
Ovaj zahtjev podrazumijeva i definiranje, implementaciju i nadzor politike zapošljavanja kao i uspostavljanje koordinacije institucija javnih vlasti i socijalnih partnera na nacionalnoj i lokalnoj razini. Sada je to područje nekoordinirano i, u pravilu, prepušteno samo Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Isto tako, nužno je uspostaviti stalni sustav vrednovanja učinkovitosti aktivnih mjera politike zapošljavanja.
– Povećanje minimalne plaće, do postupnog postizanja udjela minimalne plaće u prosječnoj od 50 posto, i reforma poreznog sustava u smjeru povećanja poreza na imovinu i ekstra dobit, četvrti je zahtjev SSSH-a. Taj zahtjev podrazumijeva i smanjivanje poreza na rad i potrošnju, uključujući povećanje osobnog odbitka na razinu minimalne plaće, porezno rasterećenje, oporezivanje financijskih transakcija i vraćanje stope PDV-a na 22 posto, govori Uranija, ističući kako se ovakvim zahtjevima nastoji jačati socijalna kohezija i smanjiti nejednakost.
Povećavanje udjela minimalne plaće u prosječnoj plaći RH na 50 posto i povećanje osobnog odbitka na visinu minimalne plaće, kako navodi Uranija, okosnica su ovog zahtjeva. Zahtjev istovremeno podrazumijeva i donošenje zakona kojim će se omogućiti financijska participacija radnika u dobiti poduzeća te pravedan porezni sustav kojim će se više oporezivat,i primjerice imovina i ekstra profit, a manje rad i potrošnja. To dakako, uključuje zahtjev poslodavaca za poreznim rasterećenjem, tzv. parafiskalnim nametima.
– Peti zahtjev se odnosi na reformu mirovinskog sustava čiji temelj mora biti javni mirovinski sustav i načelo primjerenosti mirovinskih primanja. To uključuje izmjenu formula izračuna i usklađivanja mirovina koja će omogućiti postupni realni rast mirovina, ukidanje povlaštenih mirovina, posebice političke elite, te posebnu zaštitu sadašnjih, mladih radnika, obveznika uplate u drugi mirovinski stup, kaže Uranija, dodajući da bi ovakva reforma mirovinskog sustava jamčila pristojan život čovjeka u starosti.
Naime, temelj socijalne sigurnosti u starosti je javni mirovinski sustav, s minimalnom uplatom od sadašnjih 15 posto doprinosa. Uranija je i za ukidanje tzv. povlaštenih mirovina i njihovo vraćanje pod opće propis. Isto tako, ovaj zahtjev predviđa izmjenu formule za izračun osnovne mirovine koju će sadašnji radnici, obveznici uplate u drugi mirovinski stup, ostvarivati iz prvog mirovinskog stupa.
– U oblikovanju budućega mirovinskog sustava, treba se vodit načelom primjerenosti mirovinskih primanja. Najnižu mirovinu za 30 godina staža treba utvrditi u visini od najmanje 45 posto prosječne plaće, a zaštitni institut najniže mirovine treba se odnositi i na sadašnje mlade radnike, obveznike uplate u drugi stup. Nužno je i izmijeniti formulu za usklađivanje mirovina i uvesti onu koja će omogućiti postupni realni rast mirovina u odnosu na prosječnu plaću, govori Uranija, dodajući da mirovine koje nisu iz radnog odnosa treba isključiti iz mirovinskog sustava i nadomjestiti određenim davanjima socijalnog karaktera.
Reforma obrazovnog sustava
Reforma obrazovnog sustava je šesti zahtjev SSSH-a, utemeljena na načelu dostupnosti kvalitetnog obrazovanja svima, uz kontinuirano praćenje i usklađivanje s potrebama tržišta rada. Ovaj zahtjev podrazumijeva i unapređivanje sustava obrazovanja odraslih kroz stvaranje poticajnog okruženja za cjeloživotno učenje.
– Reformom obrazovnog sustava želi se u konačnici povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Obrazovanje mora biti javno dobro, dakle kvalitetno i svima dostupno. SSSH se zalaže za ukidanje školarina na svim razinama obrazovanja te svih oblika upisne politike prema statusnim kriterijima. Što se tiče besplatnih udžbenika, njih treba osigurati prema dohodovnom, a ne statusnom položaju obitelji, govori Uranija.
– Sedmi, ujedno i posljednji zahtjev SSSH-a je reforma zdravstvenog sustava čiji je cilj jačanje javnog zdravstva, preventive i primarne zdravstvene zaštite odnosno zaštita nacionalnog zdravlja. Aktualna komercijalizacija zdravstva uzrokuje nejednakost u ostvarivanju prava na zdravlje, ovisno o financijskoj moći pojedinca, zbog čega se SSSH zalaže za njezino zaustavljanje kaže Uranija, dodajući da se javni zdravstveni sustav treba ojačati provođenjem davno obećanog „velikog pospremanja”, informatizacije, standardizacije kategorizacije i akreditacije bolnica, uz stavljanje naglaska na preventivu i široku dostupnost zdravstvenih usluga.
Dostupnost zdravstvenih usluga, podrazumijeva cijene i teritorijalnu pokrivenost. Kroz ovu reformu, traži se i unapređenje primarne zdravstvene zaštite te razvoj javnog zdravstva u kojemu će vrhunski stručnjaci željeti raditi, čime bi se zaustavio odljev kvalitetnih kadrova. Uranija dodaje da ova zdravstvena reforma podrazumijeva i zaustavljanje prelijevanja javno-zdravstvenog novca u privatne džepove, što između ostalog znači zabranu rada liječnika istovremeno u javnom i privatnom zdravstvenom sektoru.
– Navedeni zahtjevi svojevrsna su mjerila prema kojima će SSSH dati naputak za glasovanje svojemu članstvu na skorašnjim parlamentarnim izborima, stoga vjerujem da će najveće hrvatske parlamentarne stranke implementirati ih u svoje programe. Želimo pravnu državu, s jakom, snažnom socijalnom i gospodarskom komponentom jer to jedino jamči izlazak iz krize, a potom i napredak Hrvatske u svim segmentima društva, zaključuje Uranija.