Knjiga koja potvrđuje da je nošnja društvena koža

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
»Odijevanje naroda: nastanak narodne nošnje« dr. sc. Jadrana Kale
Autor: 
Okrunjeno je moje dugogodišnje prijateljstvo i suradnja s Jadranom Kalom. Osim toga, ovo je prva knjiga u Biblioteci XX. vek o narodnoj nošnji. Riječ je o važnom prilogu socijalnoj i političkoj antropologiji koji potvrđuje da je nošnja društvena koža, kazao je Čolović pohvalivši autorovu spremnost da iskorači iz okvira akademskog diskursa
Marin GOSPIĆ
Predstavljanje su vodili voditeljica Etnološkog odjela, Jasenka Lulić Štorić i autor, Jadran Kale

Etnološki odjel Narodnog muzeja Zadar i Odjel za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru održali su predstavljanje i razgovor o knjizi »Odijevanje naroda: nastanak narodne nošnje« dr. sc. Jadrana Kale pomoću digitalne platforme Zoom, u povodu objave u listopadu ove godine u sklopu Biblioteke »XX. vek«. Predstavljanje su vodili voditeljica Etnološkog odjela, Jasenka Lulić Štorić i autor, Jadran Kale, a online putem su im se pridružili urednik i nakladnik edicije »XX. vek«, Ivan Čolović te istraživačica hrvatskih primorskih nošnji i autorica doktorskog rada o najvećem ilustratoru južnoslavenskih nošnji Nikoli Arsenoviću, Ljiljana Gavrilović.

Interpretacijski ključevi

Knjiga razrađuje teme dotaknute zadarsko-šibenskom izložbom sjevernodalmatinskih narodnih nošnji iz 2001. i 2002. godine koju su tada postavili kustosi ovih gradskih muzeja Jasenka Lulić Štorić i Jadran Kale, smještajući povijesni nastanak fenomena narodne nošnje u zbivanja u zadarsko-šibenskom zaobalju sredinom 17. i početkom 19. stoljeća kad je riječ »nošnja« prvi upotrijebio Vuk Stefanović Karadžić o čemu je detaljnije govorio autor Jadran Kale.
Kao najvažniji oblikovni utjecaj u nastanku fenomena narodne nošnje, neologizma s početka 19. stoljeća, ovom je studijom utvrđeno vojničko organiziranje graničnih područja u prvoj polovini Novog vijeka - slično kako se to za društvene obuhvate teritorijalaca u doživotnim oružničkim službama utvrdilo i u mnogim drugim dijelovima svijeta iz raznih povijesnih epoha. Kroz takvo je oblikovanje kao dominantni kulturni proces potvrđena potrošnja što je u skladu s ranijim istraživanjima na drugim primjerima.
Bivajući nanovo na ograđenim rubovima s naoružanim ophodnicima, otvaraju li takvi interpretacijski ključevi i brave današnjih stvaranja kulturnih značenja? Ovakva su pitanja, napose zanimljiva u vrijeme općih redefiniranja muzejskih misija i profila etnografskih muzeja, dotaknuta u zaključku knjige.

Izlazak iz okvira

Knjiga predstavlja proširenu uvodnu polovinu doktorskog rada o sjevernodalmatinskim nošnjama iz 2010. godine, nakon ranijih djelomičnih objavljivanja u periodici dorađena i ažurirana teorijskim doprinosima novijih studija. Nadograđuje se na ranije istraživačke dosege Olge Oštrić, Vjere Bonifačić, Nerine Eckhel, Aide Koludrović, Ljiljane Gavrilović, Mirjane Prošić Dvornić, Đurđice Petrović i Milenka S. Filipovića, prateći nastanak fenomena narodne nošnje u formativnom razdoblju strukturiranog interesa za narodnu kulturu tijekom 19. stoljeća. U Biblioteci »XX. vek«, koja ove godine obilježava pola stoljeća izlaženja, objavljena je kao 249. naslov.
Ivan Čolović, politički antropolog i pisac, osnivač, urednik i izdavač serija knjiga Biblioteka XX. vek. iskazao je zadovoljstvo objavom ove knjige.
- Okrunjeno je moje dugogodišnje prijateljstvo i suradnja s Jadranom Kalom. Osim toga, ovo je prva knjiga u Biblioteci XX. vek o narodnoj nošnji. Riječ je o važnom prilogu socijalnoj i političkoj antropologiji koji potvrđuje da je nošnja društvena koža, kazao je Čolović pohvalivši autorovu spremnost da iskorači iz okvira akademskog diskursa.
Ljiljana Gavrilović, etnologinja i antropologinja, također je istaknula iskorak autora kazavši da je ovo potpuno drugačije istraživanje koje zahtijeva mnogo više različitih znanja i slobodu pristupa.
Na koncu, preporučila je svima predstavljenu knjigu ocijenivši je »zanimljivom i pitkom«.

O autoru

Jadran Kale izvanredni je profesor na Odjelu za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru i kustos Gradskog muzeja Šibenika. Rođen 1965., etnologiju na Sveučilištu u Zagrebu diplomirao 1989. radom o poznavanju zvijezda u predindustrijsko doba, magistrirao 1996. na temu višeprostornih pseudokupola i doktorirao 2010. godine tezom o narodnim nošnjama sjeverne Dalmacije. Od 1989. radi u Etnografskom odjelu Muzeja Grada Šibenika, suradnički predaje od 1997. a s polovicom radnog vremena na Sveučilištu u Zadru radi od ustanovljavanja studija etnologije i antropologije 2005. godine. Autor stotinjak znanstvenih i stručnih radova, desetak izložbi i jednog stalnog izložbenog postava, obrazloženja nekoliko registracija kulturnih dobara, više pedagoških i didaktičkih programa i plana novog studija 1999. godine, te istraživač u tri znanstveno-istraživačka projekta i predavač u stotinjak javnih i stručnih nastupa. Pedagoško krilo izložbe sjevernodalmatinskih nošnji »Od robe do odore«, koju je skupa sa zadarskom kolegicom Jasenkom Lulić Štorić postavio 2001. i 2002. godine, nagrađeno je godišnjim priznanjem »Milovan Gavazzi« koju dodjeljuje Hrvatsko etnološko društvo.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)