Važno je stalno podsjećati na velikane hrvatske i zadarske književnosti i poezije!

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Vedran SITNICA

Nedavno završeni Dani kroatistike na zadarskom Sveučilištu cijeli su tjedan privlačili pozornost značajnog dijela stručne i znanstvene javnosti, ali i građana i mlade generacije. Razlog je to dovoljan za širi razgovor o vrijednostima i prezentiranju hrvatske kulturne, književne i jezične baštine uopće s doc. dr. sc. Kornelijom Kuvač Levačić, predstojnicom Odsjeka za hrvatski jezik i književnost, te zamjenicom pročelnice Odjela za kroatistiku i slavistiku. Naša je sugovornica od 2012. godine i voditeljica Međunarodne ljetne škole hrvatskog jezika, književnosti i kulture Zoranićeva arkadija na Odjelu za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru, djeluje u Organizacijskom odboru međunarodnog znanstvenog skupa Zadarski filološki dani od njihova osnivanja, kao i u uredništvu zbornika Zadarski filološki dani.

Od njezinih aktualnih znanstvenih interesa ističu se književno- antropološka istraživanja novije hrvatske književnosti, poglavito hrvatskih spisateljica, zatim odnos mita i književnosti, ekologizam (ekokritičko čitanje, animalizam, zoofigure) različiti aspekti istraživanja intertekstualnosti i intermedijalnosti književnoga djela. Dio znanstvenog interesa usmjerava i prema istraživanju dječjeg literarnog stvaralaštva kao i prema razvoju čitanja i teorijama čitanja općenito. U prvom dijelu razgovora zanimalo nas je kako je zapravo došlo do ideje da se organizira manifestacija pod nazivom Dani kroatistike?

- Već neko vrijeme među kolegama na Odsjeku postoji svijest o potrebi popularizacije kroatističkih istraživanja i izvan uskog akademskog kruga. Poželjeli smo izaći iz okvira sveučilišnih učionica i predavanja ex catedra i predstaviti rad svojih nastavnika i studenata široj javnosti. Ideja o pokretanju prvih Dana kroatistike u Zadru poklopila se s prigodom nacionalnog obilježavanja Dana hrvatskoga jezika pa smo odlučili upravo u tom tjednu održati ovaj niz javnih susreta, tribina, predstavljanja, radionica i predavanja. Kolegica doc. dr. sc. Gordana Čupković predložila je osnovni koncept i nadalje koordinirala sva događanja tijekom manifestacije.

Predstavljene zadarske kulturne vrednote i velikani

Ovakvim predstavljanjem Odsjeka za hrvatski jezik i književnost, pa i Odjela, njegovih znanstvenih i stručnih kadrova i potencijala zapravo su "otkrivene" i mnoge neopravdano zaboravljene književne vrednote zadarskog područja kroz povijest?

- Raduje me odaziv kolega koji su na jedan privlačan, popularan način uspjeli građanstvu prikazati područja i rezultate svojih istraživanja. Primjerice, prvoga dana na tribini o Zadru kao književnom središtu, mnogi su naši sugrađani mogli čuti kakva je nepoznanica ostao prvi zadarski pjesnik Jeronim Vidulić, predstavnik zadarskog književnog kruga iz 15. stoljeća. Troje je zadarskih znanstvenika, prof. dr. Divna Mrdeža-Antonina, prof. dr. Josip Lisac i prof. dr. Zvjezdana Rados te večeri odgovaralo na pitanja studenata pa se, između ostalog, moglo čuti i ono gdje je nestala tradicija ljubavnog pjesništva u Zadru ako znamo da je Zadar bio jedan od centara ljubavne lirike u starijoj hrvatskoj književnosti. Prof. Mrdeža približila je slušateljima svoja istraživanja Budinićevih prijevoda Davidovih psalama, prof. Lisac govorio je o važnosti časopisa Kraljski Dalmatin za razvoj hrvatskoga jezika u Zadru, a prof. Rados, govoreći iz aspekta svoje uže specijalizacije, a to je novija hrvatska književnost, objasnila je koliku je važnost Zadar imao kao književno i kulturno središte u 19. stoljeću. Zadrani su se te večeri mogli prisjetiti velikih imena hrvatske književne, jezične i kulturne povijesti, kao što su, npr. Marko Kažotić, Ante Kuzmanić, Ana Vidović, Petar Preradović, Šime Starčević, i drugi. Prof. Rados ovoga posljednjega prikazala je kao pisca duhovne književnosti, a prof. Lisac iznio je podatak da su upravo Šimu Starčevića kao lingvista priznavali veliki ruski znanstvenici Jakobson i Trubeckoj. No, nije se ostalo samo na 19. stoljeću. Zadar je i u 20. stoljeću iznjedrio velika imena hrvatske književnosti poput Vladana Desnice, Milana Begovića, Ivana Aralice kojih su se, također, dotakli naši profesori na tribini koju je u ležernoj dijaloškoj formi moderiralo dvoje studenata kroatistike - Jelena Alfirević i Ivan Magaš...

