Gospodarski aspekti – neslavni

Nakon niza dobrih godina, a u nastavku prethodne kada smo ipak još imali nekih zabluda o kratkoći trajanja krize, ove godine Zadar svog parca slavi u otužnom gospodarskom ozračju bez naznaka boljitka u skorije vrijeme
Obilježavanje Dana grada uz blagdan Svetog Krševana proći će bez nagrada gospodarstvenicima, ali ne i bez prilike za osvrt na stanje zadarskog gospodarstva u situaciji opće krize u zemlji.
Zadar je izišao iz vremena kada mu se tepalo kao najvećem gradilištu, najdinamičnijem i najperspektivnijem i dijeli krizu s kompletnom zemljom.
Zadar unutar toga u svom okruženju ostaje dominantna sredina i temeljni motor. Posljednji podaci Fine kazuju da je Zadarska županija jedna od gospodarski najcentraliziranijih u zemlji sa 66 posto svog gospodarstva iskazanog kroz svoje sjedište – Zadar. To je odmak od ranijih pokazatelja kada je taj udjel bio i 80 posto. Neko bi to mogao protumačiti kao padanje ili slabost Zadra, no to je dobrodošao pokazatelj iskoraka k pravilnijem rasporedu gospodarstva u prostoru.
Svi pokazatelji negativni
Generalno gledano na prihode i rashode cjelokupno gospodarstvo potrošilo je u šest mjeseci ove godine 150 milijuna kuna više nego uprihodovalo!
Ukupni prihodi gospodarstva u šest mjeseci smanjeni su 7,8 posto na 4,73 milijarde kuna, dok su rashodi smanjeni 2,2 posto segnuli do 4,88 milijardi.
Problemi likvidnosti su rašireni te je krajem kolovoza 870 pravnih osoba sa 1.345 zaposlenih imalo 740 milijuna nepodmirenih obveza.
Za prvih šest mjeseci broj zaposlenih u gospodarstvu u odnosu na isto razdoblje prošle godine sveden je na 19.426, što je pad od 2,2 posto. Ukupan broj zaposlenih u istom periodu smanjen je za tri posto na 51.156. U prvih su šest mjeseci prosječne plaće u trgovačkim društvima ostale iste, a iznosile su 3.960 kuna.
Broj nezaposlenih krajem listopada iznosio je 10.532 nezaposlene osobe, a očekuje se da će do ožujka iduće godine rasti.
Najgore, što se da iščitati iz usporedivih podataka za 2008./2009./2010. je to da je 2008. godina, iako i ona s prvim tragovima krize, bila zadnja dobra godina. Naime, tada smo imali rast pokazatelja. Dakle, 2010. godine loša je i zato jer su svi pokazatelji u minusima, ali na već minusima iz 2009. godine bitno umanjene brojke.
Djelatnosti
Prema djelatnostima najznačajnije područje rada u ovoj je županiji, nažalost, trgovina, a i ona je, nažalost, u zbiru iskazala negativan rezultat, odnosno rashode za 50-ak milijuna veće od prihoda (oko 1,4 milijarde kuna je kretanje prihoda i rashoda). Prerađivačka industrija vrti se oko 900 milijuna kuna, a rashodi su veći od prihoda za oko 20 milijuna, dok su promet i veza u pozitivi za 60-ak milijuna na visini prihoda od oko 750 milijuna, dok je nekad jednako njemu građevinarstvo s ove dvije godine sunovraćivanja palo na oko 450 milijuna kuna s minusom od 20-ak. Poljoprivreda i ribarstvo na oko 380 milijuna imaju 15-ak milijuna pozitive.
“Pozitiva” i utjehe
Generalna iznimka od općih kretanja u gospodarstvu je turizam s rastom broja turista za dva posto na 1,07 milijuna, odnosno povećanje broja noćenja za čak 11 posto na 7,8 milijuna do konca rujna. Broj prevezenih putnika na domaćim pomorskim linijama iznosio je za devet mjeseci 1,8 milijuna uz rast od 3,4 posto, a u Zračnoj luci Zadar 242.000 putnika uz rast od čak 27 posto.
Pozitivno poslovanje ima djelatnost prijevoz, skladištenje i veze, što zahvaljujemo Tankerskoj plovidbi, a pozitivni su i poljoprivreda i ribarstvo, također, i rudarstvo što se svodi na eksploataciju kamena.
Pozitivno je i to što je unatoč smanjenju izvoza većem od smanjenja uvoza bilanca ostala pozitivna te je Zadarska županija jedna od sredina u Hrvatskoj koja doprinosi i trgovinskoj bilanci, a posebno snažno doprinosi platnoj (kada se rezultatu izvoza i uvoza roba pridodaju izvoz usluga).
Uz negativnost općeg pada zaposlenih valja ipak kazati da je u Zadarskoj županiji ta tuga manja od prosječne u državi, gdje je zaposlenost padala na godišnjoj stopi od preko 11 posto, dok je ovdje tri posto.
To su opće prilike u Zadru najgore u posljednjem dugom nizu godina.
Ranjivost
Za ocijeniti ranjivost ovdašnjeg gospodarstva valja nam prokazati, što ga približno čini i kakve su tendencije u djelatnostima koje ga čine, dakle od čega se živi u Zadru.
Klasičnom metodom mjereno najveći oslonac ovdašnjeg gospodarstva koji nosi najviše prihoda, radnih mjesta i udjela u BDP-u je trgovina.
Ona daje od trećine do preko 40 posto prihoda, ovisno o razdobljima. Na nacionalnoj razini pada sa 14 posto i ne vidi se kraj pada. Kako zaposlenost pada, padat će i potrošnja jer su ljudima manji prihodi.
Prerađivačka industrija sudjeluje u BDP-u s oko 18 do 20 i koji postotak. Nažalost, udjel joj se smanjuje, a upravo bi ona trebala izvlačiti iz krize.
Građevinarstvo je na 10 do 12 posto prihoda gospodarstva, a znamo kako stoji sada kada prodaja stanova baš i ne ide.
Promet i veze, nažalost (i sreću), svedene najvećim dijelom na Tankersku plovidbu, sada su u jeku svjetske brodarske krize naftnih brodara, odnosno manje posla i manje vozarine.
Ugostiteljstvo i turizam klasičnom konzervativnom metodologijom sudjeluju u prihodima poduzetnika samo sa pet do osam posto. Bilježe rast.
Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo rastu blago i na oko sedam posto su BDP-a.
Dakle, od čelnih sastavnica prihoda u Zadarskoj županiji najveći dio je u krizi.

