Zaštićena paška blata vrijedna poput zlata

Slika korisnika valentinam
VRLO POSEBAN OTOK
Ove godine (točnije 28. listopada ) je jubilarna, trideseta godišnjica proglašenja zaštićenih područja na Pagu i to: značajnog krajobraza i posebnog šumskog rezervata Dubrava Hanzine, ornitoloških rezervata Veliko i Malo blato te Kolanjsko blato, ističe Perić
Ornitološki rezervat Kolanjsko blato zaštićen je od 1988. godine

S trinaest zaštićenih područja u Zadarskoj županiji među kojima su i rezervati na Pagu upravlja županijska Javna ustanova Natura-Jadera. Naša zaštićena područja pate od istih problema kao i drugdje i to je prvenstveno nedostatno financiranje, nedosljedno provođenje zakona i propisa i općenito niske ekološke svijesti na svim razinama. Kako bismo to promijenili, kontinuirano radimo na zaštiti svih područja i njihovoj promociji. Ove godine (točnije 28. listopada ) je jubilarna, čak trideseta godišnjica proglašenja zaštićenih područja na Pagu i to: značajnog krajobraza i posebnog šumskog rezervata Dubrava Hanzine, ornitoloških rezervata Veliko i Malo blato te Kolanjsko blato. Tako značajnu godišnjicu koja ukazuje i na svjesnost prijašnjih generacija Pažana o očuvanju prirode ćemo posebno obilježiti sredinom studenog. Zajedno s turističkim zajednicama grada Paga, općine Kolan i Povljana te udrugom Vlašići organizirat ćemo obilazak ornitoloških rezervata uz edukaciju o važnosti očuvanja vlažnih staništa i promatranje ptica, postaviti izložbu o močvarnim staništima i održati par predavanja, istaknuo je ravnatelj Damir Perić.

Kolanjsko blato

Otok Pag je, naime, vrlo poseban otok. Na prvi pogled sami kamenjar, ali na njemu se kriju velike raznolikosti. Svojih prirodnih vrijednosti su stariji Pažani bili svjesni što dokazuje i činjenica da su prije 30 godina zaštitili svoje vrijedne lokalitete i to u dosta jakoj kategoriji (posebni rezervat). Za usporedbu, to je kategorija odmah ispod nacionalnog parka i poviše parka prirode.

Ornitološki rezervat Kolanjsko blato zaštićen je od 1988. godine, površina mu je 174.91 ha od čega je 172,21 ha u Zadarskoj županiji, u općini Kolan.

Na hrvatskoj obali i otocima preostalo je još vrlo malo močvarnih staništa jer ih je većina isušena. Posve različito od bučnih voda rijeka, ove su vode naoko nepromjenjive u svojoj smirenosti. No, ispod spokojne površine skriva se neizmjerno bogatstvo raznovrsnih životnih oblika, pravi "švedski stol" za brojne ptice selice koje na svom putovanju ovdje zastanu zbog hrane i odmora.

- U proljeće dok su okolne livade poplavljene, na njima se odmaraju i hrane razne čaplje, blistavi ibis, a naročito ćurlini za koje je ovo posebno važno područje. U tršćaku jezera gnijezde veliki trstenjak i trstenjak cvrkutić, svilorepa, čapljica voljak, kokošica, mali gnjurac, mlakuša, razne vrste ševa i mnoge druge. Ugroženi morski kulik, gnjezdarica paških solana ovdje je redoviti gost, a male čigre koje se gnijezde u blizini redovito dolijeću loviti ribice gambuzije, doznajemo u Naturi Jaderi.

Ornitološki rezervat Veliko i Malo blato zaštićen je također od 1988. godine, površinamu je 461.69 ha (365.32 ha je pod Općinom Povljana, a 96.37 ha pod Graom Pagom).

