Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

Noć muzeja donosi zoru područnim zbirkama na Ižu

24.01.2011. 23:00
Noć muzeja donosi zoru područnim zbirkama na Ižu


U Područnoj etnografskoj zbirci Veli Iž ravnateljica Narodnog muzeja Zadar gđa. Renata Peroš, koja je i inicirala sva ova događanja, otvorila je Noć muzeja na Ižu tjedan dana prije službene međunarodne manifestacije


Na Velom i Malom Ižu, u  petak 21. siječnja 2011. godine,  tjedan dana prije službene  međunarodne Noći Muzeja,  održana je prva Noć muzeja u  povijesti otoka. Bila je to i  uopće prva Noć muzeja izvan  urbanih središta kod nas i izvan  središnjih muzejskih zbirki.  Bogata iška muzejska noć, vjerujem, za pamćenje sudionicima programa kao i domicilnom otočkome stanovništvu u  zimskom razdoblju, kad ovamo  ne svraćaju ni zalutali galebovi,  a kamo li umjetnici i muzealci s  desetosatnim raznovrsnim  programom. Manifestaciju  održanu u Područnoj etnografskoj zbirci Veli Iž i Područnoj  kulturno-povijesnoj zbirci Mali Iž organizirao je Narodnim  muzej u Zadru u suradnji s  Udrugom 3000 godina Za dar  iz Zadra.
 Međunarodna Noć muzeja,  koja se inače obilježava 28. siječnja, a u kojoj hrvatski muzeji  sudjeluju po sedmi put, na Ižu  je obilježena i proslavljena tjedan dana ranije iz razloga što  Odjeli Narodnog muzeja u Zadru, u čijemu su sastavu i Područne zbirke na Ižu, za službeni program manifestacije pripremaju bogati program u Zadru, kada djelatnicima muzeja  nije moguće boraviti u dislociranim zbirkama. Nadalje,  Narodni muzej u Zadru  uključivanjem područnih zbirki na Ižu u svoj program obilježavanja Noći muzeja htio je  poručiti široj društvenoj i kulturnoj javnosti, a prije svega  stanovništvu otoka Iža, kako  zadarski Muzej ubuduće neće  samo stručno skrbiti o ovom  Zbirkama, već da ovom gestom  najavljuje i njihovu potpunu  valorizaciju, a time i uključivanje u svakodnevni, kulturni,  gospodarski i turistički život  otoka. U tome smislu već su  izvršene i određene stručne  pripreme za adaptaciju i moderno uređenje prostora etnografske i kulturno-povijesne  zbirke otoka Iža.
Zvona sa zvonika Župne  crkve
 Točno u podne kada su sudionici programa Noći muzeja  na Ižu silazili s broda  Paula –  G&V line doo – Dubrovnik, na  Ižu je zvonilo podne. Zvona sa  zvonika Župne crkve sv. Petra  i Pavla, apostolskih prvaka,  koja se prvi puta spominje  1341. godine, kao do su željela  pozdraviti prve sudionike  Noći muzeja na otoku.
Duga je povijest otoka Iža i  nisu nimalo slučajno na njemu  utemeljene dvije muzejske  zbirke. Oko spomenute župne  crkve, prvotno izgrađene u gotičkome stilu na izdvojenom  otočiću, koji je nasipavanjem  pripojen Iži, razvilo se današnje naselje Veli Iž, koje se  po svojoj crkvi svojerdobno i  nazivalo Selo sv. Petra  (1471.g.). Ime Iž već polovicom 10. stoljeća, kao Ez, bilježi bizantski car  Konstantin  Porfi¬rogenet. Ksnije susrećemo nazive Již, Issa, Iso,  Eso (talij.), Esium,  konačno   Iž. Otok je naseljen već u prapovijesti, a u liburnsko doba  značajnim je središtem, pa otkud i dopire poznata iška keramika i dana poznata i aktualna na Ižu. Iž spominje i  Plinije, kao Esum, što nalazimo kod Bianchija, a u svojoj  je povijesti gotovo od tih dana  dijelio sudbinu Zadra, baš kao  i danas.
Dobrodošlica gostima upriličena je, odmah po dolasku  na Iž, u Galeriji Phoenix iškoga slikara Ivana Šuljića Brke.  Uz iške suhe smokve i rogače i  domaću rakiju, u nesvakidašnje atraktivnom umjetnikom prostoru, ispunjenom  Šuljićevim radovima, vrlo  spontano, krenuo je program  Noći muzeja na otoku Ižu. Hrvatski književnik Tomislav  Marijan Bilosnić, koji je i osmislio ovaj program, prisutnima je kazivao svoj haiku o  Ižu. Bila je to i svojevrsna prva  iška promocija njegove haiku  zbirke «Iž» tiskane još davne  1986.godine, kao prva knjiga u  glasovitoj biblioteci «Matsuo  Basho». O Bilosnićevom haiku govorio je dr. sc. Igor Šipić,  književnik iz Splita, posebno  ističući kako je T. M. Bilosnić  uz pokojnog dr. Vladimira  Devidea jedan od prvih autora  koji je u hrvatskoj prihvatio  ovu japansku pjesničku formu  i tako je uspješno nastavio da  je danas zastupljen u više  svjetskih haiku antologija, nagrađen s više haiku nagrada,  dok je japanska državna televizija o svemu tome i snimila, baš na otoku Ižu, gdje  Bilosnić često boravi, i film o  tome kojeg je vidjelo preko 30  milijuna gledatelja.
 Odmah potom program je  nastavljen u Područnoj etnografskoj zbirci Veli Iž. Ravnateljica Narodnog muzeja  Zadar Renata Peroš, koja je i  inicirala sva ova događanja,  otvorila je Noć muzeja na Ižu.  Potom je otvorena izložba  knjiga izdavačke kuće Naklada Bošković iz Splita, na temu  otoka i mora, djelatnici Narodnog muzeja Zadar predstavili su svoj ovogodišnji kalendar «Narodne nošnje Zadarske županije», autora Stephana Lupina. Istodobno je priređena i zasebna izložba fotografija na istu temu, gdje su  Ižani mogli vidjeti i fotografije  svoje stare nošnje zastupljene  na ovogodišnjem kalendaru,  što je izazvalo posebnu znatiželju publike. Zoran Bošković, vlasnik istoimene Naklade  izložio je stotinjak vrijednih  djela više domaćih i svjetskih  autora na temu otoka i mora.  Uz povijesna i monografska  djela, bilo je tu romana, zbirki  pjesama, putopisa, a među njima i djela nekih od sudionika  ove manifestacije, kao što su  djela Igora Šipića («Blažena  rič» i «Šutnja za dvoje») i Tomislava Marijana Bilosnića  («Pustolovine morskog konjica», «Iški kralj» i «Put za Casablancu»).
Posebne zasluge Nede  Sutlović i Danice Pekić
 O povijesti i značaju Područne etnografske zbirke Veli  Iž nadahnuto je govorila Jasenka Lulić – Štorić, u čijoj se  nadležnosti i nalazi ova Zbirka.  Posebno je primijećeno isticanje posebne zasluge Nede Sutlović i Danice Pekić za nastajanje iške etnografske zbirke,  koje su «fascinirajućim entuzijazmom krenule prikupljati  stare predmete koji nam danas  pružaju vjernu sliku o tradicijskoj kulturi Iža». Zbirka je  nastala, dakle, zalaganjem lokalnih pojedinaca 1975. godine  od isključivo domaće etnološke građe, a uz suradnju Etnografskog odjela Narodnog  muzeja Zadar. Kako Etnografska zbirka u Velom Ižu broji  781 predmet, ubraja se u jednu  od značajnih zbirki. Postav slikovito dočarava život nekadašnjeg Iža u svim segmentima, a po raznolikosti građe  predstavlja jedinstven primjer  na dalmatinskom otočju. Predstavljena je tu iška kuhinja sa  svom svojom opremom,  nošnja, tkalački pribor, tehnike  i rukotvorine od vune, lana i  pamuka, obućarstvo, domaće i  importirano lončarstvo, kultura stanovanja, zemljoradnja, ribarstvo, stočarstvo, organizacija obiteljske zajednice i vjerski pučki običaji.
 Posebno valja istaknuti bogati postav o iškom lončarstvu,  što je posebno značajno ne samo za Veli Iž, nego i za širi  zadarski, nekad liburnski prostor, jer je Veli Iž značajno  središte lončarstva ručnog  lončarskog kola. Od starine neke se obitelji u Velom Ižu bave  lončarstvom, izradom zemljanog posuđa na ručnom lončarskom kolu koje se peče na vatri.  To su lonci (teće i lopiži) i peke  (črpnje), ribarska kuhala (fogun) i druge posude s kojima su  Ižani, do Drugoga svjetskog rata, snabdijevali čitav zadarski  kraj, zapravo prostor od Rijeke  do Kotora. To je vrlo staro  rukotvorstvo, po tehnici izrade  an¬tičke provenijencije, dok  su oruđa i pomagala kame-nodobskog tipa. Iž je jedini otok  na hrvat¬skom Jadranu gdje  nalazimo ovakvu proizvodnju,  koja u novije doba izumire.
 U prostorijama Područne  kulturno-povijesne zbirke Mali  Iž, Malinu (Mlinu) u Knežu i  Društvenoj sali MO Porovac,  nastavljen je bogati kulturološki program Noći muzeja na  Ižu. Još jednom, sad mnogobrojnoj maloiškoj publici obratila se Renata Peroš, ravnateljica Narodnog muzeja Zadar govoreći o značaju Područne kulturno-povijesne  zbirke Mali Iž, koja će uskoro  biti cjelovito osmišljena i djelomično renovirana, zadržavajući prvotni postav i ulogu. Više  o samom zbirci kazao je Vladimir Alavanja, voditelj Odjela  Muzeja grada Zadra. Zbirka je  osnovana 1978. godine odlukom ondašnjeg vodstva  Općine Zadar, kako bi se iskazala počast Ižanima i Iškama  palim u Drugome svjetskom  ratu. Od osnutka je pod  stručnom skrbi nekadašnjeg  odjela Narodne revolucije, danas odjela Muzeja grada Zadra  – Zbirke suvremene povijesti.  Danas zbirka obrađuje svekoliku povijest otoka Iža od prapovijesti do dana današnjih, s  posebnim osvrtom na stradanja 256 maloižana u Drugome  svjetskom ratu od talijanskih  fašističkih okupatora. Kulturno – povijesna zbirka u  međuvremenu je obogaćena  izlošcima prapovijesnih nalaza, srednjovjekovnog crkvenoga graditeljstva, faksimilima  bogate iške glagoljice i crkvenih umjetničkih rukotvorina,  odnosno crkvenog inventara.   
 Dr. sc. Igor Šipić održao je u  prostorijama MO Porovac predavanje «Zavjetno slikarstvo u  pomorskoj kulturi». Tako smo  saznali kako korijeni votivnog  slikarstva nalaze svoj smisao u  raciju pomorca i njegovoj uvijek  upitnoj sudbini. Votivno slikarstvo, kojeg nazivaju i laičkim,  primitivnim, kao dio ikonografske cjeline, traje od 15. do konca  19. st. kad nestaje s posljednjim  jedrenjacima duge ili slobodne  plovidbe. Običaj darivanja titulara razvio se na području današnjeg hrvatskog jadranskog  prostora još u doba prvih grčkih  kolonizacija. Ex-voto se javlja  već u antičko grčko-rimsko doba kad mnogi pomorci prinose  bogovima poklone u formi skulptura, keramike, srebrnine, osobito nazočne u brojnim pločicama s motivima bolesnih dijelova  tijela. Kao mediteranski fenomen pomorske ikonografije votivne daščice u kasnom srednjem vijeku, a poslije toga tempere i ulja i naplatnima, pak  ukazuju na širinu aspekta pomorstva i pomorske tradicije.  Iako ulazi u krug pučkoga stvaralaštva, i kao takvo nema vrhunsku likovnu vrijednost, od  iznimne je kulturološke važnosti sublimirajući manje poznate  dijelove duhovne baštine sredozemno-jadranskog podneblja.
Izložba iških slikara,  članova HDLU Zadar
U prostorijama Malina (Mlina) otvorena je izložba slikara,  članova HDLU Zadar, rodom  s otoka Iža. Svojim su se radovima predstaviti Ivo Govorčin, Nives Brajković, Zvonko Govorčin, Ivan Šulić Brko,  Đani Martinović i Vladimir  Medanić. Izložba se pokazala  kao pravo likovno osvježenje.  Iako raznoliki po umjetničkim  tendencija, iški su se slikari pokazali kao izraziti mediteranski  koloristi, za koje se može reći  da doista u krugu zadarske likovne scene predstavljaju izdvojenu i prepoznatljivu likovnu grupu. Tomu je, vjerojatno, i  razlog što se ovi umjetnici već  više od petnaestak godina u  istom izložbenom prostoru,  svake godine, tijekom turističke sezone, zajedno s uspjehom predstavljaju turističkoj  likovnoj publici. Izložbu  je otvorio Ivo Govorčin, predsjednik HDLU Zadar.
  Uslijedilo je predstavljanje  romana za djecu Tomislava  Marijana Bilosnića «Iški kralj»  o kojemu je govorio Igor Šipić.  Govoreći o sadržaju romana i  dobu o kojemu roman govori,  pitajući se gdje i kako je nestao  taj svijet, Šipić je, među ostalim, i ovo rekao: «Iška naslovljenost, istodobno imaginarna i životna, nije samo insignijski simbol, ona je stvarni  nositelj kulture u kojoj brod i  more određuju sudbinu većine.  „Sve što volim, meni otplovi” –  sjajna je dječakova konkluzija  u kojoj je utkana jedna cijela  filozofija povratka. Mi, Mediteranci, znamo da bit plovidbe  nikad nije u odlasku broda, niti  u nekom novom meridijanskom iskustvu, nego u njegovom povratku, nečemu uvijek  odisejevskom, itačkom. Brod  je poveznica s kopnom i stoga  uvijek aktualnim povratkom.  On je posrednik bez kojeg „povratak” ne može, i ne bi bio  moguć, jer onda ne bi ni toposa  bilo, ne bi bilo otoka.»
 Program Noći muzeja na Ižu  završio je kasno navečer u  Područnoj etnografskoj zbirci na  Velom Ižu. Pred mnogobrojnom publikom kojoj nije bilo  teško prostajati na nogama blizu puna dva sata,  svoje su stihove govoriti pjesnici otoka Iža  Zvonko Sutlović, Ana Strgačić  Trninć, Rada Brčić i Etilio Orlović, koji se predstavio i kao  izvrstan pjevač jadranskih balada. Bila je ovo doista nadahnuta pjesnička večer, koja  je kod mnogih izmamila uzdahe. Mnogi su javno izrazili i  svoju želju, da se sličan program ponovi što prije na Ižu.   Svojim su se radovima svojim  iškim kolegama, na kraju, pridružili i gosti Tomislav Marijan  Bilosnić i Igor Šipić.
 Područne zbirke na Ižu bile  su u petak 21. siječnja otvorene  od 8 sati ujutro do 23 sata  navečer. Za nadati se kako će  uskoro novo radno vrijeme  ovih zbirki biti slično svečarskome. Na kraju, valja još jednom istaći kako je cilj ove  akcije, koju je pokrenuo Narodni muzej u Zadru, a osmislila Udruga 3000 godina Za  dar, oživljavanje i revaloriziranje ovih dislociranih područnih zbirki. Na kraju, manifestacija Noć muzeja na Ižu  pokrenula je i ideju o organiziranju muzejske zbirke i  drugih zadarskih otoka, a koju  je iznio Vladimir Alavanja, nudeći i njezin radni naslov –  «Muzeji zadarskih otoka». Noć  Muzeja na Ižu moguće je da  tako donese zoru njegovim područnim zbirkama.