Prekomjerni turizam, održivost, radna snaga i ostale slabosti

Već smo, očito, zadovoljni ostvarenim u ovoj »povratničkoj« sezoni, čijim ćemo rezultatima završiti između 70 i 80% 2019., a Zadarska županija i bitno bolje, i biti pobjednici Mediterana. Pa smo se u Hrvatskoj već masovno okrenuli drugim problematičnijim pričama. Tako smo već za nagodinu najavili problem prekomjernog turizma (overtourism), nedostajuće radne snage, otvorili pitanje »Dalmacije bez turizma? (»Što je muškarac bez brkova«) i otpočeli zaklinjanje u – održivi turizam (kako će nam se zvati i buduća Strategija).

Radna snaga
Sa »izvozom« oko pola milijuna mahom mlađih obrazovanih ljudi kroz posljednjih 10-15 godina, Hrvatska ne raspolaže ne samo rezervnom nego ni potrebnom »armijom rada«, te je ove godine prijavljeno uvezeno preko 50.000 radnika, značajan dio za turizam. Sezona je odrađena sa 20 do 25% manje djelatnika, dakle »na mišiće« postojećih. Sada je to tema rasprave HGK uz Svjetski dan turizma, a biti će i centralna tema Dana hrvatskog turizma, uz dodjelu nagrada »Čovjek ključ uspjeha«, obično tom dodamo – u turizmu. Centralno je naravno pitanje plaća, uvjeta i rasporeda rada, te slobodnih dana, posebno kad nam u »špicama« nagrne »overtourism«.

Održivost
Turizma, na dulju stazu, bez održivosti i nema, jer neodržive sredine, ako ne odmah, onda nekon nekog vremena, nitko i neće posjećivati. Najbanalnije rečeno Hrvatska bi bila sretna zemlja kada bi ovo turista što već imamo rastegli na pet, ili božedaj sedam mjeseci, i raširili na malo više prostora. Time se riješile gužve, napadi na infrastrukturu, problemi s radnom snagom,..
Formule svi znaju ali ih se ne usude primijeniti, od zaustavljanja betonizacije i privatizacije obale (bilo vikendašenjem, apartmanijom ili obijesti vlasnika), »mrkve i batine« za apartmane – odnosno stimuliranja prelazaka dijela u mini hotele ili pansione, odnosno uvođenje realnog oporezivanja za apartmanske magnate,.. I uz svu muku s nedostatkom hotela izbjegavati resortske mega zvijeri, osnažene stadom apartmana za prodaju, a forsirati domaćinske mini hotele…
Ovako na svakog stanovnika u Hrvatskoj dolazi 4-5 turista, a dvije trećine posla odradi se u nešto više od dva mjeseca, što je najintenzivniji turizam u Europi. Pa se naplaćuje ostavljanje ručnika-rezervacija na plaži, ili ih kupe redari, a oko mjesta za parking lete šake.

​Blagovremenost ili urođeni pesimizam
Red se sjetiti da smo lani plakali, jer su nam »izbili turizam iz ruku«, štoviše plakali smo, i tek se potajno nečem nadali, sve do konca lipnja ove godine. A, onda nas je krenulo. Srpanj je obradovao, a kolovoz oduševio. A rujan zapanjio. Pa je ministrica Nikolina Brnjac16. rujna kazala kako je u Hrvatskoj ostvareno 76 milijuna noćenja ili oko 70 posto turističkog prometa iz istog razdoblja 2019. godine, te da nema otkazivanja rezervacija za ostatak rujna i posezonu. Dodala je da je u Hrvatskoj trenutačno (tog 16. rujna) 410 tisuća turista, jednako kao u isto vrijeme 2019. godine.
Pa se upitati jesmo li se barem do Dana hrvatskog turizma trebali malo radovati? Ili je pametno što smo već sad počeli brinuti oko prekomjernog turizma, »noćnomorne« zamisli o Dalmaciji bez turizma, i inih naših slabosti?! Ili je to samo vraćanje našem »urođenom« pesimizmu?
Infobox (Okvir):
Pred 24. Opću skupštinu Svjetske turističke organizacije
Zasjedanje 24. Opće skupštine UNWTO-a, koje će se održati 30. studenoga – 3. prosinca 2021., u Marakešu u Maroku, podrazumijeva i – Izvješće glavnog tajnika o aktualnom trenutku i trendovima u međunarodnog turizma.
​To je prvenstveno najgora kriza turizma, ako ne u povijesti, ono od 2. svjetskog rata.
Govor je već objavljen, makar će ga trebati ažurirati novim podacima »turističkog barometra« jer sadašnji sumira kretanje do svibnja 2021. Ipak navest ćemo dio
– Turizam je pretrpio najveću zabilježenu krizu u 2020. Dolasci međunarodnih turista pali su 73%, što je značilo:
– 1 milijarda manje dolazaka i vraćanje ukupnog broja na razine od prije 30 godina;
– gubitak svjetskog izvoza od turizma od 1,1 bilijun US $ (tisuća milijardi) – deset puta veći gubitak od gospodarske krize 2009., a što je 42% ukupnog pad globalnog izvoza;
– gubitak od oko 2 bilijuna američkih dolara u izravnom turističkom BDP -u
– 100 do 120 milijuna izravnih turističkih poslova je ugroženo
Zaključno sa svibnjem 2021. dolasci su se smanjili za 85% (makar je svibanj označio blagi uzlazni trend), u odnosu na 2020., a koja je već donijela pad svjetskih putovanja od 73%?!
​Navedeno je svaga nekoliko zemalja koje su se uspjele održati na oko 50% prometa iz 2019. Navedimo da je Hrvatska trenutno prešla 70% prometa iz te rekordne, naše i svjetske, turističke godine.
Većina od 60% stručnjaka UNWTO-a očekuje oporavak tek u 2022., a povratak na predpanedmijske brojke 2024. godine.