Posebnost ovih staništa, kako doznajemo u Naturi Jaderi, je boćata voda i močvarna vegetacija razvijena oko blatina, čime se značajno obogaćuju krška, ogoljela i vegetacijom siromašna staništa otoka Paga.

Veliko i Malo blato

U ovim suhim i vrućim, mediteranskim područjima Veliko i Malo blato predstavljaju rijetko utočište za ptice močvarice u vrijeme njihova gniježđenja, selidbi i zimovanja. Naime, gotovo sve hrvatske ptice močvarice, kao i mnoštvo europskih, sele se preko priobalja, pa im ovi ornitološki rezervati predstavljaju rijetko utočište.

Veliko blato je plitko močvarno jezero, osvijetljeno skroz do dna s velikom biomasom biljaka i životinja. Zbog svoje plitkoće i sva hrana je dostupna pticama što također omogućuje život velikih jata velikih ptica na relativno malom prostoru. Često se mogu vidjeti bijele i sive čaplje, žličarke, liske i razne vrste patki, kormorani i puno drugih.

Na Velikom blatu je zabilježeno i preko 20 vrsta vretenaca od kojih su najposebniji jezerski regoč i paška čipkica (postoji vretence nazvano po paškoj čipki). Najčešća riba u jezeru je ljuskavi šaran, a mogu se naći i jegulje te invazivna mala gambuzija, ubačena u jezero u prvoj polovici prošlog stoljeća radi suzbijanja broja komaraca. Dok je Veliko blato najveće od tri slatkovodna jezera koja postoje na otoku Pagu i predstavlja veliku otvorenu vodenu površinu, Malo blato je ljeti presušeno zbog zagušenosti naslagama močvarne flore. Na Malom blatu jedno je od najvažnijih gnjezdišta ugrožene eje livadarke u Hrvatskoj.

Šumska vegetacija

Posebni rezervat šumske vegetacije Obalni pojas Dubrava-Hanzina na otoku Pagu, zaštićen je od 1988. godine, a površina mu je 28.45 ha

- Ova šuma hrasta medunca i bijeloga graba je jedina listopadna šuma na otoku Pagu. U visinskoj zonaciji takav tip šuma razvija se iznad crnikovih šuma na visini od 400 m n. m., u obalnom dijelu može se naći i na visini od 900 m n. m., a ovdje se spušta skroz do mora. Ime Dubrava označava šumu, ponajprije hrastovu, jer je dub (hrast) sveto drvo posvećeno staroslavenskom bogu Perunu. Rezervat obuhvaća obalni pojas površine 28,45 ha s obje strane stare ceste Pag-Novalja u duljini 2 km. Navedeno područje predstavlja i Gospodarsku jedinicu 940, Odjel 27, kojim sukladno Zakonu o šumama gospodare Hrvatske šume d.o.o.

Značajni krajobraz Obalni pojas Dubrava - Hanzina na otoku Pagu zaštićen je od 1988. godine, a površina mu je 460.89 ha.

Udaljen svega dva kilometra od grada Paga s jedne strane omeđen morem Paškog zaljeva, a s druge kamenjarom najvišeg otočnog vrha Sv. Vid (348 m) čiji se istočni obronci spuštaju k moru nizom slikovitih i često bizarnih "kukova" i "greda". Paški zaljev, naš najveći otočni zaljev, u svom krajoliku ostavlja dojam prostranog izduženog jezera.

- To jezero nije mit, ono je postojalo u davnom miocenu. Na području oko jezera rasle su šume divovske sekvoje i gliptostrobusa nalik čempresu, a okoliš je nalikovao današnjem području Pantanal u Južnoj Americi. U tom jezeru i u okolnim močvarama su uz razne ribe živjeli i krokodili, doznajemo u Naturi Jaderi.

Na jugozapadnoj obali unutar ovog područja prostire šuma hrasta medunca i bijeloga graba zaštićena kao posebni rezervat šumske vegetacije.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 3.3 (4 glasova)