Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

PRIČE I CRTICE O VINU Šime Mustać i Zdenko Oltran u i o spašavanju Biline privlačke

25.01.2021. 15:21


U konobici smo u Privlaci, kod Šime i Frane Mustaća, a s nama je i čarobnjak kalemljenja i čuvar sorti u izumiranju Zdenko Oltran. Pred nama flaša: Bilina privlačka. Na njoj pognut sabunjar na grbači u škripu tegli sabun. Tako se živjelo prije brodova sa grajferima, što polupotoljeni od nakrcanosti, špartali Zadarskim kanalom. I pilo Bilinu, o blagdanu, a za svaki dan žutice ili lagani crnjak. A bila je Privlaka i ninski kraj od iskona pa do 70-tih prošlog stoljeća čuven po vinogradima. Njih se sad traži svićom, kao da su odlučili nestati sa sabunjarima. U privlačkom lesu se preljevalo more vinograda. a sad je »savana«, a 30-tak familija drži par sto, a rjetko tko tisuću panja. Nekad su Skoblari, Mustaći, Grbići, Šarići,.. imali i 30.000 panja, a Bilina koju smo došli vidjeti, u spašavanju od izumiranja, je bila kraljica. Za razliku od spašavanja vojnika Ryana, u jednom filmu, Bilinu se spašava u već seriji filmova, a uvijek nešto krene po vragu, pa je od početnog »spašavanja« 2012., kad je bilo više tisuća panja, znatan dio nestao. No, ovaj nam se put »film« čini dobar!


Kakofinija informacija
Šime Mustać jedan od Privlačana što još ima vinograd i kod njega smo u kakofoniji informacija. On je, kao i preci oduvijek, sa vinogradom, pa nabraja zašto nestaju. Pa je, osim što je prodajom zemlje za vikendice i iznajmljivanjem apartmana lakše doći do para nego sabunom, ribanjem ili vinogradarstvom, tu hrvatska zemljišna politika, suprotna cijele Europe, u kojoj se vlasništvo neobrađene zemlje kažnjava i tjera na obradu ili davanje u zakup… Pa lovišta što prekriju i vinograde, a fazani, kojih se ubace stotine, za razliku od autohtone jarebice, izjedu rod,.. Pa informacije sina Frane, što je ostrašćeno proučio svu literaturu o vinu i Privlaci, i sipa iz rukava dokumente, testamente, arheologiju…. Pa vječni čudesni Zdenko Oltran što od djetinjstva kalemi, liječi, spašava i umnožava, uz ostalo lozu, a s Mustaćima spašava Bilinu:
– Šime radi iz inata da se sačuvaju stare sorte, a treba živaca, jer stanje je alarmantno preko 30 godina. To znam jer spašavam sorte desetljećima, specijalizirajuć bilju kirurgiju i transplataciju, s inovacijama i alatki i tehnika, radeći i za fakultete i institute, i istaknute vinare od Plenkovića do Benvenutija,.. i po Tunisu, Francuskoj, Italiji,.. Bilinu se spasiti može.


Pijucakanje autohtonosti
Pa pričamo i pijuckamo, ne samo Bilinu – kraljicu, već i bjelu i crnu kupažu. Od čega?
– Od crnih srednja Plavina, i 30-tak posto Svrdlovine, Galca, Crne Brajde i Terina, kazuje Šime, a Zdenko dodaje – i Gustopupica i Tintor (Alicante bouschet).
Terin?
– Nema veze s Teranom nego kažu da je to Zadarka, potvrđuje Zdenko, Šime dodaje – Odlična za boju i aromu. Sličan Teranu, kasnije zrije, a nakupi 18 i 19 šećera, ako se kreše rod.
– I crna brajda (ŠIme), – Odlična za arome i mirise (Zdenko). Bijela je najviše Maraština, nešto privlačka Bilina, pa bila brajda, Trbijan (Kuč), i jedna bila sa stogodišnjeg panja što ne sliči ničemu, koju tek treba determinirati (Zdenko)… uglavnom 5-6 sati na kožici (maceracji), dodaje Fane, a ovo je 12,3 alkohola, završi Šime.
Srednja, krupna, sitna Plavina?
– Od krupne će izrođivanjem, ako se opterećuje za 20 godina postat sitna. Na to utječe i fenotip i genotip – djeluju prehrana, rodnost, klima, areal, iscrpljivanje.. najbolje je reći ekotip, kaže Zdenko.
– Bilina se mogli spasiti u poraću. Tada je Gojko Kasap bio u poglavarstvu i dijelilo se sadnice, sigurno 20.000 za obnovu, po 100, 300 ili 500, ali najviše grenachea bijelog. Nikakav se pokazao, a ubi ga sol. Je i Maraštine, Plavine, Pošipa, pa i Merlota, Syraha ali najviše grenache. Govorio sam da je umnožiti domaće, ali takva je bila moda. Sad cijenimo domaće, priča Šime – Gosti Francuzi probali crno od Terina i Brajde, i kažu uzeli bi 1.000 litara, a ja sam imao par sto, za sebe.
– Plavina u crnom dominira ali da ne dam preko kilo kilo i pol, onda je vino dobro, kazuju Šime i Zdenko.
Koliko je vinograda?
– Sad 850 loza, a sadit ćemo 150 Biine, pa će nje biti 450 loza. Mislimo se proširiti, imam zemlje, ali na žalost ne u istom komadu. Puno je ljudi, otkako se od 2013. priča o spašavanju Biline, imalo 500 pa i 1.000 panja, a zbog posolice i bure, fazana i šteta, odustalo, kazuje Šime, a Frane dodaje kako je i did odustao sa 500 panja….
Pa ide priča slična Pagu, da su nekad jake bure s posolicom odradile 3. mjesec, dok vinograd miruje, a sada su 5, pa i 6. i 7. i unište sve. I priča o sukoba lovaca i ovo malo njih što rade nešto polja, pa moraju tošiti i na ograde..




Vinograd branjen kamenjem Ville rustike
Šimin i Frani vinograd ima dobru zaštitu uz ostatke rimske ville rustike, pa su u Privlaci, koja nema kamena, preci od nje napravili veliki suhozid, sad obrastao, i štit je od bure. Okolo – privlačka savana, travina i trstike na neobrađenom tlu, ponegdje propali vinograd, negdje pokoji živ.
Vaših 10-tak mještana dobija nagrade s vinima od kupljenog grožđa. Znači strast i potrebno imaju, samo da na ove pustopoljine posade Bilinu, i spašena je?!
– Imamo i Zdenka koji je ovo obnavljao iz starih panja ili sadnjom američke divlje podloge i/li kalemima.
– Razlikujemo više klonova, imamo četiri uočena oblika, do najboljih, sa krilcima, a grožđe požuti i dobie smeđe pjege. Našao sam je i u Rašteviću, a bilo je i na Pagu, kazuje Zdenko, – Jer Gegiću su Bilina i Bombino bianco roditelji, dodaje Frane.
– Ugrožena je, ali umnožit ćemo je. Ovo može biti matičnjak, kazuje Zdenko, Imamo sve stare sorte po okolici, a održavam ih desetljećima.
Napuštamo Privlaku nekad poznatu po sabunjarima, s flotom od 98 brodova! Za razliku sabunjara iz Krila Jasenica koji su se prebacili u turizam, i imaju preko 150 brodova, pa i luksuznih minikruzera što plove i Meditranom, Privlaka se nije »prešaltala«. Hoće li tako nestati i vinogradi i autohtona Bilina?!
 


Zašto su privlačke loze (i Bilina) preživjele filokseru?


Filoksera je kroz 19. stoljeće uništila 80% vinograda u Europi. Kroz desetljeća, po propasti vinograda u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj,.. u Dalmaciji se iskrojenjuje sve druge kulture, zbog iznimnih cijena koje se tada postižu za vino, jer filoksera još nije stigla ovdje, pa se vino iz Zadra izvozilo i u Francusku. Nakon što stigne, slijedio je najveći egzodus Dalmatinaca u Ameriku, jer nisu imali od čega živjeti, i zavlada glad. Jedna od iznimki bio je poluotok Privlaka, jer je pješčano tlo nepogodnom za trsnu uš, koja uništava korijen trsa vinove loze kopajući kroz zemlju tunele, a ovdje se urušavaju, zbog pijeska pa nije mogla ukopavati. Sličano, recimo, Lumbardi i Grku.
Stari autohtoni sortiment (i Bilina) je opstao. Čak, u vrijeme filoksere, u Privlaci su širili vinograde, pa su 1900. god. imali 322 ha vinograda (knjiga Privlačko rodoslovlje) na 90% ukupnih površina. To je po prilici današnji najveći vinogradu u Severnoj Dalmaciji – Nadinsko blato.
Drugu pošast peronosporu je otkrio 1885. g ninski župnik Pavao Zanki na vinogradima u Privlaci uz ljetnikovac biskupije.
Frane Skoblar, posljednji stari sabunjar, govorio je kako su bilinu (zvali su je i Maraškina) pili natašte kao mliko.
Presudilo joj je, kao i drugim »oplemenjivačima« manjeg roda, kad se u trgovini jeftino mogo kupiti šećer, pa su umjesto autohtonih sorti masovno sadili semderevku, jer je davala i osam-devet kila. Vjerojatno i zbog naziva Maraškina, dugo godina zamnjenjivana je za maraštinu ili rukatac.
Bilina privlačka se 1949 u Dalmatinskoj ampelografiji Stjepana Bulića navodi uz sinonime Bilina i Bjelina, određujuć je oko Zadra kao Debit, za Privlaku uz »sorta kojoj odgovara«, stavlja upitnik (?). DNA genetička analiza sada utvrđuje – unikatan genotip.
Endemsku i vjerojatno prastaru Bilinu su možda pili kraljevi, kneževi, biskupi, plemići, u svojim privlačkim ljetnikovcima, a možda i Rimjani u villama rusticama. Vjerojatno i Petar Zoranić. Pa zašto ne bi i mi i naši gosti danas?!
 


Blina privlačka – Mustać, 2020.


Brana 20.09. sa 18 šećera. Macerirala nekoliko sati na kožicama. Držana na 14 do 15 stupnjeva. Alkohol nešto preko 12,5, kiselina nešto iznad 5.
Ugodna aroma zrelog žutog ljetnog voća i blaga vegetativost mediteranskog bilja s natruhom slame. Gustoća i tijelo iznanađujuće za bijelo vino, pa i ovdašnju Maraštinu, kremasta, pa shvatiš zašto su je stari sabunjari pili natešto umjesto mlijeka. Zrele dinje, marelice, pa i smokve i badem, Osvježavajuća, s malo više kiseline bila bi više nego vrhunska. Vino vrijedno spašavanja, mom guštu bliža od većine ovdašnjih Maraština