Vraćanje života u perivoj i perivoja u život Zadrana

Današnji Perivoj Vladimira Nazora je pod imenom Park “Blažeković” podignut na nekadašnjoj gradskoj utvrdi Forte i to između 1888. i 1890. godine, a podigao ga je Dragutin Blažeković, austrijski namjesnik za Dalmaciju, koji je stolovao u Zadru, glavnome gradu Dalmacije
Možemo li zamisliti skupinu stranih turista kako upravo ulazi u najveći zadarski park, Perivoj Vladimira Nazora, a istodobno je tamo u igri nekoliko razreda osnovaca koji provode u parku školske sate u sklopu programa Škola u prirodi? Baš takvu sliku upotpunjenu i nizom drugih aktivnosti u parku mogli bismo uskoro i vidjeti. To je dio projekta osmišljenog u komunalnoj tvrtki Nasadi, a koji bi Nasadi trebali i realizirati u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije.
“Zeleni otok”
Projekt pod nazivom “Zeleni otok” je detaljiziran i s obzirom na to da se radi o spomeniku parkovne kulture zaštićenom još 1968. godine, upućen je s molbom za donacije na više adresa, od Ministarstva kulture, Hrvatske turističke zajednice do zadarskih vodećih instanci poput Županije, Grada Zadra i turističkih zajednica Grada i Županije. Poznato je da ga je vrlo dobrim ocijenio gradonačelnik dr. Zvonimir Vrančić, a ostali vjerojatno još analiziraju. Naravno, nitko ne očekuje da se odmah krene u ostvarenje ovoga zanimljiva projekta, jer hrvatska financijska kriza je u punome jeku i trebat će čekati bolja vremena. Ali, projekt koji bi trebao postati još jedna zadarska atrakcija ne bi trebalo zaboraviti, već samo malo odgoditi.
O čemu se ovdje točno radi pitali smo direktora Nasada Hrvoja Grdovića koji je zapravo i osmislio ovaj projekt i sastavio kompletnu projektnu dokumentaciju, kao i okvirne troškovnike izgradnje i održavanja novoga, budućeg stanja.
– Projekt je osmišljen kao početak sustavne obnove ovoga perivoja kao spomenika parkovne arhitekture i to u hortikulturnome i turističko-kulturnom smislu i vraćanja njegove prvotne uloge, kao mjesta na kojemu su Zadrani i njihovi posjetitelji boravili u šetnji, odmoru ili susretima, pojasnio nam je Grdović i dodao da je šteta što je zbog dugogodišnje zapuštenosti i degradacije ovaj prirodni i kulturni zadarski spomenik u cijelosti izgubio svoju izvornu sliku gradskoga perivoja. Zbog toga su smišljene aktivnosti projekta usmjerene vraćanju života u perivoj i perivoja u život građana i to preko brojnih sadržaja.
Poznato je da su Zadrani ovaj perivoj još od 19. stoljeća nazivali “Zeleni otok” i ne samo zbog ondašnjih okolnih morskih kanala kojima je bila okružena utvrda Forte, na kojoj je nastao park, pa je i projekt dobio isto ime. Pa i zbog današnje njegove izoliranosti, dodaje Hrvoje Grdović.
Ukratko, projektom su predložene i glavne aktivnosti koje bi sanacijom i hortikulturnim uređenjem vratile građane u park. Sanacija bi bila osnovna stvar jer bi se po pravilima vrtlarske struke sredila sva stabla i to temeljena na povijesnoj matrici, kako bi parkovna cjelina dobila ugođaj koji je imao na vrhuncu svoga izgleda. U tome smislu bi se trebala obnoviti i fontana s ribnjakom i učiniti puno atraktivnijom nego što je današnja. Trebala bi znatno bolja javna rasvjeta, koja je danas nerijeto na nišanu vandala. Zato bi postojala i čuvarska služba.
Dječja igrališta
Nadalje, projekt predlaže da se tamo organizira i provodi Škola u prirodi za najmlađe Zadrane, predškolske i osnovnoškolske dobi, da se djeca tamo uče promatranju i razumijevanju prirode i kako se pravilno odnositi prema prirodi. Da se, uz ostalo u njihovim programima nađu povijesno-kulturne značajke perivoja i Zadra u cjelini. U perivoju bi trebala “izrasti” i dječja igrališta primjerena navedenoj dobi, gdje bi djeca dolazila s učiteljima, ali i s roditeljima. Isto tako i sportske naprave za djecu, kao i za sportaše i za one koji bi organizirano rekreativno trenirali.
