Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

18 C°

NSK kao hram pisane riječi i nositelj hrvatskog kulturnog identiteta

24.02.2011. 23:00
NSK kao hram pisane riječi i nositelj hrvatskog kulturnog identiteta


Vrlo sadržajan govor vezan uz važna ostvarenja Knjižnice tijekom 2010., kao i načine budućeg rada, nazočnima je izložio njen glavni ravnatelj prof. dr. sc. Tihomil Maštrović naglasivši da tragom tradicije od 403. godina postojanja NSK nije samo hram pisane riječi, nego jedan od nositelja kulturnog identiteta hrvatskog naroda


Nizom zanimljivih događanja svečano je obilježen 22. veljače – Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Vrlo sadržajan govor vezan uz važna ostvarenja Knjižnice tijekom 2010., kao i načine budućeg rada, nazočnima je izložio njen glavni ravnatelj prof. dr. sc. Tihomil Maštrović naglasivši da tragom tradicije od 403. godina postojanja NSK nije samo hram pisane riječi, nego jedan od nositelja kulturnog identiteta hrvatskog naroda.
Četvrti put zaredom postavljena je izložba Značajne prinove Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u 2010. koja pokazuje da je Knjižnica i u protekloj godini obogaćena vrijednom građom i to u svim svojim brojnim i raznolikim zbirkama. Sve izložene, ali i ostale značajne prinove, predstavljene su u Katalogu izložbe.
Nagradu NSK u Zagrebu za 2010. je za osobit prinos radu i razvoju hrvatskoga knjižničarstva dobio velečasni Vladimir Magić, ravnatelj Metropolitanske knjižnice u Zagrebu. Zahvalnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dodijeljene su Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti za osobit prinos unaprjeđenju suradnje između Knjižnice i Akademije kao srodnih baštinskih ustanova te za uspješnu suradnju na promicanju i predstavljanju hrvatske kulturne baštine te Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar za osobit prinos unaprjeđenju suradnje između Knjižnice i Instituta u promicanju i predstavljanju hrvatske kulturne baštine te u organizaciji zajedničkih znanstvenih projekata. Velečasni Magić te predstavnici navedenih institucija, dakle predsjednik HAZU, akademik Zvonko Kusić te ravnatelj Pilara dr. sc. Vlado Šakić, zahvalili su srdačno na nagradama i zahvalnicama.
Ujedno je sa Sveučilištem u Zagrebu potpisan je Sporazum o suradnji koji donosi mnoge zajedničke pothvate i zajednički rad. Predstavljena su i tri nova projekta Knjižnice: Središnji sustav autorske naknade, Hrvatski arhiv weba i Korisnički vodič NSK u Zagrebu. Danom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu proglašen 22. veljače jer je na taj dan 1483., svega 28 godina nakon dovršetka Guttenbergove četrdesetdvoredne Biblije, svjetlo dana ugledala prva hrvatska knjiga Misal po zakonu Rimskog dvora. Riječ je o prvom misalu u Europi koji nije tiskan latiničnim slovima. Pojava Misala, knjige tiskane na hrvatskom jeziku i pismu svjedoči o društvenom, gospodarskom, kulturnom i intelektualnom potencijalu Hrvata u drugoj polovini XV stoljeća.
Prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, glavni ravnatelj NSK u Zagrebu istaknuo je kako, budući da mu ovih dana ističe mandat glavnog ravnatelja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu smatra svojom obvezom spomenuti i nekoliko važnih incijativa i projekata Knjižnice koje nije uspio ostvariti za svog prvog mandata.
– Izostanak političke volje i podrške političke vlasti razlogom je što nije provedena inicijativa promjene naziva knjižnice koja bi se, po općem mišljenju, morala zvati Hrvatska nacionalna i sveučilišna knjižnica jer to ime je na tragu brojnih europskih i svjetskih iskustava (da spomenem tek British Library, Bibliothek National de France, Deutchenationalbibliothek, Oestereihischenational bibliothek, Bibliooteca nationale italiana, itd, itd,.); jedino se hrvatska nacionalna knjižnica ne zove onako kako bi se morala zvati, već je čak njezinu manjkavom nazivu pridružen dodatak „u Zagrebu”, što je zapravo potpuno nebitno u odnosu na nacionalno značenje te ustanove.
Nije nam uspjelo ostvariti ni Zakon o NSK, premda smo nacrt toga zakona uputili u proceduru još prije nekoliko godina. Sve kulturne i znanstvene ustanove od nacionalnog značenja u Hrvatskoj imaju takve svoje zakone, jedino ga nacionalna knjižnica nema (podsjećam da postoji Zakon o HAZU, Zakon o Leksikografskom zavodu „Miroslav Krleža”, Zakon o Hrvatskom državnom arhivu, Zakon o Sveučilištu u Zagrebu, itd.) Zakon o NSK omogućio bi daleko konforniju mogućnost ostvarenja brojnih zadaća knjižnice u izgradnji nacionalnog knjižničnog sustava.
Spominjem, dalje, da je Knjižnica prošle godine napravila važne korake u digitalizaciji knjižnog gradiva, napose starih hrvatskih novina i časopisa. Kvalitetno provedena digitalizacija međutim zahtjeva dobru opremu i odgovarajuću financijsku podršku, nažalost, ona je često puta izostala. Eto, u raspodjeli sredstava za 2011. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske nije odobrilo Knjižnici niti jednu kunu za digitalizaciju starih novina i časopisa. Usporedbe radi, da bi odnosi bili jasniji, vlasti Velike Britanije odobrile su prošle godine Britanskoj nacionalnoj knjižnici iznos od 30 milijuna funti za digitalizaciju starih britanskih novina i časopisa. No, takvu financijsku raskoš ne očekujemo u našim okvirima, ali minimalna podrška ne bi smjela izostati ako istinski želimo zaštiti fondove hrvatskog kulturnog dobra, pohranjene u našoj ustanovi.
I napokon, projekt ostvarenja integriranog knjižničnog sustava, s ciljem povezivanja svih hrvatskih sveučilišnih i znanstvenih knjižnica, u prvom mandatu mog ravnanja, povezao je četrdesetipet fakultetskih knjižnica Sveučilišta u Zagrebu i knjižnica znanstvenih instituta. Želja nam je povezati sve sveučilišne i znanstvene knjižnice u državi, no i taj posao moguće je ostvariti samo zajedničkom suradnjom svih čimbenika i daleko snažnijom podrškom tijela političke vlasti.
Nadam se i želim vjerovati da je pred nama bolje prepoznavanje uloge i važnosti hrvatske nacionalne i sveučilišne knjižnice, osobito važne kao rasadnika brojnih informacija i svekolikog znanja toliko potrebnog svima nama pred ulazak u Europsku zajednicu država, kazao je prof. dr. sc. Tihomil Maštrović