U Gaženici 170 radnika i 60 strojeva

Slika korisnika admin
Autor: 
Adam VIDAS
U Gaženici se istovremeno radi na nekoliko "frontova"

Najveće gradilište u jugoistočnoj Europi postaje sve zanimljivije i dinamičnije. Naravno, riječ je o gradilištu u Gaženici, gdje su u tijeku radovi na drugoj i dijelu treće od ukupno tri glavne faze zadarskog projekta stoljeća. Točnije, izvode se radovi na 2b i 3a fazi. Na čekanju je još samo 3b faza u sklopu koje će se graditi zgrada terminala s okolišem. Natječaj za izvođača radova na ovoj fazi već je raspisan pa se dovršetak cjelokupnog projekta može očekivati 2014. godine, kada će u Novoj luci Zadar moći pristati prvi brodovi.

- Dinamika radova je u skladu s planovima i sve ide upravo onako kako treba. Nemamo tako razloga sumnjati da će svi radovi biti završeni u roku, kazao je voditelj projekta dipl. ing. Hannes Mauracher iz austrijskog Strabaga.

 Sve funkcionira kao švicarska ura

Podsjetimo da je cjelokupni projekt vrijedan 236 milijuna eura te da su radovi započeli na proljeće 2009. godine.

Glavni investitor je Lučka uprava Zadar, a kreditna sredstva su uz jamstva Hrvatske vlade osigurale Europska investicijska banka (EIB) i Njemačka razvojna banka (KfW). Za izvođača radova na prvoj fazi teškoj 43,41 milijun eura je preko javnog natječaja izabran Strabag AG, koji je izvođač i druge faze vrijedne 92,72 milijuna eura.

Trenutačno se u Gaženici radi na nekoliko "frontova". Kako nas je informirao voditelj operativnog dijela projekta dipl. ing. Mladen Šparavec, između ostalog se radi na uređenju temeljnog tla podmorja, a nastavlja se i s proizvodnjom blokova teških između 60 i 110 tona. Proizvodnja blokova kojima će biti montirani u obalni zid je u punom jeku te su dosad proizvedena 802 od 1.700 komada. Svaki od ovih na tone teških blokova ima svoju posebnu oznaku s podacima o točnoj poziciji obalnog zida na kojoj će biti postavljen.

Kako s blokovima, tako je i sa svim drugim segmentima na gradilištu - sve se radi organizirano, promišljeno i precizno poput švicarske ure.

Montaža blokova pod morem već je započela, a kako navodi Šparavec, potrajat će cijele ove godine.

U tijeku je i proizvodnja armirano betonskih elemenata (AB elemenata), koji služe za premošćivanje pilota, odnosno za izradu gatova. Već se započelo s podmorskim iskopima za pilote za što su "zadužena" dva plovna pontona, s kojih se uređuje i temeljno tlo obalnih zidova.

U ožujku "špica" radova

- Inače, u sadašnjoj fazi radova u Gaženici dnevno na gradilištu bude oko 170 radnika i 60 strojeva. Uz mnogobrojne kamione, bagere, miksere tu su i dvije mosne dizalice za prijenos blokova na kopnu te toranjski kranovi kojima se prenosi i manipulira materijalom i opremom za vrijeme proizvodnje blokova i AB elemenata. Kapacitet nosivosti toranjskih kranova je 16, a mosnih dizalica 150 tona. Ipak, najvećeg kapaciteta nosivosti je plovna dizalica koja je angažirana na montiranju blokova u obalni zid i čiji je kapacitet nosivosti 250 tona. Zanimljiv je još i 'telebelt' iliti beskonačna traka, stroj koji se inače rijetko koristi u Europi i tipičniji je za američka gradilišta koja su u pravilu prostranija. U Europi gdje se više radi na viskogradnji i gradilišta dimenzija poput ovog u Gaženici poprilično su rijetka, pojašnjava inženjer Šparavec provodeći nas gradilištem.

Grandioznost gradilišta u Gaženici može se donekle iščitati iz brojki - u prvoj fazi u kojoj su odrađeni zemljani radovi, nasuto je impresivnih 1,2 milijuna tona kvalitetne kamene građe, sekundarni lukobran te 250.000 kubičnih metara iskopa kamena i mulja uz miniranje podvodnih grebena i omogućavanje lakog uplovljavanje s gazom do 13 metara.

Druga faza obuhvaća svu infrastrukturu i obalnu strukturu - obalna crta pristaništa sa pet gatova, 12 vezova za trajekte, kruzere duljine do 300 metara duga je 1,9 kilometara, a ribarska luka duga je oko 820 metara. Za proizvodnju blokova i tzv. monolitiziranje, kojima će se objediniti konstrukcija obalnog zida, utrošit će se oko 120.000 kubika betona proizvedenog u gradilišnoj betonari.

- Špicu radova očekujemo u drugom kvartalu godine - od ožujka do lipnja kada će se zahuktati postavljanje blokova za obalni zid i AB elemenata za gatove. Tada će biti angažirano 400-tinjak radnika, informirao nas je Šparavec.

Najveće gradilište u jugoistočnoj Europi već je u ovoj fazi izuzetno živopisno i dinamično. Podsjetimo da je u rujnu za građane bio organiziran Dan otvorenih vrata koji je, navode iz Strabaga, pobudio velik interes javnosti.

Prema riječima ing. Šparavca, dana otvorenih vrata bit će još nekoliko, a nije isključeno ni da će jedan biti organiziran tijekom proljeća kad će gradilište vrvjeti poput košnice.

 PETAR PAN I KARIKA KOJA NEDOSTAJE

Kraljica mašinerije na gradilištu u Gaženici trenutačno je plovna dizalica čiji je kapacitet nosivosti 250 tona i trenutačno je najveća takva dizalica na Jadranu.

Riječ je o pravoj veteranki među strojevima - "dama" je to u najboljim godinama - proizvedena je 1969. godine. Zadatak ove "dvjestopedesettonke" je slaganje velikih blokova  u obalni zid. Poput svake prave dame i ona ima svoju priču. Počevši od samog imena - missing link (karika koja nedostaje), kojim poprilično izravno sugerira da se bez nje ne može odraditi niti jedan važniji posao. No to nije sve. Ova dama po nečemu je jedinstvena na cijelome svijetu.

Naime, ako ste mislili da je Petar Pan samo lik iz bajke koji u stvarnosti ne postoji, prevarili ste se. Petar Pan postoji, on živi i radi i to upravo na plovnoj dizalici u Gaženici! Dolazi iz Nizozemske, ime mu se piše malo drugačije - Peter Paans, ali svi na gradilištu znaju ga kao Petra Pana i imaju beskrajno povjerenje da će odgovorno i precizno posložiti blokove obalnog zida. Naime, Peter Paans upravlja "karikom koja nedostaje" iz upravljačke kabine opremljene najsofisticiranijom elektroničkom opremom.

Taj mu posao, uvjerili smo se, ide i više nego dobro. Blokovi koje je posložio uz pomoć dva ronioca, koji putanju blokova "navigavaju" iz podmorja, u livelu su, a obalni zid je toliko ravan da je to, kako se izrazio voditelj radova na montaži blokova u obalni zid Nenad Mikačić, "prava fantazija". Ma zid i mora biti fantazija kad se na njegovoj gradnji angažirao glavom i bradom - Petar Pan!

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno