Drevni Egipat u Jadranu

Za Dane kruha sva djeca su pekla kolače, peciva, a jedan dječak je od tijesta ispekao mumiju, koju je onda svećenik, zajedno s drugim proizvodima, blagoslovio. Kroz priču o drevnom Egiptu dotaknuli smo se mnogo drugih zanimljivih tema, a interesantno je kako djeca sama povezuju neke stvari. To je dobro i za njihov budući razvoj jer ih motivira na učenje, a i mi puno učimo od njih, kaže odgojiteljica Maja Rogić

U Dječjem vrtiću Radost svi se pripremaju za maškaranu radost na nadolazećem Karnevaliću. Mi smo posjetili područni vrtić Jadran u kojem su pripreme u završnoj fazi, a odluka da se maskiraju u faraone i Kleopatre, samo je rezultat projekta Drevni Egipat kojim se u vrtiću Jadran bave od početka pedagoške godine.
Tamo je sve u duhu starog Egipta – piramide na crtežima, piramide od lego kocaka, piramide od kartona, čak i kamena, mumija od kruha i oslikana lenta vremena koja smješta stare faraone u svoje vrijeme.
Piramide od legića i kamena
Sve se to odvija u predškolskoj grupi djece od 5 i 6 godina koju vode odgojiteljice Maja Rogić i Milka Bubić.
Kako kaže teta Maja, najzanimljivije je što im tema Egipta nije nametnuta, već su je sami spontano izabrali.
– Sve je počelo od jednog dječaka koji je još u rujnu sa svojim tatom otišao u Arheološki muzej pogledati izloženu mumiju. Odmah je iz dječje enciklopedije sve naučio o drevnom Egiptu. U vrtić je došao sav euforičan s lutkom mumije i rekao da moramo svi ići u muzej. Onda su se sva djeca okupila oko njega, a on im je prepričavao postupak mumificiranja, priča teta Maja kako je sve počelo.
Odvele su tete i drugu djecu da vide mumiju, dječak koji je sve pokrenuo, nazovimo ga “idejnim začetnikom” projekta, bio je u ulozi vodiča i polako je počela fascinacija Egiptom.
Djeca su sama počela donositi dokumentarne filmove, crtiće i knjige o drevnom Egiptu, roditelji su se rado uključili u cijelu priču. Otac jedne djevojčice je kamenoklesar pa je napravio krasnu kamenu piramidu.
Kad su sva djeca od kuće donosila piramide koje su radili s roditeljima, dječak koji je sve pokrenuo (voli se nazvati Keops, po faraonu koji ima najveću piramidu) čekao je da svatko donese svoju, da bi on zadnji dan mogao doći s najvećom.
– Za Dane kruha sva djeca su pekla kolače, peciva, a on je od tijesta ispekao mumiju, koju je onda svećenik, zajedno s drugim proizvodima, blagoslovio. Kroz priču o drevnom Egiptu, dotakli smo se mnogo drugih zanimljivih tema, a interesantno je kako djeca sama povezuju neke stvari. To je dobro i za njihov budući razvoj jer ih motivira na učenje, a i mi puno učimo od njih, kaže teta Maja.
“Teto, opljačkali Tutankamona!”
Na primjer, jedan je dječak rekao da su stari Egipćani vjerovali u puno bogova, da nisu znali da ima samo jedan Bog, a u Božjim zapovijedima piše: “Nemaj drugih bogova osim mene.”
Drugi je došao u vrtić i rekao teti da je čuo da su opljačkali Tutankamonovu grobnicu.
Dvojica dječaka pričaju nam priču o bogu dana i bogu noći.
– Kad vodi bog dana, onda je dan, a kad vodi bog noći, onda je noć, kaže jedan.
– Nije nego kad vodi bog dana, on je Amon Raa, onda je vruće i ljeto je, a kad je zima, pobjeđuje bog noći, dodaje drugi.
Djevojčice su već naučile plesati kao Kleopatra, dječaci raspravljaju koji faraon ima najveću piramidu, a tete vrijedno šivaju kostime. Faraonske krune, halja, pojas, zlatni ovratnik, narukvice s perlicama, crne perike… Sve se u detalje razrađuje kako bi faraoni “zavladali” Kalelargom i donijeli Zadru duh drevnog Egipta.
– Od njihovih radova na kraju planiramo napraviti slikovnicu, a i vodit ćemo ih da vide zadarsku Sfingu, kaže teta Milka.
Svaki korak ovog projekta vjerno se dokumentira. Djeca poziraju u kostimima, hvale se piramidama i kao spužvice upijaju svaku informaciju o povijesti Egipta. Poput arheologa zanima ih svaki kamenčić u velikom mozaiku mistične egipatske priče. Ako ih slučajno sretnete na Karnevaliću, ne morate se sramiti ako o faraonima, Kleopatri, sfingama i grobnicama ovi mali Egipćani znaju puno više od vas.