Marić: Puni oporavak na lanjsku razinu tek 2023.

Hrvatska će tek početkom 2023. godine dostići razinu BDP-a koju je imala prošle godine, odnosno prije koronakrize. Tu je procjenu jučer u Saboru iznio potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić i tako zapravo za još jednu godinu produžio predviđeno vrijeme oporavka od koronakrize. Na samom početku proljeća i samom početku krize i hrvatska je vlada, kao i one koje vode zemlje s najsnažnijim europskim i svjetskim gospodarstvom, pokušavala promovirati optimistični scenarij, po kojem bi zbog činjenice da se kriza u gospodarstvu nije dogodila zbog gospodarskih fundamenata, nego zbog zdravstvenog problema, govorila o takozvanom »V« oporavku, koji je trebao značiti nagli pad gospodarstva, nakon čega bi uslijedio nagli rast već u sljedećoj godini. No, već u svibnju Vlada je, možda i prije nego su to učinile vlade nekih ekonomsko moćnijih zemalja, napustila taj scenarij i iznijela svoje procjene koje su govorile o strmoglavom ovogodišnjem padu od 9,4 posto, ne baš tako snažnom rastu od 6,1 posto u sljedećoj godini i pravom, potpunom povratku BDP-a u 2022. godini na razine iz pretkrizne 2019. godine.

Optimistična verzija
No, potpredsjednik Vlade jučer je u Saboru zastupnicima kao novi rok istaknuo 2023. godinu, govoreći doduše o samom početku te godine te ističući da će kod većine sastavnica BDP-a povratak na 2019. godinu biti moguć već krajem 2022. godine, ali da će se ipak, kad je u pitanju izvoz, usluga morati čekati do 2023. godine.
Nije hrvatska Vlada u tim pomicanjima roka za dostizanje pravog oporavka usamljena, i u većini ostalih europskih zemalja i vlasti i analitičari, ovisno o zdravstvenoj situaciji u svijetu, pomiču te rokove. Zanimljivo, nekoliko je puta u našem listu još od ožujka ekonomski analitičar Željko Lovrinčević upozoravao da se potpuni povratak na razinu BDP-a iz 2019. godine ne može očekivati prije 2023. godine i to uz uvjet da svijet već sljedeće godine dobije cjepivo protiv koronavirusa i da se umnogome ukloni neizvjesnost oko turističke sezone.
Sada i Vladina predviđanja ipak idu prema tome da se potpuni oporavak, a u optimističnoj verziji možda i prestizanje razine iz 2019. godine, može očekivati tek 2023. godine. Kako bi se taj scenarij odigrao, Vlada će detaljnije otkriti kad danas donese smjernice za izradu proračuna za sljedeće tri godine, ali kakav god bio plan, to znači da će Hrvatska na kraju mandata druge Vlade Andreja Plenkovića biti tamo gdje je bila i na kraju prvog mandata. Značit će to da će koronakriza »pojesti« najmanje tri, a gotovo će četiri godine Hrvatska stajati na mjestu.
Hrvatska je u potpunosti u prošloj godini dosegnula razinu BDP-a prije recesije koja je započela 2008. godine, što zapravo znači da će se tamo »vratiti« i 2023. godine, pa se po pitanju rasta gospodarstva može govoriti o tome da su dvije krize »pojele« posljednjih 15 godina, što je polovica vremena hrvatske samostalnosti. Kad je u pitanju standard građana situacija je još lošija jer se, naravno, on nije oporavljao jednakim tempom kao cijelo gospodarstvo, posebice ne u svim slojevima društva i posebice ne kad su umirovljenici u pitanju.

Depresivna računica
Kako su ostale usporedive zemlje Europske unije prije recesijske 2008. godine napredovale brže, a brže su se i oporavljale, nije ni čudo što je većina njih ostavila Hrvatsku iza sebe, kao ni to što Hrvatska ne uspijeva smanjiti zaostatak za onim razvijenijima.
Ako u cijeloj toj depresivnoj računici možda ipak treba tražiti nešto pozitivno, onda je to procjena ministra Marića da će gospodarstvo u ovoj godini pasti osam posto, a ne 9,4 kako je to Vlada predviđala u svibnju. Ta nova procjena odgovara i nedavnoj prognozi agencije Standard & Poor’s. No, jednako tako će i procjena rasta u sljedećim trima godinama biti nešto skromnija nego u svibnju, pa je tako ministar financija kazao da bi nagodinu gospodarstvo trebalo rasti pet posto (prethodno se prognoziralo 6,1 posto), dok bi nakon toga rast trebao biti oko tri posto.
Marić kaže da prognoza deficita ostaje ista, oko 6,7 posto BDP-a, a da javni dug u ovoj godini ne bi trebao biti veći od 86 posto. Međutim, ministar upozorava i da oko sadašnje krize, s obzirom na to da je ona izazvana epidemijom virusa, ima još puno neizvjesnosti.
– Smatramo da ova kriza, koliko god duboka bila, još uvijek ima popriličnu dozu neizvjesnosti jer nitko još u ovom trenutku nema prognozu ni po pitanju cjepiva ni po pitanju nekih drugih okolnosti u zdravstveno-epidemiološkom segmentu, a onda i refleksija na gospodarstvo. Međutim, očekivanja jesu da nakon pada ove godine slijedi rast iduće, naša su predviđanja pet posto, a u trogodišnjem razdoblju nešto preko tri posto, kazao je Marić.

»Smatramo da ova kriza, koliko god duboka bila, još uvijek ima popriličnu dozu neizvjesnosti. Međutim, očekivanja jesu da nakon pada ove godine slijedi rast iduće godine, naša su predviđanja pet posto, a u trogodišnjem razdoblju nešto preko tri posto
Zdravko Marić

Prihodi bolji od očekivanog
Braneći u Saboru polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna ministar Marić je kazao da je u prvih šest mjeseci ove godine BDP realno pao za 7,8 posto, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a posljedica je to, uz ostalo, pada industrijske proizvodnje za 6,4 posto i pada u trgovini na malo za 6,6 posto. Ipak, rebalans ovogodišnjeg proračuna trebao bi pokazati da je prihodovna strana nešto malo bolja u odnosu na projekcije, uglavnom zbog bolje turističke sezone od očekivanog, ali da rastu i troškovi. Polugodišnji konsolidirani proračunski manjak iznosio je 17,9 milijardi kuna ili 4,9 posto BDP-a. Prihodi proračuna bili su 60,4 milijarde kuna, što je na međugodišnjoj razini pad od 7,2 posto, a ukupni rashodi bili su 77,1 milijardu kuna, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje povećanje za 10,1 milijardu kuna ili 15,2 posto, a uglavnom su izdaci povećani zbog vladinih potpora gospodarstvu.