Spasimo fritule, rožatu i pašticadu

Imamo i do 1000 proizvoda o kojima bi se moglo raspravljati, no i da uspijemo samo 50-ak proizvoda registrirati, zaštititi ih kao naše izvorne domaće proizvode, puno bismo napravili

Jučer je u hotelskom kompleksu Falkensteiner na Puntamici održan gastronomsko-edukativni skup “Štrukli i drugi srodni tradicionalni hrvatski proizvodi – namijenjeni unapređivanju ponude u turizmu”. Skup je organiziran od strane novinsko-nakladničke tvrtke Robinson te revija “Svijet hrane” i “Hrvatski pekar” u svrhu, što je vidljivo i iz samog naziva, promocije tradicionalnih hrvatskih proizvoda, kako putem njihove veće zastupljenosti na jelovnicima ugostiteljskih objekta, tako i zaštite kroz međunarodnu registraciju.
Tijekom jednodnevnog druženja kuhara, proizvođača tjestenine i gotovih proizvoda od tjestenine te materijala i aparata za njeno skladištenje, ugostitelja, predstavnika državnih tijela i brojnih drugih pojedinaca čije poslovanje ima doticaja s temom skupa, akreditirani su sudionici prije svega nastojali pronaći rješenja za očuvanje spomenutog oblika hrvatske gastronomske baštine. Kako je to odmah u startu, na otvaranju skupa, naglasio direktor Robinsona, Stjepan Odobašić, Hrvatska danas ima i do 1000 autohtonih proizvoda koje bi trebalo zaštititi. No, s obzirom na situaciju po tom pitanju u zemlji bilo bi dobro kada bi uspjeli registrirati – međunarodno zaštiti barem 50-ak proizvoda, mišljenja je Odobašić.
– Trebamo što prije reagirati i zaštititi naše autohtone proizvode, napraviti to prije nego što netko drugi napravi. Potencijala nam ne nedostaje, imamo i do 1000 proizvoda o kojima bi se moglo raspravljati, no i da uspijemo samo pedesetak proizvoda registrirati, zaštititi ih kao naše izvorne domaće proizvode, puno bismo napravili. Da ne nabrajam mnogo, imamo naše štrukle, puricu s mlincima, fritule, rožatu, pašticadu… i brojne druge proizvode koji zaslužuju da ih promoviramo, da ih zaštitimo, dodao je  Odobašić.
 Složio se i Krešimir Kovačević, izvršni urednik u Robinsonu, koji nije propustio priliku naglasiti kako se nemamo čega sramiti, kako ne trebamo misliti da su naše savijače, krumpiruše, siruše, bučnice, zagorske štrukle, istarske štrukle, gibanica ili neka druga tradicijska jela manje dobri proizvodi od nekih razvikanih i popularnih inozemnih proizvoda.
– Zašto ne bismo imali naše, prepoznatljivo hrvatske fast food zalogajnice s našim tradicijskim jelima, zašto svi skupa ne bi poradili na promociji naših jela na bazi vučenog tijesta, kao specifičnog hrvatskog proizvoda, založio se Kovačević.
Na skupu je u tu svrhu inicirano osnivanje Udruge proizvođača uz podršku Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka RH i HGK u okviru koje bi se štitili hrvatski autohtoni proizvodi.
Dakako, skup je, osim protokolarnih govora, okruglih stolova, predavanja i raznih prezentacija velikih i manjih tvrtki čije poslovanje je u doticaju s temom skupa uključivalo i brojne degustacije, kako štrukli, koje su bile u fokusu skupa, tako i brojnih drugih tradicijskih jela i to u svim varijantama, od couverta, predjela, glavnog jela, pa do deserta, fast fooda ili, pak, walking fooda. Među brojnim kuharima iz cijele zemlje koji su pripremali jela našle su se i zadarske snage: Tomislav Karamarko, akademik kulinarstva, šef kuhinje hotela “Borik” Zadar, Renato Kraljev, predsjednik Udruge kuhara Zadarske županije pri HKS i šef kuhinje hotela “Kolovare” Zadar te Mario Arbanas, šef kuhinje restorana Pet bunara. Visoki pokrovitelj ovog skupa bilo je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka RH, generalni pokrovitelj Hrvatska gospodarska komora, generalni sponzor DUKAT d.d., glavni županijski pokrovitelj Zadarska županija, Grad Zadar, TZ Zadarske županije i TZ Grada Zadra te HGK Gospodarska komora Zadar i Obrtnička komora Zadar. Stručni pokrovitelji skupa bili su Hrvatski kuharski savez, Udruga kuhara Zadarske županije i Udruga uljara i maslinara Zadarske županije, a sponzor domaćin  Exclusive Tours – pekarnica Kroštula Pakoštane.