ZADARSKI LIST - OD IDEJE DO INSTITUCIJE Škulić odbio, Jurjević objeručke prihvatio

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Nedjeljko Jusup, osnivač, autor projekta i prvi glavni urednik otkriva kako je pokrenut i kako se razvijao Zadarski list
Na ponudu da u pokretanje dnevnog lista, kojega sam nazvao Zadarski Narodni list, idemo zajedno Vedran Škulić nije „zagrizao“. - Ne trebamo žuriti, odgovorio je Škulić, a Ante Jurjević, vlasnik tada moćnog Zadarkomerca nije gubio vrijeme. Kako je dokapitalizirao tjednik i ulagao u preduvjete za dnevnik Zadarski list?
Zvonko KUCELIN
ANTE JURJEVIĆ - Ulagao u tiskaru, opremanje redakcije i u kadrove za dnevno izlaženje Zadarskog lista

Od prvog dana kad  sam počeo razmišljati  o pokretanju dnevnika Zadarski list uvijek  sam računao i na Narodni list.  Zato sam Vedranu Škuliću,  vlasniku najstarije živuće novine u ovom dijelu Europe, 16.  prosinca 1996. godine uputio  pismo namjere s otvorenom  ponudom da u projekt dnevnog lista idemo zajedno. Evo  što sam napisao:
Štovani gospodine Škulić,  zacijelo Vam je poznato da u  Zadarskom listu, već duže vrijeme, postoji ideja o pokretanju i izdavanju dnevnog lista. S  tim u svezi vodili smo u više  navrata, razgovore s predstavnicima riječkog Novog lista.  Zajednički zaključak je da postoje objektivne mogućnosti rada na tom projektu, jer:
1. u Zadru i na širem zadarskom području postoji realna  potreba za domicilnim dnevnim listom,    
2. etabliranost tjednika Zadarski list u Zadru vrijedna je  podloga za pokretanje i izdavanje dnevne novine. S druge  strane, iskustvo i izgrađena infrastruktura Novog lista u  proizvodnji „Glasa Istre“, neophodna je podloga za tako  zahtjevan posao.
Razmišljajući o povijesnim,  kulturnim, političkim, tradicijskim i drugim karakterističnim  obilježjima zadarskog medijskog prostora, došao sam do  zaključka da bi bila velika šteta  ako se u projekt stvaranja  dnevnog lista ne uključi i Narodni list. Na svoju i opću korist. Naime, u tom slučaju uspjeh „posla stoljeća“, kako pametni ljudi u Zadru nazivaju  eventualno pokretanje i izdavanje dnevnog lkista na ovom  području, bio bi još realniji.  Pretpostavljam, također, da  protiv uključivanja Narodnog  lista ništa ne bi imali ni u riječkom Novom listu. Dapače!


Koje su prednosti ako  idemo?

Kao prvo, objedinili bismo  postojeće novinarske potencijale, kojih u Zadru, kao što  znate, ionako nema „za bacanje“.
Drugo, sama činjenica da  Zadarski i Narodni list nastupaju zajednički stvorila bi, po  mojoj procjeni, izuzetno povoljno ozračje , podiglo „fibru“ i  pobuilo zainteresiranost ovdašnjih ljudi, što može biti  odlučujuće za uspjeh projekta.
Treće, lakše bi se došlo do  materijalnih i tehničkih sredstava, neophodnih za što bržu  realizaciju projekta.
Alternativa ovome je rascjepkanost i podvojenost, te, u  odnosu na konkurente, još  veća inferiornost obaju tjednika – Zadarskog lista i Narodnog lista. Riječju, umjesto nas,  zadarskim medijskim prostorom će sve više i sve izraženije  gospodariti drugi.


Mogući modeli suradnje

Partneri (Zadarski list, Narodni list i Novi list) zajednički,  osnivaju novo trgovačko  društvo koje će biti nakladnik  novog dnevnika. Društvo i  dnevnik mogli bi, recimo nositi naziv ZADARSKI NARODNI LIST, a sama glava lista bila  bi sinteza sadašnjih logotipa  tjednika Zadarskog lista i Narodnog lista.
Vlasnički odnosi u novom  trgovačkom društvu regulirat  će se sporazumno između  partnera. Najbolja varijanta bi,  mislim, bila da na osnovi temeljnih uloga, vlasnički udjeli  budu identični, odnosno da  svaki od tri partnera budu  vlasnici jedne trećine (1/3) novoosnovanog društva što bi,  izraženo u postotcima dalo  omjer : 33,3 posto Narodni list,  33,3 posto Zadarski list i 33,3  posto Novi list.
Međusobne odnose u  proizvodnom, komercijalnom  i izdavačkom pogledu te druga pitanja između partnera utvrdila bi se Ugovorom o trajnoj poslovnoj suradnji u  proizvodnji dnevnika „Zadarski Narodni List“.
Bitno: Ovaj model ne znači  prestanak postojanja sadašnjih poduzeća Zadarski list  d.o.o. i Narodni list d.o.o. Oba  poduzeća ostaju i dalje samostalno djelovati, niti u zajedničko, novosnovano trgovačko  društvo ulazi njihova imovina  (nekretnine).
Dakle, partneri udružuju  „samo“ svoje znanje, kadrove i  odgovarajući kapital radi pokretanja i izdavanja dnevnog  lista u Zadru.
Poštovani gospodine Škulić,  iz nekoliko naših susreta i razgovora (šteta što ih nije bilo  više) pamtim Vas kao razumnog čovjeka, širokih i naprednih pogleda. Ako u natuknicama koje sam ovdje pokušao  izložiti prepoznate nešto u  čemu želite sudjelovati, javite  se odmah. Moje je mišljenje  da odluku o sudjelovanju u  projektu pokretanja dnevnog  lista u Zadru, treba donijeti što  prije, kako se ideja ne bi „potrošila“. U svakom slučaju,  prolongiranje njene realizacije  ne ide joj u prilog, napisao  sam Vedranu Škuliću.
Nisam ga uspio uvjeriti. U  svom odgovoru Škulić, doduše nije odbacio ideju dnevne novine , ali kad zato dođe  vrijeme.

 
Iz odgovora Vedrana  Škulića

-Dosadašnji uspijeh Zadarskog Lista je vrijedan pohvale  i dokazuje da je „volja za pobjedu“ bitan faktor uspjeha. U  tom smislu ste i Vi nezaobilazni faktor u inicijativama  oko dnevne novine. Međutim,  u mojoj viziji zadarske dnevne  novine – osigurane za uspjeh  – biti će potrebna odgovarajuća financijska sredstva, „volja za pobjedu“, i ljudi koji u  ovom projektu vide više nego  li posao za nadnicu.
Bez detaljne konzultacije sa  suradnicima u Hrvatskoj ja  Vam nemogu preciznije odgovoriti na Vaše prijedloge. Mislim da za sada nema „opasnosti“ od trećega, pa se prema  tome ne trebamo žuriti, naveo  je (17.12. 1996)  u svom odgovoru Vedran Škulić.
 

Ulaganja Ante Jurjevića

Za razliku od Škulića ideja o  pokretanju dnevnika od prve  se dopala Anti Jurjeviću, vlasniku tada moćnog Zadarkomerca. Pod uvjetom da zajedno radimo u stvaranju preduvjeta za prvi zadarski dnevni list, Zvonko Kucelin i ja,  prepustili smo, uz odgovorajuću nadoknadu,  većinski  paket (72 posto) Jurjeviću odnosno njegovim opunomoćenicima.
 S pripremama se krenulo  potkraj 1997. godine, odmah  nakon što je donesena odluka,  a odluci je predhodio   elaborat  o isplativosti pokretanju  dnevnog lista. Uz kalkulaciju očekivanih prihoda i rashoda, u  sklopu elaborata razrađena je  organizacijska i kadrovska shema dnevnika Zadarski list.  Valjalo je osigurati sredstva i  za  podizanje nove hale za  tiskare i   nabavku rotacije koje u Zadru  dotad nije bilo.
 Znatna sredstva uložena su i   u uređenje  prostora za rad redakcije u Medulićevoj 2, kojega  smo potpuno devastiranog dobili u najam rješenjem Poglavarstva Grada Zadra. Planom  investicija obuhvaćena je nabavka informatičke opreme za  potrebe novinske redakcije i  grafičke pripreme, a  polazeći  od činjenice da su za realizaciju svakog pa tako i ovog projekta najvažniji ljudi i njihovo znanje odmah se pristupilo  traženju kadrovskih rješenja.
Početkom 1998. godine, uz  postojeće kadrove u Zadarskom listu, ustrojen je novinski  management (Jusup, Marijačić, Luburović, Selimović i  Kucelin) sa zadaćom da, paralelno s proizvodnjom tjednika,  radi na pripremama za dnevno  izlaženje. Nešto kasnije kao pojačanje iz Narodnog lista ekipi  se priključila i Marina Vlakić.
Za direktora buduće ZAK  tiskare na moju sugestiju, Ante Jurjević angažira Vjekoslava  Festinija. On je vodio poslove  oko nabavke rotacije, izgradnju hale za tiskaru ali i nabavke informatičke opreme za tiskaru i novinsku redakciju.
 U traženju najkraćeg puta  do dnevnog lista vođeni su  razgovori s brojnim potencijalnim partnerima. Aktualna  je bila i mogućnost poslovno  tehničke suradnje sa riječkim  Novim listom, ali se od toga  odustalo jer je prevladala prosudba da Zadarski list mora  biti autentični proizvod.
List s vlastitom, autonomnom, uređivačkom i poslovnom politikom.

Nastavak u sljedećem broju

 

Odbijenica Slobodne Dalmacije

Osim vlasniku Narodnog lista Vedranu Škuliću suradnju pri pokretanju  dnevnog  lista nudio sam i tadašnjim čelnicima splitske Slobodne Dalmacije. - „Ne dolazi u  obzir. Ako misliš da će u Zadru itko ikada uzeti u ruke ijednu drugu novinu osim Slobodne, grdno se varaš“, odbili su Splićani i pomisao o zajedničkom poslu na pokretanju zadarske dnevne novine.
Interes za suradnjom od početka je pokazivao riječki Novi list, ali smo na početku  ipak krenuli samostalno. Tek poslije uspostavljena je poslovno-tehnička i redakcijska  suradnja, razmjena tekstova pri čemu je svaka  od  novina imala i ima  svoju potpuno  autonomnu uređivačku politiku. Osim toga, Zadarski list i Novi list nisu konkurentske novine i, s obzirom na područja koja „pokrivaju“,  nema šansi da jedni drugima   preotimaju čitatelje.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno