Razlikovanje mita od historije

Jučeršnjom serijom predavanja mahom profesora Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru započeli su četvrti “Dani povijesti”. Iza organizacije programa ove manifestacije stoji Klub studenata povijest, a ona je osmišljena i realizirana kao studentski projekt. Tema ovogodišnjih dana povijesti bila je “Mit kao odraz povijesne zbilje”.
Prvo u seriji predavanja održanih u velikoj dvorani Odjela za povijest (prostori bivšeg DHM-a) naslovljeno “Mit i historija: što ih spaja, a što razdvaja” održao je prof. dr. sc. Mladen Ančić, redoviti profesor Odjela za povijest zadarskog sveučilišta. Započevši svoje izlaganje mislima velikog američkog antropologa Marshalla Sallinsa profesor Ančić je kazao kako se mit i historija, oboje proizvodi ljudske kulture, jedno od drugog razlikuju samo u zapadnoj kulturi.
– Razlikovanje mita od historije kao dva oblika govora o prošlosti, svojstveno samo zapadnoj kulturi, korijene ima u antičkoj grčkoj. Mitovi, za razliku od historije, zadovoljavaju potrebe puno šireg kruga ljudi. No, dobrim dijelom historija kao i mit objašnjava postojeće stanje u društvu te mu pruža legitimaciju. Mit je anonimni kulturni proizvod dok historijsko djelo nije, ali su, budući da se povjesničar “naslanja” na djela svojih prethodnika, oboje kolektivni proizvodi. Istraživači su poodavno otkrili kako mit kao neupitna priča o prošlosti čini podlogu vezama pripadnika određene zajednice, njihovoj lojanosti toj zajednici i, najzad, njihovom praktičnom djelovanju. Tako postoji čitav spektar nešto novijih mitskih motiva, od onih koji govore o globalnoj uroti mračnih sila, preko mitova o zlatnom dobu, u našoj prošlosti dobro znana sintagma o dobu “narodnih valadara”, i mitova o iskupiteljskoj revoluciji, sve do mitova o uočavanju i priznavanju vođa. Historiografija koja se profesionalno oblikovala sredinom 19. stoljeća imala je slično kao i mitovi funkciju stvaranja biografija različitih zajednica koje su imale postati idealnim zajednicama – nacijama. No, povjesničari su dosta rano “izmakli kontroli”, pa je temeljni zadatk historije uobličen u traženju odgovra na pitanja što, kako i zašto se nešto dogodilo, bez pokušaja davanja i otkrivanja smisla povijesti. Nadalje, za razliku od mita historija je trajan i nikad dovršen pothvat. Ipak, premda svjesni nemogućnosti potpunog “izranjanja” iz društvene stvarnosti kojoj pripadaju povjesničari danas, naravno u skladu s vlastitim mogućnostima da im to donekle pođe za rukom, svojim radom nude izvješće o onome što se dogodilo u kojem uvjeravaju neusiljenom snagom boljeg argumenta, kazao je, između ostalog, profesor Ančić.
Brojni studenti povijesti koji su u srijedu ispunili dvoranu nakon ovog su predavanja mogli čuti predavanja prof. dr. sc. Anamarije Kurilić “Mit o Amazonkama” u kojem se profesorica priklonila onim tumačenjima koja u ovom mitu, produciranom iz očišta polisa, vide negativnu inverziju društvenog uređenja grčkog polisa, doc. dr. sc. Milorada pavića “Vještice iz Salema”, dr. sc. Matea Bratanića “Mitsko u pisanju Thomasa Carlylea”, prf. dr. sc. Tonćija Šitina “Povijesni mitovi i nacionalni stereotipi u službi mistifikacije prošlosti” i Marine Ninčević “Tko se boji Baba Roge još”.
Danas će u sklopu Dana povijesti (opet u velikoj dvorani odjela za povijest s početkom u 17 sati) biti predstavljen treći broj časopisa studenata povijesti zadarskog sveučilišta “Rostra”, nakon čega će biti projiciran film “Clash of the Titans”.