Jesen donosi rast nezaposlenosti i inflacije

Slika korisnika admin
Sergej DRECHSLER
Dodatni inflatorni udar bit će posljedica rasta cijena hrane uslijed suše

Godišnja stopa inflacije u kolovozu je narasla na 4 posto, na razinu na kojoj je zadnji put bila u veljači 2009. nakon čega je usporila da bi se ovo proljeće uslijed povećanja PDV-a te skuplje struje i energenata ponovno intenzivirala. Malo tko međutim vjeruje da će i na tome stati budući da se očekuje dodatni inflatorni udar po osnovi rasta cijena hrane uslijed suše koja je ovo ljeto pogodila našu zemlju, ali i tržišta s kojih najviše uvozimo. Da će država barem ovdje djelovati antiinflatorno, kada je već do sada bila okidač inflacije, nije vjerojatno, jer smanjenje PDV-a na hranu priječi stanje u proračunu. Budući da je naša privreda uvozno ovisna, rast cijena u inozemstvu obično se preslikava i na domaće tržište, tako da inflacija koja nas na taj način pogađa udara na troškovnoj strani. Riječ je o inflaciji ponude, dok je potražnja sve slabija, štoviše, djeluje i deflatorno jer uslijed sveopće krize i recesije te rasta nezaposlenosti građani sve manje troše, a sve manje i mogu potrošiti jer im plaće koje primaju realno manje vrijede. Kada se govori o prosječnoj godišnjoj inflaciji, najviša je bila u 2008. u odnosu na 2007. godinu, čak 6,1 posto (mjesečni maksimum od 8,4 posto dosegnut je u srpnju 2008.), što je poprilično visoko za zemlju koja čitavu ekonomsku politiku temelji na stabilnosti cijena za koju je uvjet stabilnost tečaja.

No, iako su budžeti naših građana i tih godina bili pogođeni inflacijom, zemlja je tada još ipak ostvarivala rast BDP-a da bi potom uslijedio drastičan pad BDP-a, ali i pad inflacije. Sada smo još uvijek u stagnaciji, a sve je izglednije da će nas upravo ove godine dohvatiti i drugo recesijsko dno, no sada uz pad BDP-a i rast nezaposlenosti imamo i rastuće cijene. Ovakva kombinacija nezaposlenosti i rasta cijena u teoriji je poznata kao stagflacija i predstavlja posebno opasnu ekonomsku boljku.

- Da, Hrvatskoj prijeti stagflacija, smatra ekonomski stručnjak Guste Santini, koji pojašnjava da se u teorijskom smislu o putu prema stagflaciji već može govoriti kada, uz rast nezaposlenosti, inflacija premašuje nekih 3 posto. To je međutim teorija, dok je u ekonomskoj stvarnosti svaki slučaj za sebe. Naš je pak takav da smo, kaže, u ozbiljnoj depresiji. Stagflacija dodatno ugrožava ionako teško gospodarsko stanje i ozbiljnu depresiju u kojoj se nalazimo. Hrvatska je psihološku inflaciju suzbila još 1993., ali realnu, strukturnu inflaciju nikad nismo riješili, i taj dio se sada osjeća na tržištu sirovina, energenata i hrane. Budući da Hrvatska ima visoki vanjskotrgovinski deficit, svaki rast cijena vani prelijeva se i kod nas, pa bi do kraja godine, u prosincu 2012. u odnosu na prosinac 2011., stopa inflacije mogla prijeći 5 posto, predviđa naš sugovornik.

- Ovakav razvoj događaja stvorit će i dodatni pritisak na središnju banku da vodi resktriktivnu monetarnu politiku koja ne odgovara potrebama privrede pa će sve to dodatno usporiti gospodarsku aktivnost, smatra Santini. Postojeći tip inflacije može se ublažiti i poreznom politikom, no kod nas je, veli Santini, "porezna presija sve viša, Vlada iz dana u dan samo smišlja nove poreze kako bi napunila proračun i fiskalni deficit održala na određenoj razini."

Ekonomski analitičar Damir Novotny ipak ne vjeruje da će se inflacija ozbiljnije zahuktati jer je kaže potražnja sve slabija, a to djeluje deflatorno.

Slabljenje kune dodatno bi poskupjelo uvoz i diglo cijene
Damir Novotny podsjeća i da se središnja banka može boriti i protiv inflacije ponude, odnosno, bori se protiv nje politikom tečaja. Naime, da tečaj padne, to bi dodatno poskupjelo uvoz što bi u ovoj situaciji opet pogodilo potrošače.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno