Sušno u polju i u proračunu

Sjećam se kad sam ja počeo prodavati svoje jabuke, otkupna cijena je bila 4 kune, a plavi dizel je bio 2,65. Sad je otkupna cijena jabuka 3,50, a dizel samo skače. O gnojivima bolje i ne govoriti, porast cijena od 30 do 50 posto, kaže voćar Šime Žuža

Donesen je državni proračun za ovu godinu u kojemu se za poljoprivredne poticaje predviđa 4,811 milijarda kuna u prihodovnoj i 3,9 milijarda kuna u rashodovnoj strani. To je nominalno niže u odnosu na prošlu godinu, a ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina najavio je da će se u sljedećih nekoliko mjeseci pripremiti izmjene i dopune Zakona o potporama u poljoprivredi i ruralnom razvoju, kojima će se omogućiti veća kontrola isplaćenih sredstava u idućem razdoblju.
Dugovanje mljekarima i ribarima
Što se tiče dugovanja države iz prošle godine, ministar je potvrdio da će one biti isplaćene, no tempo isplata će biti usporen i ne će započeti prije idućega mjeseca, što kod mnogih proizvođača stvara nezadovoljstvo.
Prema riječima ministra Jakovine, obveze koje je ministarstvo preuzelo od svojih prethodnika iznose oko 3,17 milijarda kuna. Iako sveukupna analiza još nije potpuna, prema sadašnjim podatcima lani je Ministarstvo iplatilo osam mjeseci poticaja mljekarima, a samo jedan kvartal za ribarstvo.
U Ministarstvu osim toga najavljuju i promjene u načinu korištenja ovih sredstava, ističući da su se ona stalno povećavala, a bez nekog većeg vidljivog učinka na poljoprivrednu proizvodnju koja je i dalje u većini kultura nedovoljna za podmirivanje domaćih potreba. Smjenu dosadašnje ravnateljice Agencije za plaćanje u poljoprivredi na čije je mjesto imenovan Ante Pezo, mnogi također tumače kao znak nezadovoljstva novog tima radom ove institucije.
Grivičić proziva Agrokor
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Darko Grivičić, koji Vladi odriče pravo na uobičajenih stotinu dana počeka za kritike, kad je u pitanju poljodjelstvo, ističe kako su u Europskoj Uniji poticaji za poljoprivredu isplaćeni još u listopadu i da su iznosili 350 eura po hektaru.
– Usto, prerađivačke tvrtke, prije svih Agrokor, sve više koriste obradivu zemlju, a radi se o 35.000 hektara zemljišta, a pet posto njih troši 40 posto poticaja koji život znače malim poljoprivrednicima. Proračun EU za poljoprivredu i ruralni razvoj čini 47 posto zajedničkog proračuna zemalja Unije, koje iz nacionalnih proračuna izdvajaju oko osam posto za poljoprivredu. Taj iznos u Hrvatskoj nije u prosjeku veći od 2,5 posto proračuna, kazao je Grivičić.
Vinari svjesni teškoća
Poljoprivrednici s područja Zadarske županije nisu u potpunosti zadovoljni s novim proračunom i njegovim izdvajanjima za agrara, ali su i svjesni realne situacije koja je ozbiljna i teška na svim poljima.
 – Vinogradarima i vinarima nikad nije dosta poticaja, ali isto tako, ne može se temeljiti poslovna politika na državnim subvencijama. To je stvarnost. Znači, mi moramo prihvatiti ove činjenice koje jesu i po njima se ravnati da bismo ostvarili profit. Žao nam je što se smanjuju poticaji i najbolje bi bilo da država dade više, ali znamo da je to nemoguće. Treba, dakle, podnijeti ovaj teret i izdržati do izlaska iz krize, kaže Damir Jurjević, direktor tvrtke “Jurjević vina” s vinogradima u Ninskim Stanovima i na otoku Silbi.
Voćare muče troškovi i suša
– Ja znam dobro što mi je i kako je: puno raditi i puno štediti. Od države što dobijem, dobro dobijem, ali na to se ne možemo osloniti. Opće stanje u poljoprivredi je loše, nisu samo mljekari u problemima. Uzmimo taj plavi dizel, sjećam se kad sam ja počeo prodavati svoje jabuke, otkupna cijena je bila 4 kune, a plavi dizel je bio 2,65. Sad je otkupna cijena jabuka 3,50, a dizel samo skače.
O gnojivima bolje i ne govoriti, porast cijena od 30 do 50 posto.
Drugim riječima, troškovi kontinuirano rastu, a prodaja je otežana jer je ljudima standard pao toliko da teško mogu podmiriti osnovne potrebe, dakle hranu. I u svemu tome, kao što se moglo vidjeti tijekom nedavnog velikog zahlađenja, uvoznici su udarili goleme cijene, sve je bilo bezobrazno skupo s opravdanjem da je snijeg i led, vidi se da uopće nemaju osjećaja za svoje ljude. Uza sve ovo nas muči još uvijek i suša, jer razina podzemnih voda je opasno pala i pitanje je hoće li biti vode i za proljeće, a kamoli za osigurati ljetne akumulacije, kazao je voćar Šime Žuža iz Podgradine te uz to dodao:
– Jedva čekam da uđemo u Europsku Uniju da vidim hoću li onda moći kupiti repromaterijal po jeftinijim cijenama negdje drugdje.

Obrađuje se 1,3 milijuna hektara zemljišta

U Hrvatskoj poljoprivrednu aktivnost obavlja 232.990 poljoprivrednih gospodarstava i oni koriste 1,3 milijuna hektara poljoprivrednih površina, razvidno je iz podataka koje je nedavno objavio Državni zavod za statistiku.
Po tim podacima, prosječno je poljoprivredno gospodarstvo lani koristilo 5,6 hektara poljoprivrednih površina. Od ukupno 232.990 poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj njih 230.750 su obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a preostalih 2.240 su poslovni subjekti. Pritom obiteljska poljoprivredna gospodarstva koriste ili obrađuju 1,1 milijun hektara poljoprivrednih površina, a poslovni subjekti 213 tisuća hektara.
Iz tih podataka proizlazi da obiteljska poljoprivredna gospodarstva u ukupnom broju poljoprivrednih gospodarstava imaju udio od 99 posto, a u ukupno korištenim poljoprivrednim površinama udio od 83,8 posto, dok trgovačka društva, obrti ili zadruge registrirani za obavljanje poljoprivredne djelatnosti u broju gospodarstava imaju udio od oko jedan posto i koriste oko 16,2 posto poljoprivrednih površina. Statistički podaci također pokazuju da prosječno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koristi 4,8 hektara poljoprivrednih površina, dok poslovni subjekti prosječno koriste 95 hektara.
Pod trajnim je nasadima (voćnjaci, vinogradi, maslinici, rasadnici i košaračka vrba) u prošloj godini bilo ukupno 79 tisuća hektara, a za povrtnjake se koristilo tri tisuće hektara.

Perad, svinje, ovce, koze i goveda

Statistički podaci o broju stoke pokazuju da je sredinom prošle godine u Hrvatskoj bilo 13,4 milijuna komada peradi, svinja oko 1,5 milijuna komada, ovaca 885 tisuća komada, 112 tisuća komada koza, a goveda je bilo 496 tisuća grla.