 NAJVEĆI

Samo osam zadarskih tvrtki je među velikima, a Tankerska plovidba jedina je tvrtka iz Zadarske županije u 100 najvećih u zemlji. Slijede: Aluflexpack, Sonik, Bakmaz, Bure Commerce, Turisthotel, Nin Elektrocommerce i Adria. Ovakvom prikazu valja ipak pridružiti i OTP banku sa sjedištem u Zadru, koja se najčešće ne navodi jer se financijske institucije ne uzimaju u ove preglede već samo “realna” privreda.

 RANG LISTA IZVOZNIKA

Prvi izvoznik iz Zadarske županije ostaje Aluflexpack iz Murvice, a slijedi Kali Tuna – Kali te Matalni lijev LTH (nekad TCG) iz Benkovca, a potom je Ostrea iz Stankovaca, a potom prinova – Pilot Training network iz Gornjeg Zemunika, DalMar iz Pakoštana, dok je na sedmom mjestu izvoznika prva tvrtka sa sjedištem u Zadru i to je Adria, a slijedi je također iz Zadra (pogoni u Ninu i na Ugljanu i Pašmanu) Cromaris. Nin Elektrocommerce registriran je u Poličniku, a potom je SAS Strojogradnja, HSTEC, Odlagalište Sirovina i Maraska sa sjedištem u Zadru.
Prerađivačka industrija ostvaruje oko 70 posto izvoza, dok je ribarstvo na oko 23 posto. Poličnik u ukupnom izvozu sudjeluje sa 34 posto, Zadar sa 25 posto, Kali sa 13 posto, Benkovac je sa devet posto itd.

