Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

11 C°

Čudinovi »mrsom« besplatno častili oko 500 sumještana i namjernika

26.02.2020. 15:30


Narodna mudrost: »Bolje da nestane sela nego običaja«, još jednom je potvrđena jučer na Poklade u Pakoštanima, na etno-gastro manifestaciji Čudinov pametni dan na kojoj je drugo »kolino« prezimena Čudina nakon Domovinskog rata već preko deset godina za redom, moglo bi se reći, nahranilo i napilo barem polovicu Pakoštana. I sve besplatno.
– Nije ovo »odimi dođimi«. Riječ je o preko 600 porcija tradicionalne okrjepe, »mrsa« za Poklade, govori Martin Čudina zvani Lenjin koji je uz pomoć Mile, Mate, Šime, Ive Mikića, Leona, Antonija i ostalih iz plemena Čudina čuva ovu etno-gastro manifestaciju brižno čuvajući višestoljetnu stoljetnu tradiciju svojih šukundidova ili prapradjedova.
Pakoštane su župa čvrste crkveno-vjerske tradicije, ustrajne u čuvanju svog i crkvenog i narodnog kulturnog blaga. To je tradicija od Pakoštana. Ponose se na deset župnih barjaka, ali i na šest skula i društva sv. Sakramenta, sv. Roka, sv. Ivana, sv. Ante, Duša u čistilištu i sv. Juštine. Postoje i četiri ženska društva: Gospe od Ružarija, Srca Isusova, Srca Marijina i sv. Lucije.


Tradicija s kolina na kolino
– Ponosni smo što je pakoška tradicija postala i Čudinov dan, dan tradicionalne i besplatne okrjepe, »mrsa« za Poklade, jer od Pepelnice započinje Korizma, 40 dana odricanja i obraćanja, govori Martin Čudina.
Smješteno uz obalu mora i Vranskog jezera, Pakoštane nastanjuje oko 2.200 stanovnika, župnik blagoslovi preko 650 obitelji. Naziv Pakoštane po prvi se put se spominje 1579.
– S kolina na kolino se čuva tradicija Čudinovih, velikog plemena u Pakoštanima. Najbrojniji su Maksani pa Čudinovi i Lokini, objašnjava Lenjin pošto je istaknuo ponos i radost što je dio ovih vrijednih, radišnih i humanih ljudi prezimena Čudina.
Pekar Martin Čudina (66) je generacija s generalom Antom Gotovinom, zajedno su išli u školu. Taj povratnik iz Švicarske, gdje je živio 28 godina, vratio se prije 16 godina.
– Naši šukundidovi ili prapradjedovi bi govorili: »Ljudi danas ne tuka raditi za Poklade, Bog će nas pokarati. Di ćemo raditi kad je sutra Čista srida, 40 dana do najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa. Počinje Korizma, ajmo se veseliti, isti i piti a ne raditi«. I tako se pokladni utorak počeo zvati i Čudinov dan, objašnjava Lenjin.


«Mrs«, pakoški antikorona virus
Desetljećima, stoljećima su se za Čudinov dan gostilo u njihovim dvorima da bi se od prije deset i više godina sve objedinilo u centru Pakoštana. A o vjernosti tradicije svjedoče Čudine i stotine Pakoštanaca koji su jučer na pokladni utorak od jutra ispunili Trg kralja Tomislava, ispred crkve Uzašašća Gospodinova.
– To je zaista jedna lijepa tradicija ovdje u Pakoštanima koja se ne propušta, priznala je Danijela Vulin, direktorica Turističke zajednice.
Porcija po porciju, čaša za čašom, riječ po riječ, pjesma za pjesmom i proletjelo je preko pet sati druženja Čudinovih s Pakoštanacima i općinskim žiteljima. Prvog dana korona virusa u Lijepoj Našoj, »mrs« je za Pakoštance bio antikorana virus, pustili su brigu na veselje.
– Obiteljska, ovakva i slična okupljanja pružaju oslonac u životu i daju osjećaj pripadnosti, sigurnosti i zajedništva, poručila je Martina Bungur iz Općine Pakošttane.




»Obiteljska, ovakva i slična okupljanja pružaju oslonac u životu i daju osjećaj pripadnosti, sigurnosti i zajedništva
Martina Bungur


Za srce i za dušu
Druženje sa svojom rodbinom i sumještanima, čakula, pisma i okrjepa je svakako jedna velika dimenzija više, naročito u ovom vremenu otuđenosti. Ovo druženje, bez patetike, zaista ispunjavaju i srce i dušu, vidno čini ljude sretnima i bude sjećanja. U ovom suvremenom i brzom vremenu življenja druženje, smijeh, ponekad i pjesma zaista opuštaju, zaključio je Martin Čudina Lenjin.