GOSPODARSKE ZONE: Od 90 zona svega 24 su se pokrenule

Još 2003. godine pokrenut je projekt osnivanja poduzetničkih zona, a na području Zadarske županije tada ih je upisano čak 90 na površini od 2.503,90 hektara. Uloženi su milijunski iznosi u infrastrukturu kako bi se pokrenulo gospodarstvo i potaknulo zapošljavanje, no od 90 zadarskih zona svega 24 su se pokrenule s mrtve točke i to usprkos činjenici da su neke općine i gradovi za ovu svrhu od države dobili milijunski vrijedna zemljišta. Trinaest godina kasnije situacija nije ništa bolja, izuzev tek nekoliko svijetlih primjera među kojima prednjači Općina Poličnik gdje danas uspješno posluju dvije poduzetničke zone – Grabi i Murvica, a za treću, Mazija, nedavno je raspisan natječaj na koji se javilo osam zainteresiranih poslovnih subjekata.
– U tijeku je prikupljanje potrebne dokumentacije za izgradnju potrebne infrastrukture kako bi zona Mazija zaživjela, odnosno kako bi se stekli uvjeti da zainteresirani ulagači mogu početi s radom. Radimo i na projektu proširenje zone Grabi za još 55 hektara, a imamo i zainteresiranog ulagača koji je poslao pismo namjere za zakup 30 hektara. Dolazak tog ulagača u poslovnu zonu Grabi bio bi od velikog značaja, ne samo za našu općinu već i za Hrvatsku, kaže Davor Lončar, načelnik Općine Poličnik, no nije želio otkriti o kome je riječ prije realizacije ugovora, odnosno osiguravanja uvjeta za proširenje zone koji ovisi o ažuriranju zemljišnih knjiga budući da je nedavno u toj općini provedena nova katastarska izmjera.
– U dvjema poslovnim zonama trenutno je zaposleno oko 1500 djelatnika. Kad zaživi treća zona ta će se brojka povećati za nekoliko stotina, a ukoliko dobijemo ovog velikog ulagača, broj zaposlenih će uskoro biti veći od dvje tisuće, optimističan je Lončar koji ne odustaje ni od stambene zone namijenjene za zbrinjavanje mladih obitelji, projekta koji je zastao jer je Općina Poličnik izgubila spor s državom vezan uz vlasništvo nad zemljištem, a tako i priliku da od prodaje građevinskih terena osigura novac za uređenje infrastrukture. Lončar veliku nadu polaže u najavljenu izmjenu zakona kojim bi se, među ostalim, regulirali projekti vezani uz demografiju na način da bi država nakon prodaje zemljišta financirala igradnju potrebne infrastrukture.
– Niti jedna poslovna zona ne može zaživjeti preko noći, a niti bez puno truda i rada. Iz godine u godinu rastao je inters poduzetnika za poslovanje u našim zonama tako da ih je danas oko 150, većinom s nekoliko radnika ali imamo i Lesninu sa stotinjak zaposlenih. Ovih dana će se s Bokanjca u zonu Grabi preseliti i tvrtka Tajero s Bokanjca koja prerađuje ribu, no moramo biti svjesni kako ćemo uskoro doći u problem s opskrbom električne energije. Ja već nekoliko godina pregovaram s HEP-om i nadležnim ministarstvima oko izgradnje 110 kw trafostanice u Poličniku, kaže Lončar dodajući kako već postoji sva dokumentacija za gradnju trafostanice kojom bi se koristio veći broj poslovnih subjekata i domaćinstava na potezu od Nina do Benkovca, no ne i 35 milijuna kuna koliko ona vrijedi. Ističe kako Općina Poličnik iz svog proračuna ne može izdvojiti toliko novca, no HEP bi, kaže, mogao, a posebice s obzirom da i više od tog iznosa "uberu" na godišnjoj razini samo od potrošača u ovoj općini.
– Uskoro bi trebala započeti izgradnja Centra za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim, a pri kraju je i gradnja putničkog terminala u Gaženici. To su veliki potrošači koji bi se također mogli spojiti na ovu trafostanicu. Ne znam gdje drugo jer taj problem nije riješen, ističe Lončar.
Velike planove u dvjema poslovnim zonama ima i Grad Biograd.
– U tijeku je gradnja trafostanica i uskoro kreće natječaj za prodaju desetak terena u industrijskoj zoni te 2-3 za servisnu namjenu. Sva dokumentacija je spremna za Vijeće koje će, vjerujem, prihvatiti prijedlog. Također, radimo i na povlačenju europskih sredstava, u iznosu od pet milijuna kuna za potrebe unaprijeđenja poslovnih zona, kaže Ivan Knez, gradonačelnik Biograda, a poslovanjem i najavama novih ulagača zadovoljan je i gradonačelnik Benkovca Tomislav Bulić.
– Poslovna zona Šopot zaživjela je prije nekoliko godina. Uvijek može bolje, ali zadovoljni smo i sa stanjem kakvo jeste. Uskoro nam dolazi još jedna tvrtka koja će prerađivati ribu, a u veljači iduće godine s radom će započeti i tvrtka Bio-mas koja će proizvoditi bio-gorivo. To je prva takva tvrtka na području Zadarske županije, a ona donosi i novih 20-ak radnih mjesta, kaže Bulić.