Program Dana kroatistike i njegova izvedba, možemo reći, zaista je imao kulturnu i književnu širinu, ali se ističe raznovrsnost sudionika, od vrsnih znanstvenika i poznavatelja književnog i jezičnog blaga do kvalitetnih radionica asistenata i radova studenata...

- Da, teško je zapravo sve i sažeto nabrojati, a jako mi je drago što je većina toga predstavljena i preko stranica "Zadarskog lista". Spomenut ću prezentaciju poezije zadarskih studenata kroatistike koju su putem anonimnog natječaja vrednovale i izabrale prof. dr. Helena Peričić i prof. dr. Zvjezdana Rados, uz suradnju asistentice Marijane Roščić. Prof. Peričić, koja ima dugogodišnje iskustvo u vođenju studentskih književnih projekata, također je i vodila pjesničku večer u prepunoj dvorani Studentskoga kluba. Asistentice Sanja Baričević i Marijana Bašić vodile su vrlo kvalitetne radionice s učenicima Klasične gimnazije Ivana Pavla II. u Zadru. Prof. dr.sc. Mile Mamić predstavio je svoja dugogodišnja istraživanja u predavanju pod naslovom Hrvatsko pravno nazivlje, koje je zanimljivo ne samo kroatistima nego i stručnjacima s drugih područja, poput prava, politologije ili medijskim stručnjacima.

Popularizacija kroatistike

Nadalje, studenti Odsjeka predstavili su svoj projekt koji je započet prošle godine pod mojim mentorskim vođenjem u okviru seminara na kolegiju Hrvatska književnost 19. stoljeća. U petak smo zatvorili Dane kroatistike predavanjem o važnosti bajke u literarno- emocionalnom razvoju djeteta, koje sam održala u Gradskoj knjižnici Zadar. Ondje se održala i tribina prvoga dana manifestacije, pa im i ovim putem na tome zahvaljujemo. Posebno smo ponosni na činjenicu da su se Dani kroatistike istoga dana održali i u Šibeniku gdje je u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić prof. dr. Josip Lisac održao predavanje pod naslovom Šibenska jezična i književna baština, u suradnji s učenicima šibenske gimnazije.

Zašto ovakav program i jeste li unaprijed razmišljali o ravnoteži u predstavljanju književne i jezične baštine?

- Cilj ovakvog programa je dijelom objašnjen u prvom odgovoru - a to je prvenstveno popularizacija kroatistike, filološke grane koja proučava hrvatski jezik i književnost u njihovu povijesnom razvoju i u aktualnom trenutku. Kroatistika je usko povezana s istraživanjem nacionalne baštine i kulture, pa njezina istraživanja s jedne strane doprinose očuvanju nacionalnog identiteta, a s druge, ona izučavaju hrvatski jezik, književnost i kulturu u europskim i svjetskim okvirima, u smislu izravnih i neizravnih kontakata s baštinom drugih nacionalnih korpusa. Zbog toga smo program i sastavili vodeći se načelom ravnoteže između svih tih odrednica. To je imalo odjeka i među profesorima i među studentima. Velik broj profesora uključio se u program i njegovu pripremu, a predavanja i radionice su bili izvrsno posjećeni. Nadamo se, stoga, da ovo neće biti prvi i jedini Dani kroatistike, nego da će manifestacija zaživjeti i u idućim godinama.

