Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

HDZ i SDP optužili banke za zloporabu i špekuliranje

Autor: Z L

24.02.2010. 23:00
HDZ i SDP optužili banke za zloporabu i špekuliranje


Suprotno ekonomskim zakonima banke usred recesije povećavaju kamate, upozorio je Goran Marić (HDZ). Dok je gospodarstvu i građanima smrknulo banke kapitaliziraju krizu, naglasila je Nadica Jelaš (SDP)
Predsjednik saborskog Odbora za financije Goran Marić (HDZ) optužio je jučer banke da “u ovim najtežim vremenima za hrvatsko gospodarstvo kalkuliraju, špekuliraju i vrlo često zlorabe svoj privilegirani položaj”.
– Dobio sam u utorak informaciju da je Splitska banka u jednom danu povećala za 2,5 posto kamatu za nekoliko trgovačkih društava. To je nešto alarmantno i treba reagirati na takve pojave. Ali zato kada Zagrebačka banka smanji kamatnu stopu za 0,5 posto onda je to na naslovnoj stranici jednog dnevnog lista. Ali to što je prethodno dizala kamate za tri ili četiri posto to nismo mogli pročitati, rekao je Marić tijekom saborske rasprave o izvješću HNB-a za prvih šest mjeseci 2009. godine. Dodao je kako se banke ponašaju suprotno ekonomskim zakonima jer usred recesije povećavaju kamate, te da se u navedenom zazdoblju štednja građana povećala za 40, a osigurana štednja za 80 posto.
– Ali ukupni kreditni plasmani pali su za 1,2 posto. Banke nisu plasirale sredstva ponajprije zato što su imale načina kako nadoknaditi eventualne manjkove prihoda. A njih su nadoknađivali povećanjem kamatnih stopa na već odobrene kredite, uvođenjem novih provizija i naknada na već otvorene račune i po već odobrenim kreditima, rekao je Marić.
Dodao je kako su kamatni prihodi banaka 2006. bili 14,8 milijardi; 2007. 18,2 milijarde kuna, a 2008. čak 21,7 milijardi kuna.
– Istina je da su rasli i kamatni rashodi, ali zbog odluke samih banaka da povećaju pasivne kamate na depozite i da to reklamiraju u novinama. Takve reklame izjednačavaju pasivne kamatne stope s robom. Pa nije ponuda za novcem ponuda za sladoledom, rekao je Marić.
Oštra je prema banakama, ali i prema Vladi bila i Nadica Jelaš (SDP) rekavši da su velike banke zabilježile najmanji pad, ali da to ne čudi jer su one u najvećoj mjeri kredite davale državi, a ne gospodarstvu.
– Krediti državi porasli su za 49 posto, a krediti poduzećima tek za 0,3 posto. Dok je gospodarstvu i građanima smrknulo banke i dalje rade dobro i kapitaliziraju krizu, ostvarile su četiri milijarde kuna operativne dobiti što je povećanje za 11 posto u odnosu na isto razdoblje 2008., rekla je Jelaš.
Ona je pohvalila Hrvatsku narodnu banku koja je bila “pojas za spašavanje, a Vlada mlinski kamen oko vrata”.
– HNB je svojim mjerama pomogao da gospodarski pad ne bude još veći dok je izvršna vlast svojim mjerama samo pogoršala ionako tešku situaciju, rekla je Jelaš.


Marić prozvao HNB zbog afere Podravka


HDZ-ov zastupnik Goran Marić prozvao je HNB da je kriv za aferu Podravka jer nije na vrijeme reagirao na pojedine kreditne plasmane.
– Podravka je u Varaždinsku banku deponirala 290 milijuna kuna, što je više od temeljenog kapitala banke. HNB je morao iste sekunde dati nalog da se taj depozit vrati, ustvrdio je Marić ocijenivši da je u tom slučaju “izostao izravni nadzor HNB-a”.
Viceguverner Martić kazao je kako se HNB proziva za Podravku, za Poštansku banku, nezaposlenost, pad proizvodnje, ali da je istina “nešto sasvim drugo”.
– Istina je da smo krivi što smo nekoliko godina ranije pokušavali usporavati kreditni rast i usporavati inozemnu zaduženost. A jedino smo zbog toga mogli pretpjeti onaj prvi udar krize, zatvaranja financijskih tržišta, uzvratio je Martić.
(Hina)




 


Bohaček: Dobit banaka pada


Direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček jučer je kazao kako nema praksu komentirati pojedinačne izjave, ali može iznijeti činjenice vezane za poslovanje banaka, a one su, veli Bohaček, takve da su lani kamatni prihodi rasli za 4,5 posto, ali su istovremeno kamatni rashodi porasli znatno više, za 12,5 posto, tako da je neto kamatni prihod ustvari u padu za 4 posto.
– Istina je da banke posluju s dobitima, no ta je dobit u padu, odnosno povrat na kapital trenutno je oko 8 posto, što je znatno niže od zemalja u regiji. Dobit dakle uopće nije visoka, no ona je i jamac stabilnosti sustava, ističe Bohaček.