I poslovna zona Stankovci jedna je od onih koje uspješno posluju te pune općinsku blagajnu. Osim tvrtke za preradu ribe Ostrea, tamo se smjestila i solarna elektrana, a odnedavno i murterska tvrtka koja izrađuje jarbole.

Gospodarske zone i Državna revizija
Prema podacima državne revizije obavljene prije tri godine od 90 predviđenih poduzetničkih zona na području Zadarske županije, jedinice lokalne samouprave, Županija, Republika Hrvatska i drugi subjekti su ulagali u opremanje i razvoj 45 poduzetničkih zona. Ukupno uložena sredstva u njihovo opremanje od 2004. do 2013. iznose 205.045.505 kuna, od čega su 141.386.729 kuna ili 69,0 posto ulaganja jedinica lokalne samouprave, 50.906.596 kuna ili 24,8 posto ulaganja države, 7.281.989 kuna ili 3,5 posto ulaganja Županije, dok su 5.470.191 kuna ili 2,7 posto uložile Europska komisija, trgovačka društva u privatnom vlasništvu i u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, Američka agencija za međunarodni razvoj i ribarska zadruga. U 11 poduzetničkih zona je, za izgradnju prometne i druge infrastrukture te rashode uloženo 185.924.201 ili 90,7 % ukupno uloženih sredstava. Te zone su u potpunosti ili djelomično opremljene prometnom i drugom infrastrukturom potrebnom za obavljanje poduzetničkih aktivnosti. Najznačajnija sredstva, u iznosu od 85.483.538 kuna ili 41,7 posto ukupno uloženih sredstava odnose se na ulaganja u poduzetničke zone Murvica Donja i Grabi na području Općine Poličnik, a slijede Komunalno-servisna zona Bučina i Industrijska zona na području Biograda (29.769.105 kuna ili 14,5 %), Šopot na području Benkovca (22.433.541 kuna ili 11,0 %), Novi Stankovci (18.781.597 kuna ili 9,2 %), Lonići na području Općine Bibinje (18.571.251 kuna ili 9,1 %), Primat na području Općine Polača (4.509.208 kuna ili 2,2 %), Posedarje-Slivnica (2.973.872 kuna ili 1,5 %), Servisna zona Pakoštane (2.234.971 kuna ili 1,1 %) te Poljica Brig na području Grada Nina u iznosu 1.166.818 kuna ili 0,6 posto.
U preostale 34 poduzetničke zone do konca 2014. godine uloženo je 19.121.304 kuna ili 9,3 posto ukupno uloženih sredstava upotrijebljenih za izradu detaljnih ili urbanističkih planova uređenja, projektne dokumentacije i naknade za izdvajanje zemljišta iz šumskogospodarskog područja za 24 poduzetničke zone (Veljane-Biljane Gornje, Benkovačko selo, Raštević, Poslovna zona pretežito trgovačke namjene, Zona gospodarske-namjene-poslovne-pretežito uslužna uz Zabavni centar, Jedinstvena zona trgovačke namjene, autobusni kolodvor i sportske namjene, Prvi brig, Stražbenica, Crno, Dračevac-Vulića Dolac, Jelovac-Česmina, Trolokve, Pridraga, Novigrad 2, Primat 2, Mazije JI, Sabunike, Vukovac, Barake, Zona zanatskih i servisnih djelatnosti Sveti Filip i Jakov, Marinovac, Duševića mlin i Zemunik Gornji i Zemunik zapad na području Gradova Benkovca, Biograda na Moru, Nina, Obrovca i Zadra te Općina Jasenice, Lišane Ostrovičke, Novigrad, Polača, Poličnik, Privlaka, Ražanac, Sukošan, Sveti Filip i Jakov, Škabrnja, Vrsi i Zemunik Donji), koje nisu opremljene prometnom i drugom infrastrukturom, kao i za devet zona (Zona poljoprivrednih gospodarstava Jankolovica, Zona gospodarske namjene-poslovne-pretežito uslužna Jankolovica, Zona poljoprivrednih gospodarstava-"peradarska", Mirila, Bivši Bagat, Karlovac 1 i 2, Vela Lamjana, Novigrad 1 i Vrdijan na području Gradova Biograda na Moru, Nina i Obrovca, te Općina Kali, Novigrad i Povljana) koje su opremljene infrastrukturom naslijeđenom iz ranijeg razdoblja.
Na području Zadarske županije državna revizija je tada pronašla još četiri poduzetničke zone opremljene infrastrukturom naslijeđenom iz ranijeg razdoblja, u čije dodatno opremanje i razvoj jedinice lokalne samouprave nisu ulagale. Od 90 predviđenih poduzetničkih zona na području Županije, poduzetničke aktivnosti su koncem 2013. obavljane u 24 poduzetničke zone odnosno u 26,7 % predviđenih poduzetničkih zona. Pod obavljanjem poduzetničke aktivnosti državna revizija podrazumijevala je da u zoni posluje barem jedan poduzetnik s jednim zaposlenim.