Stranci i “domaći” žele graditi solarnu elektranu kod Zadra

Luksemburški investitor predlaže takozvani njemački model koji se ogleda u tome što bi pogon za proizvodnju solarnih panela bio otvoren na području Zadarske županije, a uključio bi i osposobljavanje domicilnog stanovništva za rad u pogonu

Više investitora ozbiljno je zainteresirano za izgradnju solarne elektrane na području Zadarske županije, potvrdio je za Zadarski list zamjenik župana Đani Bunja. Iako s imenima potencijalnih investitora u ovoj fazi razgovora u Županiji ne žele izlaziti, spremni su natuknuti kako je riječ o jednoj luksemburškoj tvrtki koja je inicirala razgovore o izgradnji solarne elektrane značajnog kapaciteta, te o grupi manjih investitora iz zadarskog kraja čiji je plan uspostava solarne elektrane manjeg kapaciteta.
Idealna konfiguracija terena
Kako je naš list već objavio, do prvog je sastanka s Luksemburžanima došlo još sredinom listopada kada su se, posredstvom belgijskog veleposlanstva, predstavnici tvrtke sastali s zamjenikom župana Đanijem Bunjom, gradonačelnikom Zadra Živkom Kolegom, državnim tajnikom Zdravkom Livakovićem i saborskom zastupnicom Anom Lovrin kako bi prezentirali idejni projekt.
– Riječ je o tvrtki koja je provela opsežna ispitivanja cijelog područja hrvatske obale Jadrana pri čemu su došli do zaključka kako je upravo na području Zadarske županije konfiguracija terena idealna, kazao je Bunja pojašnjavajući kako ova tvrtka u okviru projekta “Green Energy” (Zelena energija) želi postaviti solarne panele na površini do 100 hektara, pri čemu se preferira područje s ravnom konfiguracijom terena, budući da tako postavljeni omogućuju najveću iskoristivost sunčevog energetskog potencijala.
U Županiji očekuju pisanu konkretizaciju projekta od srane Luksemburžana nakon čega bi se projekt predstavio javnosti sa svim relevantnim podacima, napominje Bunja dodajući kako županijska uprava ima snažnu volju poduprijeti projekte proizvdnje energije iz obnovljivih izvora.
Uostalom, prema Strategiji energetskog razvoja RH i zakonskoj regulativi koja se odnosi na proizvodnju i potrošnju energije, jedinice lokalne i područne (regionalne ) samouprave, imaju obvezu u svoje regionalne i lokalne strategije ugrađivati poticanje povećanja korištenja obnovljivih izvora energije.
Zapošljavanje lokalnog stanovništva
– Osim luksemburške tvrtke, i još jednog također stranog investitora, još je jedna grupa domaćih investitora sa zadarskog područja zainteresirana za izgradnju solarne elektrane, iako mnogo manjeg kapaciteta; na površini od 5 hektara, i oni su trenutno u fazi ispitivanja svojeg interesa. Mogu kazati kako je moje uvjerenje da je najizglednije kako bi prvo moglo doći do realizacije ovog manjeg projekta. Riječ je o investitorima koji raspolažu zemljištem u svojem vlasništvu i financijskim sredstvima potrebnim za ulaganje. Županija će svakako maksimalno poduprijeti proceduru izmjene prostornog plana kako bi do realizacije došlo što brže. Budući da se radi o energetskim postrojenjima, ona mogu biti smještena i na području poslovnih zona, ali kad je riječ o projektu na takom velikom prostoru kao što je onaj luksemburških investitora, mi nemamo tako velike poslovne zone. U svakom slučaju, u postupak usklađivanja prostorno-planske dokumentacije može se krenuti tek nakon što se u samom projektu energetskog postrojenja odredi lokacija, napominje Bunja dodajući kao bi u slučaju Luksemburžana trebalo značiti i prethodno postizanje dogovora s gradom ili općinom na čijem bi se području gradila solarna elektrana.
– Ono što je nama u Županiji posebno zanimljivo je što luksemburški investitor predlaže takozvani njemački model koji se ogleda u tome što bi pogon za proizvodnju solarnih panela također bio otvoren na području Zadarske županije, u neposrednoj blizini lokacije elektrane. Riječ je o proizvodnji koja bi bila dugoročna, a model bi uključio i osposobljavanje domicilnog stanovništva za rad u pogonu, istaknuo je Bunja dodajući kako bi, dođe li do njegove realizacije, ovaj projekt predstavljao do sad najveće “greenfield” ulaganje u Zadarskoj županiji, te jedno od najvećih u Hrvatskoj.
Treba dodati i kako je Energetski institut “Hrvoje Požar” u 2002. godini, ispitujući gospodarski potencijal i isplativost sunčeve energije u gardovima i općinama Zadarske županiji, ustvrdio kako za ovo područje “sunčeva energija nije alternativna, već primaran, izdašan i obnovljiv izvor energije koje nema alternativu”. Ovaj je stav potkrijepljen podacima prema kojima Zadarska županija godišnje u prosijeku ima 2,300 sunčanih sati godišnje, dok se na vanjskim otocima (Silba, Premuda, Molat i Dugi otok) broj sunčanih sati godišnje penje i do 2,500.