POMORSKA BAŠTINA Nakon pola stoljeća ideje, vrijeme je da Zadar dobije Hrvatski muzej maritimne kulture

Replike jedrenjaka, makete tankera, globusi, kompasi, amfore, sidra, škrinje, monoksil – dio su vrijedne Pomorske zbirke koja se čuva  u podrumu zgrade Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, a koja  bi konačno mogla izaći na „svjetlo dana“ kao temeljna muzejska građa  budućega Hrvatskog muzeja maritimne kulture u Zadru. Iako je ideja o  osnivanju Pomorskog muzeja u Zadru stara već više od 50 godina, posljednje dvije godine intenzivirale su se aktivnosti oko njene realizacije,  kako bi se bogata zadarska pomorska povijest mogla na najbolji način  prezentirati Zadranima i svim posjetiteljima.

Doprinos Tankerske plovidbe
– Glavnina eksponata, kojih je nešto više od 400, potječe sa zadarskoga  područja i područja sjeverne Dalmacije, no imamo i predmete koji dolaze iz južne Dalmacije, Istre, ali i nekih drugih hrvatskih krajeva, pa i dijelova bivše Jugoslavije, kaže upravitelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru izv. prof. dr. sc. Tado Oršolić koji je prije par godina i pokrenuo inicijalnu ideju o osnivanju Pomorskog muzeja u Zadru. Ideju je  Oršolić u rujnu 2016. godine predočio Upravi HAZU-a, koja je podržala  pokretanje ovog projekta kojim bi Zadar kao grad duge pomorske tradicije i pomorsko-ribarske orijentacije dobio muzejsku ustanovu koja bi  na suvremeni način prezentirala njegovu bogatu pomorsku baštinu.
U počecima stvaranja Pomorskog muzeja/zbirke svoj doprinos dala je  i Tankerska plovidba, najveća hrvatska brodarska kompanija, koja je Zavodu ustupila neke od maketa svojih brodova. Zbirka je godinama upotpunjavana novim predmetima, no eksponata bi zasigurno bilo i više da  Zavod nije od samih početaka ograničen prostornim mogućnostima  čuvanja bogate građe, o čemu upravitelj Oršolić kaže:
– Kada je Pomorski muzej odnosno Zbirka otvorena u prigodi stote  obljetnice Akademije 19. studenoga 1966. godine – ponajviše zaslugom i  trudom tadašnjeg direktora Instituta JAZU u Zadru Vjekoslava Maštrovića, prvotno je bila smještena u tri podrumske prostorije ondašnjeg Instituta, danas Zavoda. Godine 2003. preseljena je u obližnju zgradu, odakle je zbog derutnosti prostora 2015. ponovno vraćena u podrumski prostor Zavoda, pojašnjava dr. sc. Oršolić, te navodi kako je upravo prostor  gdje je sada zgrada koja se nalazi pokraj Zavoda, zamišljen kao mjesto  budućeg Hrvatskog muzeja maritimne kulture. Naime, riječ je o Akademijinoj zgradi koju bi zbog vrlo lošeg stanja bilo teško kvalitetno obnoviti, zbog čega bi je bilo isplativije srušiti i na njenom mjestu sagraditi novu zgradu budućeg muzeja.

Revitalizacija šireg prostora Brodarice
– Temeljna svrha osnivanja Hrvatskog muzeja maritimne kulture je  promicanje pomorstva i pomorske kulture, ali i ribarstva i pomorsko-ribarske prošlosti sjeverne Dalmacije, posebno Zadra odnosno zadarskog  arhipelaga i šire zadarske okolice. U kontekstu osnivanja muzeja treba  istaknuti njegovu namjenu jer bi muzej bio edukativnog, kulturološkog i  povijesnog karaktera koji bi odražavao pomorsku prošlost kroz razne  oblike eksponatnog i multimedijalnog oblika kroz koji bi se projicirala  slika prošlosti dalmatinskog brodarstva, te tradicija pomorstva i ribarstva, kaže dalje dr. sc. Tado Oršolić i naglašava kako bi budući muzej trebao predstavljati najbolji spoj tradicionalnog i multimedijalnog pristupa, poput mnogih današnjih muzejskih ustanova u svijetu. Među takvima je, primjerice, i stalni postav Gradskog muzeja Vukovara, smješten u  dvorcu Eltz, koji je sačuvao vrijednost izložene građe, ali ju je prilagodio  suvremenoj muzejskoj funkciji i današnjim generacijama posjetitelja.
Projekt budućeg zadarskog muzeja pomorstva išao bi i za ciljem revitalizacije šireg prostora Brodarice, odnosno uključivanja tog dijela Zadra  u kulturnu sferu grada kako bi ona postala još bliža i građanima i turistima.