 INVESTICIJE

Gospodarske investicije bilježe katastrofalan pad i to je jedna od najgorih stvari koja se događa jer govori o tome kakvo će biti rezdoblje pred nama.
Najvažnija investicija na ovom području javna je, a ne privatna i riječ je o Gaženici koja će od 236 milijuna eura vjerojatno prerasti 270 milijuna do kraja, jer država kod plana investicije nije uzela u obzir da mora sama sebi platiti 23 posto PDV-a na obavljene radove. Ide dalje, ali je riječ o dugoročnoj investiciji kod koje podizanje gospodarske aktivnosti ne dolazi odmah niti “samo od sebe”, već podrazumijeva niz dodatnih radnji. Kod gradskih javnih investicija čeka nas razdoblje manjih ulaganja i za sad se nečem oko Poslovne zone Crno ne treba nadati. Niti investicijama koje nisu direktno gospodarske, ali mu opsegom posla itekako koriste (Višnjik, Istarska obala, veći cestovni zahvati…).
Ostale investicije najbolje je sagledati kroz dominantne djelatnosti. Trgovina je i dalje dominantna djelatnost u gospodarstvu i provedena je najveća trgovačka investicija s otvaranjem Supernove kao megaprojekta, a novim sličnim projektima nije se nadati. Hoće li otvaranje ovog kompleksa dovesti do povećanja zaposlenosti i prometa? U kraćem razdoblju sigurno, a na dulje staze ako se platežna moć stanovništva ne povećava osim nešto dolazaka vozila iz drugih gradova promet će u trgovini ostati isti, a broj zaposlenih približan, što znači da će se dobit kod jednog osjetiti kao manjak kod drugog poduzetnika.
U prerađivačkoj industriji prihodi padaju sa 16 posto, a  fizički indeks proizvodnje pao je za gotovo 28 posto, što znači biti će i gore. Većih investicija – nema.
Građevinarstvo pada s prihodima oko 10 posto, a neprodanih je objekata sve više. Ipak, ovdje investicija ima završetkom, recimo, megaprojekata poput Gortanova TIZ-a  Gortana ili kompleksa prema bivšem Bagatu s nizom uključenih tvrtki predvođenih Jadran Investom. Štoviše, deseci novih manjih, srednjih i velikih gradilišta čekaju spremni, ali je investicijski žar zbog pada prometa umanjen. Maraska, Mesopromet, Primorka, rasadnik Šumarije, itd. tek su neke lokacije.
 Prijevoz, skladištenje i veze, a čemu lavovski dio daje Tankerska plovidba, imao je u devet lanjskih mjeseci pozitivu, ali je kriza tankerskog tržišta nastavljena. No tvrtka je u ovoj godini izgradila četiri broda. Porazan je podatak za sve ostale da je vrijednost opreme, odnosno sredstava Tankerske plovidbe veća nego cjelokupne prerađivačke industrije u županiji. Tankerska će u idućem razdoblju nastaviti investicije ne tako snažnim intenzitetom kakav se dogodio ove godine.
 Hotelijeri i ugostitelji imaju pozitivu, ali s malim udjelom u BDP-u klasičnim gledanjem. Na sreću ono nije točno jer turizam ima znatno veću participaciju u prihodima ove županije i grada od iskazanog. Najveća investicija na tom području u Zadru je Punta Skala i ona bi iduće godine trebala dovesti do prvog hotela sa pet zvjezdica na ovom prostoru i bitnih novih kapaciteta. Do uvećanja dolazi od apartmana kako ovdje ili u PS IMMO tako i u privatnim angažmanima. Velike najavljene pretežito gradske turističke investicije za sad se ne provode.
 Poljoprivreda i ribarstvo dolaze potom, a predstavljaju vjerojatno najvažnije područje aktivnosti, ali, nažalost, udjel u ukupnim prihodima gospodarstva malen im je i u županiji u godinama kada su drugi loši, kao što je ova udjel im skokne preko pet posto. Realno je veći, ali neporeznog i neregistriranog obavljanja djelatnosti. U Zadru imamo dobre najave nastavka investicijskog ciklusa u Cromarisu, također, Adria uz niz problema probija nove puteve, među ostalim iznimno vrijedna i potentan program uzgoja i eventualne buduće prerade pastrve iz morskog uzgoja. Drugi aspekt velikih ulaganja odnosi se na nove nasade dominantno vinograda, maslinika i eventualno voćnjaka koji su kako najzornije vidimo u Petrčanima zahvatile i područje obuhvata Zadra.