MIROVINSKI SUSTAV Sindikati će i četvrti puta uspjeti prikupiti dovoljan broj potpisa za referendum

Pripreme za provođenje referenduma planiranog u vremenu od 27. travnja do 11. svibnja, kojim bi se ispravila socijalna nepravda,  a koju po mišljenju sindikata donosi novi Zakon o mirovinskom sustavu  koji je  usvojen  3. siječnja ove godine, u završnici su. Konačni sastanak  sindikalista i sindikalnih aktivista radi dogovora o detaljima za prikupljanje potpisa građana na zadarskom području održat će se 11. travnja u  prostorijama Teritorijalnog ureda Zadar Saveza samostalnih sindikata  Hrvatske. Potvrdio nam je to Vedran Uranija, pravni povjerenik SSSH TU  Zadar, koji je ujedno i koordinator za provođenje referendumskog pitanja pod motom »67 je previše« na području Zadarske, ali i Šibensko- kninske županije.

Prikupljanje potpisa i na Praznik rada
– Potpisi će se prikupljati puna dva tjedna diljem Hrvatske, a ove godine sindikati će Međunarodni praznik rada, 1. maj, obilježiti upravo na taj  način – prikupljajući potpise za referendumsko pitanje koje se tiče svih  hrvatskih građana, bez obzira na njihovu stranačku pripadnost i ostale  različitosti. Budući da je dijalog s resornim ministrom i Vladom propao  te da nisu prihvaćeni opravdani argumenti sindikalista, SSSH u suradnji  s Nezavisnim sindikatom Hrvatske (NSH) i Maticom hrvatskih sindikata  (MHS) ostaje dosljedan u borbi za radnička prava i socijalnu pravdu te  sada krećemo i u provođenje obećanoga radikalnom, ali legalnom i legitimnom sindikalnom akcijom, kaže Uranija podsjećajući kako pripreme  za referendum traju još od listopada prošle godine te da su brojni sastanci oko same provedbe već održani u nekim hrvatskim gradovima.
 – Tražili smo dijalog dok je taj zakon još bio u fazi prijedloga, no nismo  ga dobili. Na prosvjedu 18. listopada prošle godine na zagrebačkom Europskom trgu, a na kojem je, uz ostale, sudjelovao i veliki broj Zadrana,  iznijeli smo jasne i decidirane zamjerke na dijelove tog zakona te ih  obrazložili, no i tada su se ministar Pavić i Vlada oglušili. Gurnuli su Prijedlog zakona o mirovinskom sustavu u saborsku proceduru i izglasali  ga  tankom većinom glasova i to nekolicine prebjega iz drugih stranaka.  Oni su tada izglasali nešto što je dobro za njih, ali ne i za narod, za većinu  hrvatskih građana, umirovljenika i budućih umirovljenika, ističe Uranija  dodajući kako se na referendum izlazi s pitanjem građanima jesu li za to  da se donese Zakon o mirovinskom sustavu kojim bi se rad do 67. godine  smanjio na 65. i minimalno 15 godina staža, odgodilo poravnavanje dobi  za odlazak u mirovinu žena s muškarcima, smanjila penalizacija za prijevremeni odlazak u mirovinu sa 0,3 na 0,2 po mjesecu te dozvolio odlazak u prijevremenu mirovinu s napunjenih 60 godina i 35 godina radnog  staža.

 Mirovinski sustav nije pravičan
Napomenuo je kako su to krucijalna pitanja za sve sadašnje i buduće  umirovljenike te korektan i pravičan model za rješenje tog pitanja, ali da  sindikat ostaje i nadalje pri zahtjevu da se provede temeljita i kvalitetna  reforma mirovinskog sustava s naglaskom na drugi mirovinski stup i  pravičnu raspodjelu nacionalnih dobara. Također, sindikat se nastavlja  boriti i za uvođenje nacionalne mirovine kako bi se osigurala dostojanstvena starost za sve građane Hrvatske i približio standard života europskom.
– Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 300 eura što je neprihvatljivo.  Većina naših umirovljenika, izuzev onih s povlaštenim mirovinama, žive  na rubu siromaštva ili su siromašni. I dalje zahtjevamo da se preispitaju  povlaštene mirovine, a prije svega one saborske, te da se poveća minimalna mirovina. Ministar Pavić se hvali s povećanjem mirovina od 6,5  posto unatrag tri godine i najavljuje novo povećanje od 3,3 od 1. srpnja.  Većini umirovljenika to je donijelo svega svega nekoliko stotina kuna,  mizeriju, dok je onima s visokim mirovinama to povećanje donijelo nekoliko tisuća kuna. Takvo stanje je neprihvatljivo i neodrživo, kazao je  Uranija te podsjetio kako je omjer radnika u odnosu na umirovljenike u  Hrvatskoj 1,2 naprama jedan, dok je u većini EU zemalja taj omjer tri i  više  po broju radnika u odnosu na umirovljenike.

Potrebno još nekoliko reformi
 Naglasio je kako boljitka nema dok se ne pokrene sveobuhvatna gospodarska reforma, ali i reforma državne uprave za koju je kazao kako je  neučinkovita, te reforme pravosuđa, birokratskog sustava i rješavanje  korupcije.
– Dok se to ne učini imat ćemo socijalnu nepravdu i demografsku depresiju, ali i masovno iseljavanje mladih koje se intenziviralo upravo u  posljednja tri mjeseca, nakon izglasavanja ovog Zakona o mirovinskom  sustavu. Treba ga u dijelovima mijenjati i tako dati poruku mladima da  se isplati ostati u Hrvatskoj i tu raditi. Procjene kreditnog rejtinga su,  kako čujemo,  dobre, ali nedovoljne za promjene koje bi osjetio narod, kazao je Uranija te podsjetio i na tri ranije inicijative sindikata. Prva je bila  vezana uz Zakon o radu u dijelu koji se odnosi na otpuštanje radnika i  otpremnine za vrijeme Vlade Jadranke Kosor, te dvije za Vlade Zorana  Milanovića koje su se odnosile na izdvajanje uslužnih djelatnosti iz javnog sektora i monetizaciju Hrvatskih autocesta.

Europejce ne brine kako Hrvati žive
– Sve tri inicijative sindikata prošle su bez referenduma, iako je bio prikupljen i više nego dovoljan broj potpisa za provođenje, konkretno više  od 700 tisuća. To je stoga što su Vlade na vrijeme shvatile da griješe i da  kreću u nešto što nije dobro za narod. Ministar Pavić se hvali kako je Europska komisija pozdravila ovaj Zakon o mirovinskom sustavu. Europejce samo zanima usklađivanje javnih financija, a ne kako građani žive i  kako se to reflektira na njih. Za ovo današnje stanje u Hrvatskoj krive su  sve dosadašnje Vlade, neke više, neke manje i ja vjerujem da je danas  došlo vrijeme da građani odlučuju i da im se vrati pravo na izbor u njihove ruke, zaključio je Uranija te je pozvao sve građane da se odazovu referendumu i daju svoj potpis za bolje sutra kako svoje, tako i budućih naraštaja. Za referendum je uvjeren da će biti uspješan, a procedura je takva da onda potpisi sa zahtjevom idu na ocjenu ustavnosti na Ustavnom  sudu i potom u Sabor gdje se onda automatizmom usvaja i donosi ono  na što se referendum odnosio.