UDRUGA VETERANA OTOČKOG BATALJUNA Operacija Maslenica pokazala da je HV izrasla u oružanu silu spremnu za izvršenje postavljenih zadaća

U organizaciji udruge veterana Otočkog bataljuna, u Galovcu je održano predavanje o VRO Maslenici. Predavanje je održao ratni zapovjednik 7. domobranske pukovnije i 113. brigade, umirovljeni brigadir Danijel Kotlar. Kotlar je pred prepunom salom doma kulture, koje su većinom činili osnovci OŠ Galovac, najprije izložio situaciju koja je prethodila Maslenici.
– Vance – Owenovim planom predviđena je bila mirna reintegracija okupiranih područja, ali su pobunjeni Srbi izigravali sve rezolucije UN-a. Uz sve to snage UNPROFOR-a nisu izvršavale svoju zadaću. Često ih se moglo primijetiti u zajedničkim pijankama s četnicima te su zapravo te snage držale crtu srpskim pobunjenicima. Uz sve to, nadovezala se od travnja 1992. situacija u BiH i na Južnom bojištu. Presječenost Hrvatske u Novskom ždrilu onemogućavalo je uspješnu opskrbu kako Južnog bojišta tako i brigu o Hrvatima u BiH. Srbi su tako slobodno mogli prebaciti snage u BiH, a na okupiranim područjima se nastavio teror i progon Hrvata. Na jednoj stani je bila Hrvatska koja je kao država morala poštivati sporazume, a na drugoj strani Srbi kao banda koja za sporazume nije marila. U tom trenutku vrhovništvo RH donosi odluku o kretanju u akciju, rekao je u uvodu Danijel Kotlar.
Izdane su pripremne zapovijedi zapovjedništvu OZ Split i postrojbama temeljem čega su poduzete mjere prebacivanja i pregrupiranja snaga za izvođenje VRO „Maslenica”. Tako je izvučena i 4. GBR s južnog bojišta postrojbe i razmještene na širem području Zadra, a 7. domobranska pukovnija drži crtu bojišnice na području Novsko ždrilo – Zrilići, utvrđuje bojišnicu, vrši prihvat postrojbi i sudjeluje u izviđanju okupiranog područja. 54. DB razmještena drži crtu bojišnice u području Starigrad – Seline. 53. i 55. DB razmještena u zaleđu Biograda i Pirovca drži crtu bojišnice.
– Taktička grupa 112 s ojačanjem, razmještena u područje Starigrad – Seline, a TG 113 je ustrojena i raspoređena u području Suhovare-Poličnik. Tu su i Specijalne postrojbe GSHV-a, a Specijalan policija se razmješta na crtu bojišnice na Velebitu. Tu je i MOMP Ugljan, a elektroničko djelovanje pokreće se s ciljem obmanjivanje protivnika o pokretima naših snaga. Tog 21. siječnja 1993. u popodnevnim satima prebacivanje pješaštva, oklopa i topničkih snaga na polazne i paljbene položaje. Zanimljivo je spomenuti da je to prva akcija HV-a o kojoj Kalelarga nije znala ništa. Na to je upućivao i originalni naziv akcije Gusar, kako bi se prikrile namjere HV-a. Kasnije se ta operacija nazvala Maslenica, obrazložio je Kotlar.
U Zadru se uspostavlja Izdvojeno zapovjedništvo Operativne zone Split te Glavnog stožera OSRH. Operacijom kao izvršni zapovjednik zapovijeda general Ante Gotovina. Zanimljivo je da je za potrebe sustava zapovijedanja položen podvodni kabel na relaciji Vinjerac – Seline za vezu između podvelebitskog područja i IZM-a Zadar. Glavni smjer napada bio je Zeleni hrast– Islam – Kašić – Smilčić s postrojbama 4. GBR, 1/7 DP. Pomoćni smjerovi bili su: 1. Rovanjska – Jasenice – Obrovac s postrojbama TG 112, 54. db, 1/1 7. DP, BG VP, 2. Suhovare – Veljane – Donje Biljane: BG 113., 2/7 DP, BG VP. Glavni cilj operacije postignuti su već nakon 72 sata ali je zbog pritiska međunarodne zajednice, akcija morala biti obustavljena do ponoći 26. siječnja. Oslobođeni su Crno, Babin Dub, ZL Zadar, Aerobaza, ali i Novsko Ždrilo čime je uspostavljena veza između sjevera i juga Hrvatske.