U projektu se navodi i da bi se u perivoju postavile informativno-edukativne ploče s prirodnim i povijesnim podacima o parku, a cijeli projekt bi se mogao uklopiti i u razne tematske manifestacije gradske Turističke zajednice.
Prirodnih i povijesnih podataka o ovome velikom zadarskom parku, koji se proteže na čak 42.953 četvorna metra, ima podosta i sigurno je da bi zanimali njegove buduće posjetitelje. Današnji Perivoj Vladimira Nazora je pod imenom Park “Blažeković” podignut na nekadašnjoj gradskoj utvrdi Forte i to između 1888. i 1890. godine, a podigao ga je Dragutin Blažeković, austrijski namjesnik za Dalmaciju, koji je stolovao u Zadru, glavnome gradu Dalmacije.
Podsjetimo kratko da su još u 16. stoljeću, kada Zadrom vlada Mletačka Republika, zbog opasnosti od osmanlijskih sila koje se zalijeću sve do gradskih zidina, građeni čvrsti bastioni koji su štitili grad, tada otok, pa je tako u to vrijeme građena i utvrda Forte. Utvrda je bila omeđena morskim kanalima, a građani su perivoj nazivali “Zeleni otok”. A bio je zaista zelen, kako se to vidi na razglednicama iz toga vremena, s kraja 19. stoljeća. Bilo je tamo raznobojnoga sezonskog cvijeća, raznih vrsta ruža, lukovičastog cvijeća, pa grmova, egzotičnog bilja… Na razglednicama se prepoznaju i raznovrsna stabla, kao juke, palme, kanarske datulje, lovor te stabla poput čempresa, borova, crnike, košćele te brijestovi, čak magnolije… Na dva mjesta u parku su bili i bazeni s vodoskocima, vjerojatno od vremena kada je stigla tekuća voda.
Dolaskom na vlast Talijana u perivoju su uređene staze obrubljene kamenom, postavljene su klupe i rasvjeta, a preuređena je i velika vojna cisterna i dana je na javnu uporabu. Sađene su nove vrste cvijeća i stabala, a Talijani su park preimenovali u Parco Regina Elena! Nakon Drugoga svjetskog rata, u kojemu s obzirom na totalno porušeni grad, park začudo nije puno stradao, obnovio se, dobivši i asfaltirane glavne ceste, a dobio je i novo ime Park Vladimira Nazora, a 1968. godine je proglašen spomenikom parkovne arhitekture.
Danas ovaj zadarski park ima 30.218 četvornih metara prostora pod zelenilom, a još i 12.735 četvornih metara staza i puteva. Tamo raste trenutačno 2.300 stabala i oko 470 grmova, živice zauzimaju 480 metara četvornih, a cvjetnjaci 190 metara četvornih. I na kraju recimo da prema vrlo preciznoj evidenciji tvrtke Nasadi, koja brine o kompletnom gradskom zelenilu pa i o ovome parku s impresivnim brojkama, tamo raste točno 116 vrsta biljaka!

U parku miriše proljeće

Unatoč gotovo svakodnevnim kišama koje ometaju radove na otvorenom, u zadarskome Perivoju Vladimira Nazora ovih dana već “miriše” na proljeće. Spremaju se gredice za novu, proljetnu sadnju cvijeća, vrijedni vrtlari su već pošišali živice uz puteljke, sve su očistili, suhe grane na stablima su odstranili… Građani koji svakodnevno prolaze ovim parkom primijetili su također i nove staze, osvježenoga izgleda. Naime, kao i svake godine pred proljeće, tako su Nasadi i ovoga puta pošljunčali sve staze, posuli su svaki metar putova po parku novim tucanikom, čak su koristiili nešto više materijala nego što su običavali proteklih godina, pa je prolaznicima to lakše uočljivo.
Ovaj zadarski zeleni 120-godišnjak, koji sa svojih 2.300 stabala i gotovo 500 grmova, spada u zaštićene spomenike parkovne arhitekture, uredno se održava, baš onoliko koliko to mogućnosti dopuštaju, a saznajemo da su pred njim i znatno veći zahvati, koji bi mu trebali osigurati lijepu budućnost, da bi češće bio odredište Zadrana.