POGLED U BUDUĆNOST Čekajući Centar za mlade generacije su ostarile, sad treba na vrijeme pronaći idealan model upravljanja

Konferencija o sudioničkom upravljanju u kulturi pod nazivom "Pogled u budućnost" održana je jučer u Kneževoj palači u organizaciji Grada Zadra, Udruge ZadrugArt, Gradske knjižnice Zadar i Koncertnog ureda Zadar, istih partnera koji rade na uspostavi javno-civilnog partnerstva u upravljanju budućim Centrom za mlade.
Kako je rekla u uvodu Ana Marušić koja je moderirala konferncijom, Centar za mlade u Zadru je posebna priča.

Smjernice Ane Žuvela, Krešimira Krole i Željke Tonković
– Ta priča traje toliko dugo da su mnoge generacije, čekajući ga, ostarile. Bilo je to iz objektivnih razloga. Sredstva su napokon osigurana, izgradnja je u tijeku, ali od početka je zapravo bilo jasno da će problemi započeti tek kad zgrada bude gotova pa se o tome na vrijeme razmišlja. I ova konferencija se, između ostalog, održava kako bi ti problemi bili što manji, rekla je Marušić.
Gradonačelnik Branko Dukić je na otvorenju konferencije istaknuo kako je i ova konferencija korak bliže cilju.
– Sve aktivnosti nas usmjeravaju prema budućem modelu upravljanja i pronalasku adekvatnog rješenja. Gradska uprava će i dalje partnerski sudjelovati u ovom procesu i raduje me što polako sazrijevamo kao zajednica, kazao je Dukić.
Anastazija Magaš Mesić iz Ministarstva kulture rekla je da je zadarski primjer izvrstan jer se komplementarno provode dva projekta s jednim ciljem.
– Sredstvima iz ITU mehanizma se gradi zgrada budućeg centra, a sredstvima iz Europskog socijalnog fonda financira se ovaj 'soft' projekt kroz koji se ostvaruje način upravljanja kroz javno-civilno partnerstvo, rekla je Magaš Mesić.
Dina Bušić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i šport u Gradu Zadru, govorila je o zadarskom primjeru takozvanog centra za mlade, točnije o aktivnostima unazad 3-4 godine, počevši od KvartArt festivala, preko projekta rekonstrukcije zgrade takozvanog Centra za mlade, kojem naziv tek treba osmisliti, do glavne teme – javno-civilnog partnerstva.
– Radi se o organskom procesu koji se nastavlja, tako da ćemo i dalje jačati međusobne kapacitete – i one gradske uprave, ali i naših udruga i umjetničkih organizacija koje će puniti programe Centra za mlade. Što se tiče upravljanja, dobili smo smjernice autora Ane Žuvela, Krešimira Krole i Željke Tonković. To su smjernice za koje smo sudjelovali svi zajedno, imali smo priliku reći svoja razmišljanja, tako da definitivno pratimo tu zlatnu nit koju su nam oni dali. Uz to, Grad Zadar je naručio analizu stanja samog civilnog sektora i dobili smo neke rezultate anketnih istraživanja za 2019. i 2020. godinu. Njihova sugestija je da napravimo taj proces u više koraka, s obzirom na to u kakvom smo trenutno stanju, ispričala je Bušić kako su došli do modela koji je zasad najizgledniji.

O demokratizaciji kulturnih politika kroz povijest
– Model koji se zasad sugerira je davanje prostora određenim udrugama na određeno vrijeme uz potpisivanje ugovora s Gradom Zadrom, uz obavezu da proizvode društveni i kulturni program adekvatan za takav prostor. A nadamo se kroz nekoliko godina da ćemo doći do tog idealnog, hibridnog pristupa gdje bi uistinu ravnopravno i zajedno upravljali javna vlast i civilni sektor, kazala je Bušić.
O demokratizaciji kulturnih politika kroz povijest govorila je Dea Vidović, upraviteljica Zaklade Kultura nova.
– Demokratizacija kulturne politike za 21. stoljeće polazi od ideje kulture za sve. Temelji se na ekonomiji dijeljenja te rigidne, birokratske i statične, odnose transformira u pluralne, demokratske. U sudioničkom upravljanju pasivni promatrači postaju aktivni donosioci odluka. Moj zaključak bi bio da se sudjelovanje ne odnosi samo na uključivanje u igru, nego i na mogućnost preispitivanja pravila igre, istaknula je Vidović između ostalog, naglašavajući i važnost političke volje u cijelom procesu.
Na programu su, što online, što uživo, osim spomenutih, bila predavanja Teodora Celakoskog iz Saveza udruga Operacija grad, Janje Sesar, ravnateljice POGON-a – Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade, Jelene Hrgović Tomaš, zamjenice gradonačelnika Splita, Simona Karduma, ravnatelja Centra za urbanu kulturu iz Slovenije, Daniele Urem, predsjednice Hrvatske Alijanse Kulture, Edite Bilaver Galinec, predsjednice Udruge Djeca susreću umjetnost. Nadalje, najavljena je bila i Tatjana Aćimović, sveučilišna profesorica Akedemija dramske umjetnosti te Feđa Vukić, voditelj studija dizajna na Arhitektonskom fakultetu.

Impuls iz javnog sektora
Teodor Celakoski iz Saveza udruga Operacija grad iz Zagreba rekao je da je zadarski Centar za mlade jedini primjer gdje impuls za sudioničkim upravljanjem dolazi iz javnog sektora, a ne civilnog.
– Dobro je i što je Ministarstvo kulture u pozivu uvažilo sugestije iz javnog savjetovanja te se dozvolilo, primjerice, i da civilni sektor bude nositelj. Važno je napomenuti da kriteriji otvorenosti centara kulture moraju biti jasni i transparentni. Ne smije se dogoditi da, primjerice, neka grupa kolektivno privatizira nešto što je javna kulturna infrastruktura. Imamo primjer zlouporabe kad je model udruga i Grad jedan na jedan. Primjerice, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić je odobrio Histrionski dom svom političkom kompanjonu. To je primjer zlouporabe tog modela, kao i javne kulturne infrastrukture, rekao je Celakoski.
Istaknuo je također da kulturne centre treba vratiti u fokus kulturne politike kako bi dobili širi društveni kontekst.

"Sredstvima iz ITU mehanizma se gradi zgrada budućeg centra, a sredstvima iz Europskog socijalnog fonda financira se ovaj 'soft' projekt kroz koji se ostvaruje način upravljanja kroz javno-civilno partnerstvo"
Anastazija MAGAŠ MESIĆ

"U sudioničkom upravljanju pasivni promatrači postaju aktivni donosioci odluka. Moj zaključak bi bio da se sudjelovanje ne odnosi samo na uključivanje u igru, nego i na mogućnost preispitivanja pravila igre"
Dea VIDOVIĆ

"Sve aktivnosti nas usmjeravaju prema budućem modelu upravljanja i pronalasku adekvatnog rješenja. Gradska uprava će i dalje partnerski sudjelovati u ovom procesu i raduje me što polako sazrijevamo kao zajednica"
Branko DUKIĆ