– Neprijatelj je iskoristio situaciju, dovukao pojačanje i izvršio protunapad koji je uslijedio odmah nakon napadnog dijela operacije Maslenica. Protunapadi su bili žestoki i intenzivni sve do lipnja 1993. a u njima je sudjelovalo oko 8.000 vojnika, uključujući dragovoljce sa srpskih prostora u BiH i iz Srbije. Intenzitet protunapada je zahtijevao žurnu reorganizaciju i to uglavnom na težišnom pravcu. Glavni stožer donosi odluku o prebacivanju i uvođenju ostalih gardijskih brigada (1.; 2.; 3.; 5.; i 7. GBR) te dodatne snage HV i Domobranstva na Zadarsku bojišnicu. Nakon teških borbi koje su se provukle do kraja 1993. bilo je jasno da Srbi više neće, osim manjih izuzetaka, povratiti okupirane krajeve Hrvatske, rekao je Danijel Kotlar.
Operacija Maslenica je pokazala da je Hrvatska vojska izrasla u oružanu silu spremnu za izvršenje postavljenih zadaća. Oslobađanjem prostora i uspješnim slamanjem protunapada protivnika došlo je do visoke motiviranosti HV i Hrvatskom narodu. Hrvatska vojska i redarstvene snage oslobodile su cijelu “ružičastu zonu“ u zadarskom zaleđu, te tako stavile pod trajnu kontrolu Ravne kotare i zračnu luku Zemunik. Operacija je rezultirala bitnim pomacima na taktičkoj i operativnoj razini, a izvršeni su dovoljni pomaci da bi se osigurao strateški bitan objekt za Republiku Hrvatsku prostor Novskog ždrila, koji će izgradnjom novog mosta spajati sjever i jug Hrvatske. Nakon operacije Maslenica i kasnije nastalog masleničkog bojišta i stečenog je ratno iskustvo pojedinaca i postrojbi, zadarske postrojbe s ostalim postrojbama Oružanih snaga sudjeluju u skoro svim oslobodilačkim akcijama za oslobađanje Domovine: Zima 94, Skok 1 i 2, Ljeto 95, Oluja, Maestral i Južni potez. Nažalost, u razdoblju do prestanka napadnih djelovanja, od 22. do 27. siječnja poginulo je 27 hrvatskih branitelja. U akcijama koje su uslijedile nakon toga, do 1. travnja poginulo je 127 branitelja, a do kraja godine ukupno 225 branitelja. Neprijatelj je na drugoj strani imao 495 poginulih.
U VRO Maslenica na širem galovačkom području, točnije na Ražovljevoj glavici poginuli su Denis Špika i Dragan Gulan. Svih poginulih hrvatskih branitelja, napose mještana Galovca sjetili su se jučer i sudionici predavanja odajući, paljenjem svijeća, poštovanje kod spomen obilježja.

Stečena iskustva u akciji Maslenica
U VRO Maslenica postignuto je operativno iznenađenje koje se očitovalo u tajnosti priprema. Protivnik nije znao namjere hrvatskih snaga. Pokazala se sposobnost HV-a za dovođenje gardijskih postrojbi s veće udaljenosti i njihova ključna je uloga kao operativnih postrojbi. Hrvatska vojska po prvi put uvodi postrojbe u borbu i obranu iz pokreta, usklađeno djelovanje rodova i službi te operacija ima intergranski karakter. Povećana je učinkovitost postrojbi uvezivanjem u jedinstvenu operativno – taktičku cjelinu, s istim zadaćama i adekvatnim i pravodobnim obavještajnim saznanjima. U borbenim djelovanjima na prvoj crti bojišnice stečeno je ratno iskustvo pojedinaca i postrojbi, a učinjeni su i vrlo pozitivni pomaci i poboljšanja u logističkom osiguranju.