Zadovoljni mađarski studenti

U opsežnom programu Dana kroatistike pokazala se i kvaliteta suradnje s mađarskim gostima - studentima kroatistike iz Pečuha?

- Mađarski studenti kroatistike boravili su na našem Odsjeku u sklopu programa međunarodne razmjene studenata. Njihov se jednotjedni boravak podudario s Danima kroatistike i vrlo su se rado odazvali kada smo ih pozvali da sudjeluju u programu. Od njihovog voditelja, profesora Borisa Kiša čujem da su otišli vrlo zadovoljni, a neki će od njih u budućnosti upisati i koji semestar studija na zadarskom Odsjeku za hrvatski jezik i književnost.

Kako Sveučilište, Grad i Županija inače prate rad Odsjeka i Odjela? Treba li tu nešto potaknuti, ojačati?

- Sveučilište je vrlo otvoreno prema projektima svojih sastavnica jer sve što promovira jedan Odjel ili Odsjek, promovira i čitavu instituciju. Također mogu reći da imamo dobru suradnju s Gradom i Županijom. Županija je, primjerice, posljednje dvije godine pokrovitelj Međunarodne ljetne škole hrvatskog jezika, književnosti i kulture Zoranićeva arkadija koju već sedam godina organizira upravo naš Odsjek za hrvatski jezik i književnost. Od prošle godine kao pokrovitelj se priključio i Grad Zadar. Naravno, uvijek je moguće tu suradnju pojačati, no vjerujem da će za to biti prilike upravo kroz angažman oko novih projekata, i to, nadamo se, poglavito znanstvenih.

 KULTURNU BAŠTINU TREBA OŽIVJETI MANIFESTACIJAMA

Kako biste sažeto prikazali odnos znanosti i Zadrana, zanimanje za književnu i kulturnu baštinu i reakciju na njihovu prezentaciju?

- Teško je generalno govoriti, ali ipak se može ustvrditi kako je prezentacija književne i kulturne baštine u Zadru još uvijek u povojima. Znanstveni i stručni skupovi posvećeni pojedinim velikanima ili značajnim zbivanjima iz zadarske književne povijesti još uvijek su usmjereni prvenstveno na uske krugove znalaca. Premalo se pozornosti posvećuje popularizaciji i edukaciji širih slojeva, premalo se razmišlja o tome kako Zadar učiniti prepoznatljivim po nekom elementu upravo iz književne ili kulturne baštine. Primjerice, ako smo čuli da je Zadar bio središte ljubavne lirike, zašto takav jedan podatak kreativno ne iskoristiti u promociji grada? Nije dovoljno ostati samo na nekoliko kipova i spomen-ploča, kulturnu baštinu treba oživjeti manifestacijama u kojima bi sudjelovao čitav grad. Iako se program Dana kroatistike održavao u doslovce prepunim učionicama i dvoranama, moram primijetiti da su slušateljstvom dominirali studenti i kolege kroatisti. Pratili su nas, naravno, i studenti drugih smjerova, ali bilo bi mi drago da je u publici bilo više naših sugrađana koji nisu strukom vezani uz kroatistiku. Time se opet nadovezujem na ranije pitanje o prezentaciji baštine. U cjelini smo zadovoljni odazivom na Dane kroatistike, ali završavamo ih sa sviješću da će biti potrebno još puno sličnih projekata djelovanja Odsjeka u lokalnoj zajednici ako želimo da se javna percepcija o tome zašto je potrebno baviti se književnom i kulturnom baštinom, podigne na višu razinu.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno