Nisam mogla odoljeti ni specifičnostima komunikacije u politici

Upravo ta multidisciplinarnost menadžmenta meni je širom otvorila vrata i moje zanimanje je krenulo prema jeziku koji se koristi u menadžmentu, njegovim leksičkim, morfološkim, sintaktičkim i semantičkim posebnostima
Suzana Jurin doktorirala je prošlog tjedna na Sveučilištu u Zadru s temom rada “Tekstne vrste u korporativnom menadžmentu”.
Kako ste došli do odabira ove teme doktorata?
– Pitanje kako sam došla do odabira ove teme doktorata se mora pronaći u cijelom jednom procesu mog osobnog i znanstvenog sazrijevanja, koji je započeo još davnih dana kada sam radila kao Koordinator za međunarodnu suradnju na Fakultetu za hotelski i turistički menadžment u Opatiji.
Još tada se meni kao lingvistu otvorilo jedno potpuno novo, široko, multidisciplinarno područje zanimanja i istraživanja- menadžment.
Upravo ta multidisciplinarnost menadžmenta meni je širom otvorila vrata i moje zanimanje je krenulo prema jeziku koji se koristi u menadžmentu, njegovim leksičkim, morfološkim, sintaktičkim i semantičkim posebnostima.
Zbog toga sam i odabrala temu svog magistarskog rada pod nazivom Specifičnosti jezika mendžmenta i upravo u tom radu sam na korpusu izvješća raznih njemačkih korporacija došla do spoznaja kojim leksičkim, morfološkim, sintaktičkim i semantičkim specifičnostima obiluje jezik kojim komunicira menadžment renomiranih njemačkih korporacija.
Nakon izrade magistarskog rada moj interes se još i više počeo usmjeravati prema načinima i modelima komunikacije u menadžmentu.
Prema tekstnoj lingvistici
Sljedeći korak je bio promotriti što se događa u renomiranim korporacijama i institucijama u Hrvatskoj. Ovdje se moje zanimanje s jezika struke počelo usmjeravati prema tekstnoj lingvistici. Naime, ono što sam htjela spoznati bili su modeli i sredstva komunikacije u menadžmentu hrvatskih korporacija. Tako sam počela proučavati tekstne vrste koje su najzastupljenije u internoj i eksternoj, vertikalnoj i horizontalnoj, inter i intrastručnoj komunikaciji. Rezultat je doktorska disertacija pod nazivom “Tekstne vrste u korporativnom menadžmentu”.
O čemu je, zapravo, riječ u Vašem doktorskom radu?
– U dosadašnjim lingvističkim radovima istraživali su se teorijski i empirijski aspekti tekstova i uporabnih tekstnih vrsta u općoj komunikaciji. Malo radova istražuje tekstove koji se koriste u stručnoj komunikaciji, a istraživanja tekstnih vrsta u korporativnom i institucionalnom menadžmentu do sada u Hrvatskoj nisu provedena. Ovaj rad se bavi komunikacijom menadžmenta s lingvističkog aspekta. Istražuje tekstne vrste koje se koriste u srednjem i visokom menadžmentu međunarodnih korporacija i to onih koje imaju svoje sestrinske korporacije u Hrvatskoj (kao npr.UNILEVER-Croatia) i međunarodnih korporacija koje su prvotno svoju korporaciju majku imale u Hrvatskoj i proširile sestrinske korporacije na međunarodno tržište (npr.INA- Naftaplin i HSUP), kao i u institucijama (npr. Hrvatska gospodarska komora), te u manjim hrvatskim poduzećima (npr. INTEGRA Zagreb).
Ciljevi ove disertacije bili su pokazati tip, vrstu i sredstva komunikacije u korporativnom i institucionalnom menadžmentu. Trebalo je spoznati i komunikaciju koja se realizira različitim tekstnim vrstama uzimajući u obzir aspekte interne ili eksterne, horizontalne ili vertikalne, te simetrične i asimetrične komunikacije. Također, trebalo se dobiti na uvid tip i vrstu tekstova koji se koriste za komunikaciju u menadžmentu s obzirom na njihovu komunikacijsku funkciju u procesu odlučivanja i realizacije ideologije korporacije ili institucije.
Dvije i pol godine rada
Ovaj rad je imao i za cilj pokazati da je komunikacija u korporacijama i institucijama izložena jezično kulturalnim uvjetima i normama zajednice menadžera, a to determimira funkciju korištenih tekstnih vrsta u njihovoj komunikaciji.
Metodologija koja se koristila u istraživanju polazila je od definicije teksta kao jezične manifestacije govornog čina tijekom procesa komunikacije korporativnog menadžmenta interno i eksterno. Rad je preuzeo Brinkerovu klasifikaciju tekstnih vrsta, ali su u radu preuzeti i Searleovi nazivi tipova tekstova, te su sve tekstne vrste iz korpusa klasificirane kao asertivi, direktivi, komisivi, ekspresivi ili deklarativi. Svaki pronađeni tekst je nadalje analiziran na tri tekstne razine, a to su komunikacijsko-pragmatična, tematska i jezično-stilistička razina.
Nakon podrobne analize između ostalih teza, potvrđeno je i sljedeće: Korporacije pomoću različitih tekstnih vrsta, ovisno o zastupljenosti tipa teksta i različitih tekstnih vrsta, realiziraju svoju korporativnu ideologiju na svim razinama menadžmenta.
Tekstne vrste koje se koriste u komunikaciji korporativnog i institucionalnog menadžmenta prema strukturi i inventaru pripadaju specifičnom menadžerskom sociolektu. Menadžerska zajednica ima svoj prototipični model mentalno-jezične percepcije poslovne i izvanjezične stvarnosti. Menadžerska zajednica ima svoj specifični sociolekt koji shvaća kao formu prestiža.
Koliko Vam je vremena trebalo za izradu rada i čime ste se sve služili?
– Takva istraživanja su vremenski vrlo zahtjevna, tako da mi je za prikupljanje korpusa trebalo skoro dvije godine, dok mi je za disertaciju trebalo cca. dvije i pol godine.
Daljnje znanstvene ambicije.
Služila sam se svim raspoloživim izvorima literature, a za korpus sam upotrijebila svu komunikaciju tekstovima koji s obzirom na jezična sredstva, mikro i makrostrukturalne karakteristike pripadaju općem jeziku, ali se koriste za potrebe komunikacije u struci i svu komunikaciju tekstovima koji s obzirom na jezična sredstva i ostale mikro i makrostrukturalne karakteristike pripadaju jeziku struke.
Koji bi bio doprinos znanosti ovog rada?
– Ovaj rad daje znanstveni doprinos u području tekstne lingvistike, jezika struke, preciznije u području analize tekstnih vrsta u korporativnom i institucionalnom menadžmentu.
Kad gledate iz ove perspektive, mislite li da ste mogli napraviti više?
– Tko god piše i bavi se istraživačkim radom, nakon cijelog procesa nastanka takvog rada, promatrajući rezultate i zaključke, uvijek osjeti potrebu dorade, dubljeg istraživanja ili proširivanja metoda i rezultata istraživanja. Takvu potrebu sam i ja osjetila čitajući svoju disertaciju. Međutim, takve porive sam obuzdala i kanalizirat ću ih u neke daljnje znanstvene ambicije.
Hoćete li se nastaviti baviti ovom tematikom?
– Svakako ću se nastaviti baviti ovim područjem. Dapače, moji interesi se sada usmjeravaju prema specifičnostima interstručne komunikacije, prema usmenoj verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji različitih hijerarhijskih razina korporacija, prema specifičnostima interne ili eksterne usmene korporativne komunikacije itd.
Čime se trenutačno bavite?
– Trenutačno predajem na Filozofskom fakultetu u Rijeci, na Odsjeku za germanistiku različite lingvističke kolegije, a što se tiče istraživanja, upravo sad se bacam na usmenu verbalnu i neverbalnu komunikaciju različitih hijerarhijskih razina u korporaciji. Ali naravno, nisam mogla odoljeti, kao i mnogi, ni specifičnostima verbalne i neverbalne komunikacije u politici.
Planovi za budućnost?
– Planovi su svestrani i različiti. Možda će se otvoriti i neka nova vrata, tko zna? Međutim polako. Trenutačno mi je cilj postati u skorašnje vrijeme docent na Filozofskom fakultetu u Rijeci. A nakon toga gdje mi je kraj?

Životopis

Suzana Jurin, rođena Zorić, zaposlena je na Filozofskom fakultetu u Rijeci, na Odsjeku za njemački jezik i književnost. Djelatna kao asistent iz područja lingvistike, prema tome sudjeluje u nastavi ali i predaje kolegije kao što su Uvod u lingvistiku, Sintaksa, Komunikacijski stilovi, Jezici struke, Teorija prevođenja i druge.
Djetinjstvo i osnovno školovanje provela u Saveznoj Republici Njemačkoj. Gimnazijsko obrazovanje stekla u srednjoj školi-gimnaziji “Juraj Baraković” u Zadru, maturirala 1987. godine. Iste godine upisala studij “Njemačkog jezika i književnosti i Engleskog jezika i književnosti” na Filozofskom fakultetu u Zadru. Nakon stjecanja diplome 1994. radila kao predstavnik za poznate touroperatore, te se bavila prevođenjem literarnog jezika i jezika struke.
Godine 1997.zaposlila se na Fakultetu za turistički menadžment u Opatiji kao “Koordinator za međunarodnu suradnju”, gdje je organizirala i vodila projekte vezane uz međunarodnu suradnju s Wirtschaftsuniversität Wien, University of Surrey, Universität in München i druge.
Godine 2000. upisala je poslijediplomski znanstveni studij iz lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a kasnije i obranila klasifikacijski magisterij pod nazivom “Problematika jezika menadžmenta” kod mentora prof.dr.sc. Mirka Gojmerca.
Godine 1999. zaposlila se na Filozofskom faklutetu u Rijeci, kao asistent iz područja lingvistike na Odsjeku za germanistiku.
Zbog vrste dodiplomskog završenog studija (studij Njemačkog jezika i književnosti i Engleskog jezika i književnosti) imala velik broj stipendija u Njemačkoj i Velikoj Britaniji. Isto tako priroda posla na fakultetu omogućuje sudjelovanje na brojnim međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima, radionicama kao i konferencijama (godišnje 2-3 simpozija ili konferencije). S obzirom na to i na znanstveno usavršavanje objavljuje i određen broj radova u Hrvatskoj i inozemstvu (popis radova u prilogu).
Od 1999. surađuje kao vanjski suradnik na Medicinskom fakultetu u Rijeci, a od 2006. surađuje s Akademijom za primjenjenu umjetnost u Rijeci.
Surađuje s Hrvatskom udrugom hotelijera i kao gost predavač drži edukacije za hotelske menadžere diljem Hrvatske.