Angažiran akademik Nikola Bašić
Upravitelj Oršolić je u idejno rješenje budućeg muzeja već uključio  poznatog zadarskog arhitekta akademika Nikolu Bašića kako bi svojom  stručnošću i znanjem sudjelovao u izradbi arhitektonskog projekta izgradnje nove zgrade budućeg muzeja.
– U više razgovora vođenih s akademikom Bašićem, a u jednom je sudjelovao i voditelj Zavoda akademik Nenad Cambi, usuglašen je zajednički stav da se budući muzej zove Pomorsko-ribarski muzej odnosno  Hrvatski muzej maritimne kulture Zadar. Akademik Bašić je u veljači  prošle godine Zavodu dostavio radni materijal o osnivanju muzeja, kaže  upravitelj Oršolić i dodaje kako je Predsjedništvo HAZU podržalo inicijativu Zavoda u Zadru za osnivanjem muzeja koji bi djelovao u Akademijinu prostoru, uz suradnju Zavoda i u partnerstvu s Gradom Zadrom, Zadarskom županijom i Sveučilištem u Zadru, te je zadužilo akademika Nikolu Bašića za vođenje svih aktivnosti vezanih za osnivanje, registraciju,  operativno i stručno djelovanje muzeja. Što se pak financiranja cijelog  projekta tiče, upravitelj Oršolić navodi da bi se projekt financirao iz europskih fondova, pri čemu Zavod očekuje pomoć Grada Zadra, osobito  kod prijavljivanja na natječaj, a računa i na potporu Ministarstva kulture,  kako bi svi sudionici sa svoje strane pridonijeli da nakon više od pola  stoljeća od nastanka ove ideje, ona konačno u bližoj budućnosti bude i  realizirana.

Pomorska zbirka s  oko 400  eksponata
Pomorska zbirka Zavoda, koja danas sadrži oko 400 eksponata, i dalje će se, doznajemo od upravitelja Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru izv. prof. dr. sc.  Tade Oršolića, nadopunjavati, a do sada su je razgledale na tisuće posjetitelja iz Hrvatske i inozemstva.
Posjetitelji su češći tijekom ljeta, jer interes pokazuju posebno turisti, ali i tijekom  godine organiziraju se obilasci zadarskih učenika. Zbirku, čija je voditeljica dr. sc.  Grozdana Franov-Živković, znanstvenica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU, moguće je razgledati i na Dan otvorenih vrata Zavoda, kao i u Noći muzeja.
Među vrijednim primjercima Zbirke posebno se ističe ladva odnosno monoksil,  čamac izdubljen od kamada debla, pronađen početkom 20. stoljeća na području  Kornata koji datira iz vremena od VII. – XII. stoljeća, zatim rimska sidra (1-3. st.),  staro hrvatsko sidro iz 10. st., model starohrvatskog broda Sagene iz 10. st., brodski  top iz 16. st., grafike iz 17. st., terestrički i astronomski globus iz 18. i 19. st., razne  umjetničke slike od 18. do 20 st., makete brodova, pomorske isprave i službene pomorske objave, fotografije, slike, dokumentacija vezana uz havariju tankera "Petar  Zoranić" 1960., brodske škrinje, bačve za vodu, te mnogi drugi zanimljivi i vrijedni  predmeti koji potječu najviše sa zadarskog područja i područja sjeverne Dalmacije.
Navedimo još kako je postav za posjetitelje otvoren utorkom, srijedom i četvrtkom  od 9 do 12 sati.

Potpora zadarskih muzeja
S idejom osnivanja Hrvatskog muzeja maritimne kulture u Zadru vodstvo Zavoda  upoznalo je i pojedince iz muzejskih ustanova u Zadru – Narodnog muzeja, Arheološkog muzeja i Muzeja antičkog stakla koji su, ističe upravitelj Oršolić, svi suglasni  s ovim projektom, te su spremni za budući muzej ustupiti i neke od svojih eksponata  vezanih uz zadarsko pomorstvo i ribarstvo. I na nekima od zadarskih otoka postoje  manje pomorske zbirke čiji predmeti bi također mogli upotpuniti budući muzejski  postav.