Dojmovi iz najdublje jame svijeta

Slika korisnika admin
kampus_predavanje
Tomislav JERAK
Gostujući predavač bio je doc. dr. sc. Darko Bakšić, djelatnik Šumarskoga fakulteta u Zagrebu i istaknuti hrvatski speleolog

U organizaciji Hrvatskoga geografskog društva - Zadar i Speleološkog Odsjeka „Liburnija" Zadar (PD „Paklenica"), proteklog je petka u Multimedijskoj dvorani Sveučilišta u Zadru održano predavanje pod nazivom „Krubera-Voronya - najdublja jama svijeta". Gostujući predavač bio je doc. dr. sc. Darko Bakšić, djelatnik Šumarskoga fakulteta u Zagrebu i istaknuti hrvatski speleolog koji je svojim izlaganjem uz projekcije fotografija zainteresiranima približio doživljaje i dojmove sa ekspedicije u najdublju poznatu jamu na svijetu, Voronyu (-2.191 m), u kojoj je sudjelovao tijekom listopada i studenog prošle godine.

U ime suorganizatora predavanja, HGD - Zadar, prisutne su pozdravili predsjednik Društva prof. dr. sc. Damir Magaš, te asistentica Nina Lončar, prof.

- Darko Bakšić sudjelovao je u gotovo svim većim speleo-istraživanjima u svijetu. Ovom prigodom zadovoljstvo nam je što iz prve ruke možemo čuti dojmove i vidjeti fotografije koje je snimio tijekom sudjelovanja u međunarodnoj ekspediciji u najdublju jamu svijeta, istaknula je Lončar tijekom uvodnog predstavljanja.

Međunarodni speleološki tim

Podsjetimo, hrvatski speleolozi Darko Bakšić i Robert Erhardt sudjelovali su u razdoblju od 23. listopada do 18. studenog 2009. u ekspediciji organiziranoj od strane međunarodnoga speleološkog tima CaveX pod vodstvom Denisa Provalova i Olega Klimčuka. Cilj ekspedicije bio je proširivanje jednoga od bočnih kanala na dubini od -1.980 m, kojim bi se zaobišao sifon Kvitočka, te omogućilo jednostavnije prebacivanje ronilačke i ostale opreme do sifona „Dva Kapitana" gdje se planira nastavak istraživanja tijekom ove godine.

U uvodnom dijelu izlaganja, Bakšić je prisutne upoznao sa poviješću istraživanja najdubljih svjetskih speleoloških objekata, te je iznio i niz podataka o trenutnim spoznajama.

- Trenutno je u svijetu poznato 90 jama dubljih od 1.000 metara, od čega ih je najviše u Španjolskoj, čak 17. U Hrvatskoj su nam poznate tri takve jame - Lukina jama, Slovačka jama i Jama Velebita. Najdublja zasad poznata jama u svijetu je Voronya koja je istražena do dubine od -2.191 m, koja tu titulu drži već neko vrijeme, unatoč otkrivanju novih jama svake godine, naveo je Bakšić.

Jama Voronya, cilj prošlogodišnje ekspedicije, smještena je na Kavkazu, u gorju Arabika, i to na teritoriju Abhazije, nepriznate državice koja je proglasila samostalnost od Gruzije još 1992. godine. Dubina Voronya postupno je otkrivana tijekom druge polovice 20. stoljeća, da bi do -2.191 m prvi dospio ruski speleoronilac Genadij Samokhin u rujnu 2007. Sam ulaz u jamu nalazi se u gorju, na 2.256 metara nadmorske visine, na visoravni Ortobalagan.

Petnaesteročlana ekipa

- U rujnu prošle godine primio sam poziv za dvije osobe iz Hrvatske za sudjelovanje u ekspediciji s ciljem proširivanja jednoga od bočnih kanala. Na koncu smo se Robert Erhardt i ja mjesec dana kasnije uputili u Moskvu, a odatle u Soči gdje se okupila naša petnaestočlana ekipa koja se, uz hrvatske članove, sastojala od speleologa iz Rusije, Ukrajine i Mađarske, rekao je Bakšić.

Nakon osam dana putovanja, po dolasku na lokaciju otvora jame, petnaesteročlana ekipa postavila je bazni logor, te spustila nekoliko stotina kilograma opreme na dubinu od 1980 metara. Po vrlo zahtjevnom spuštanju u jamu, uslijedilo je proširivanje kanala, a radilo se ukupno 6 dana. Hrvatski speleolozi spustili su se do dubine od 2080 metara, Bakšić je, uz projekcije fotografija, vrlo detaljno opisao spuštanje i boravak u jami, te sve poteškoće na koje se nailazi prilikom istraživanja takvih objekata. Po izlasku, članove ekspedicije dočekao je i duboki nanos snijega koji je znatno otežao poslove oko izlaska i smještanja u bazni logor. Bilo je nužno otkopati izlaz iz jame koji je bio zatrpan snijegom, a lavina je poharala i glavni šator s kuhinjom, pa je i na površini bilo vrlo mnogo zahtijevnog posla.

Završetak posla sa proširivanjem bočnog kanala predviđen je za 2010. godinu, što će ovisiti o financijskim sredstvima i vremenskim prilikama. No već i ovo, jedno od brojnih sudjelovanja hrvatskih speleologa stavlja našu zemlju na zasluženu kartu speleološke tradicije i postignuća, u što su se u petak mogli uvjeriti i svi posjetitelji Multimedijske dvorane.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno