Ususret EU poskupljuju kruh, mlijeko i knjige

Vlada još ne mora odlučiti hoće li se PDV na te proizvode početi naplaćivati danom ulaska u EU ili čak i ranije. Ulaskom Hrvatske u EU najniža stopa PDV-a moći će iznositi pet posto
Vlada odustaje od zahtjeva da se u Hrvatskoj šest godina nakon ulaska u Europsku uniju na kruh, mlijeko, knjige, znanstvene časopise i medicinske implantate ne plaća PDV, pa će se najkasnije danom ulaska u EU i na te proizvode plaćati najmanje pet posto PDV-a. Da će Hrvatska odustati od zahtjeva za prijelaznim razdobljem i primjenom nulte stupe još šest godina nakon ulaska u EU postalo je jasno nakon jučerašnje sjednice Nacionalnog odbora za praćenje pregovora koji je raspravljao o nadopunama pregovaračkog stajališta u poreznoj politici.
Iako su domaći pregovarači dosad tražili prijelazno razdoblje od šest godina za primjenu nulte stope, od toga se odustalo pa će ulaskom zemlje u EU najniža stopa PDV-a moći iznositi pet posto. Od zahtjeva za prijelaznim razdobljima, kako se objašnjava, odustalo se jer je domaćim pregovaračima sugerirano da se ona neće moći ispuniti. Naime, niti jedna druga zemlja, upozoravaju sugovornici iz Vlade, u Europskoj uniji nema nultu stopu na određene skupine proizvoda. Tek je Poljska dobila jednogodišnje prijelazno razdoblje u kojem je mogla imati nultu stopu na knjige, ali izvori bliski Vladi tvrde da je učinak te mjere upitan, pa ni Hrvatska neće inzistirati na izuzećima.
Osim razdoblja prilagodbe za oporezivanje proizvoda poput kruha, mlijeka, ali i lijekova, Hrvatska je tražila i četiri godine prijelaznog razdoblja u kojem branitelji ne bi plaćali PDV na automobile, a traženo je i trajno oslobađanje vjerskih zajednica od plaćanja PDV-a na donacije iz inozemstva. Čini se da i od toga neće biti ništa jer, opet tvrde naši izvori, EU ne poznaje ni izuzeća cijelih zajednica ili statusnih skupina. Uz to Hrvatska je donacije iz inozemstva vjerskim zajednicama već uključila u sustav PDV-a.
U Vladi zasad ne žele govoriti o tome hoće li na kruh, mlijeko, lijekove ili knjige uvesti najnižu stopu, što bi značilo da Hrvatska ima tri stope PDV-a, ili će ona biti nešto veća od pet posto. Postoji mogućnost da se pri promjeni zakona o PDV-u, koja je nužna radi naplate tog poreza na kruh i mlijeko, utvrde ipak samo dvije stope, te da se ona niža, osim na kruh i mlijeko naplaćuje na još neke proizvode, za koje bi onda to značilo sniženje cijena. No, to bi onda značilo da će se na kruh, mlijeko i lijekove plaćati PDV po stopi većoj od pet posto.
Ipak, neka prijelazna razdoblja Hrvatska će pokušati ishoditi u pregovorima. Tako će tražiti da se do 2014. godine ne plaća PDV na građevinsko zemljište, te da minimalni prag za ulazak među obveznike PDV-a bude 35 tisuća eura, umjesto pet tisuća, koliko je to u EU. Na tome je Hrvatska čak “podigla” svoje zahtjeve jer je prethodno tražila da taj iznos bude 12 tisuća eura.

Cijene struje i plina “skočit” će zbog trošarina

Hrvatska će povući i zahtjev za desetogodišnjim prijelaznim razdobljem za uvođenje trošarina na plin i struju. Takva se trošarina u Hrvatskoj ne plaća, ali će danom ulaska u EU cijena plina i struje “skočiti” i zbog tog novog nameta. Za to će se područje tražiti postupno uvođenje trošarina nakon ulaska u EU. U Hrvatskoj bi se, prema tom planu, za početak uvela minimalna trošarina na plin i struju, a u prijelaznom razdoblju koje se dogovori s EU ona bi rasla do iznosa koje propisuju europske direktive. Minimalna trošarina na struju plaća se u iznosu od jednog eura po jednom megavatsatu električne energije.
Iz Vlade pak napominju da se na plin koji se koristi kao sirovina za proizvodnju, a ne kao energent, neće plaćati trošarina, te da se ona ne naplaćuje ni na struju dobivenu iz obnovljivih izvora energije, u što su uključene i hidrocentrale, pa se trošarine ne bi trebale plaćati na oko 60 posto proizvedene struje u Hrvatskoj.