DRŽAVNA RUKA POMOĆI Prvi »državni« minimalci stižu do kraja ovog tjedna

Iako su posljednjih dana poslodavačke udruge »pritiskale« Vladu da donese još snažnije mjere za pomoć gospodarstvu i da još više posegne u proračun kako bi se pomoglo onima koji su pogođeni zaustavljanjem gospodarstva zbog pandemije koronavirusa, Vlada je zasad ostala na mjerama koje je predstavila prije osam dana, tako je Vlada jučer tek predstavila provedbu najavljenih mjera i objasnila pokoji dodatni detalj. No, i premijer Andrej Plenković i potpredsjednik Vlade Zdravko Marić naglasili su da je to tek prva faza Vladinih mjera pomoći gospodarstvu, da je gotovo sigurno da će nakon njezine primjene država morati krenuti i u dodatne mjere, ali da će ih donositi sustavno i prema potrebi kako to čini i sa zdravstvenim mjerama.
​Sam premijer je kao tri najvažnije mjere, iz paketa od ukupno 63 mjere, istaknuo odgodu javnih davanja, osiguranje minimalne plaće za radnike na tri mjeseca krediti za likvidnost
– Ne znači da je to kraj. Vrlo važno je da svi to razumiju, osobito gospodarstvenici, poručio je premijer na jučerašnjoj konferenciji za novinare, ali o mogućim novim mjerama u drugoj fazi ni on ni njegovi ministri nisu govorili.

Minimalne plaće
Što se tiče isplate minimalne plaće radnicima u najpogođenijim sektorima, posebice onima čije su tvrtke ili obrti odlukama Stožera prestale radom ili su im pali prihodi zbog krize, ministar rada i mirovinskog sustav Josip Aladrović izvijestio je da je u prvih 36 sati primjene, znači jučer do 11 sati bilo oko 7.400 prijava poslodavaca, a odnose se na 40.000 radnih mjesta. Već četiri sata kasnije brojka je narasla. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je da kretanje deficita proračuna neće biti nešto o čemu će se voditi računa u pomoći gospodarstvu i očuvanju radnih mjesta, ali da se mora održavati i likvidnost proračuna kako bi se moglo financirati zdravstvo i isplatiti plaće i mirovine. Bez zahtjeva koji su predani u urede Zavoda za zapošljavanje i onih koji su stigli e-mailom, dakle samo preko online platforme, isplatu minimalca zatražilo je 9.518 poslodavca za 54.238 radnika. Već do kraja tjedna mogle bi krenuti prve isplate iz ove mjere.
Ministar Aladrović istaknuo je da je za ovu mjeru do kraja svibnja predviđeno oko pet milijardi kuna. ​Iako su prve procjene govorile da će je koristiti tvrtke za oko 400 tisuća radnika, već jučer na konferenciji za novinare moglo se čuti da bi ta brojka mogla dosegnuti i do 600 tisuća, što znači da će u nekom trenutku privatni sektor trebati pomoć države za isplatu plaća gotovo za polovicu svojih radnika.

Odgoda i likvidnost
Dio poslodavca puno očekuje i od mjere koja predviđa odgodu plaćanja doprinosa i poreza na dohodak i poreza na dobit, a Ministarstvo financija jučer je konačno i objavilo pravilnik pa poslodavci mogu početi podnositi zahtjeve i za korištenje te mjere. Na odgodu će pravo imati svi koji do sada, prije epidemije koronavirusa, nisu imali porezni dug veći od 200 kuna, ako već imaju pad prihoda od 20 posto, ili već sada mogu predvidjeti da će u idućim mjesecima imati pad prihoda od najmanje 20 posto. Uz to pravilnikom je predviđeno da odgodu plaćanja PDV-a može tražiti i poduzetnik koji u prethodnoj godini nije ostvario vrijednost isporuka dobara i usluga u iznosu većem od 7,5 milijuna kuna. Sve odgođene obveze, kao što su porez na dohodak i doprinos na zdravstveno osiguranje, državni proračun nadomjestit će lokalnoj samoupravi i HZZO-u. Za sve one koji su morali obustaviti poslovanje Porezna uprava će smanjivati ili anulirati predujmova poreza na dobit, odnosno poreza na dohodak.
Ministar Marić je kazao da su i banke konstruktivne i svjesne okolnosti te voljne dati svoj doprinos solidarnosti i zajedništvu u rješavanju gospodarskih izazova i problema, kroz moratorij na otplatu kredita.
– HNB je izdala uputstva vezano za tretman mjera, a imamo i zadnje signale s razine Europske središnje banke kao glavnog regulatora i supervizora, koji, između ostalog, čine sustav kontrole i supervizije, odnosno tretmana pojedinih mjera, fleksibilnijim za one na koje se odnose, kazao je Marić. Dodao je i da će HBOR u suradnji s poslovnim bankama, te HAMAG-BICRO osigurati dodatna sredstva za poduzetnike, obrtnike i sve one kojima su likvidna sredstva nepresušno važna.

Proračunski prioriteti
Na primjedbu novinara da poduzetnici umjesto odgode traže otpis ili čak zaustavljanje naplate svih poreza, odnosno da se u set mjera uključi i PDV, Marić je odgovorio da i država mora imati određena likvidna sredstva kako bi mogla isplatiti mirovine i plaće, a mjesečno joj za mirovine treba oko tri i pol milijarde kuna, a za plaće oko dvije i pol milijarde kuna. Uz to odgoda naplate poreza i doprinosa, prema prvim procjenama, značit će automatski četiri milijarde kuna manje prihoda svakog mjeseca. No, ponovio je još jednom da u ovom trenutku država ne donosi odluke na osnovu toga kako će se kretati deficit nego da se očuvaju radna mjesta i likvidnost.
Marić je da će se rezati svi nepotrebni rashodi u proračunu i da je zdravstvo na prvom mjestu kada je riječ o proračunskom financiranju u idućim razdoblju, da ga slijede mirovine čija isplata ne može biti upitna.
– Sve ostalo je u drugom planu, rekao je Marić koji nije htio detaljnije govoriti po mogućnosti rezanja plaća i doprinosa.
Premijer je pak kazao da Hrvatsku čeka teška dugotrajnu bitku za očuvanje proizvodnih kapaciteta hrvatskog gospodarstva i za svako radno mjesto, ponavljajući da želi da poduzetnici razumiju da je ovo tek početna prva faza državnih mjera. Otkrio je i da je Europska komisija već oslobodila Hrvatskoj 1,8 milijardi kuna za proračunsku likvidnost.
– Globalizacija kakvu poznajemo, integracija kakvu poznajemo, multilateralna trgovina kakvu poznajemo, funkcioniranje država na kakvo smo navikli se mijenja, kazao je Plenković.

​Nesagledive posljedice
​Podsjetio je da sve procjene govore da će ova kriza biti veća od one iz 2008. godine, jer se nalazimo pred većim izazovom. Danas se, kazao je, nalazimo pred mnogo većim izazovom, krizom koja će prema svim procjenama biti teža nego što je bila globalna financijska ekonomska kriza iz 2008. godine.
– Ulice New Yorka, Londona, Pariza, Venecije ili Zagreba su nestvarno puste. Stao je turizam, masovno su ukinute avionske linije, otkazano je na tisuće sajmova, konferencija, gospodarskih, kulturnih ili sportskih manifestacija, što je stvarnost koja je do prije samo par tjedana svakome bila potpuno nezamisliva, upozorio je premijer dodajući kako će to značiti nesagledive posljedice za gospodarstvo, pa u ovom trenutku nitko ne može precizno predvidjeti do kada će ta kriza trajati.
Ustvrdio je i to da je Hrvatska reagirala među prvima te da je na vrijeme pratila situaciju u Kini, ali joj se još dogodio i dodatni šok, koji drugi nemaju, potres u Zagrebu.
– Ovo je prilika za sve nas, za sve naše sugrađane, da pokažemo jedinstvo, solidarnost i odgovornost kako bismo prebrodili kombinaciju dvije krize koje su kontradiktorne. U ovome smo zajedno i samo tako iz ovih kriza možemo i izaći, poručio je premijer.
 

MJERE HRVATSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ

Moratorij u trajanju od tri mjeseca na obveze dospjele nakon 29. veljače ove godine, a ako negativan utjecaj koronavirusa na gospodarstvo potraje dulje, postoji mogućnost produljenja trajanja moratorija. Klijenti za vrijeme trajanja moratorija neće biti u obvezi plaćati glavnicu, kamate i naknade, a dospjele obveze će nakon završetka moratorija moći beskamatno otplaćivati u 12 mjesečnih rata. S klijentima kojima krajnji rok otplate kredita završava unutar tog razdoblja, način otplate individualno će se regulirati. Mjera se primjenjuje na sve klijente HBOR-a, neovisno o tome je li im kredit odobren izravno ili putem poslovnih banaka.
• Mogućnost reprogramiranja postojećih kreditnih obveza korisnicima HBOR-ovih kredita, uz uvođenje počeka u otplati glavnice kredita. Sa svakim klijentom individualno će se dogovarati reprogramiranje obveza sukladno njegovom otplatnom potencijalu. Mjera se primjenjuje za sve korisnike kredita, a zahtjev za reprogram predavati će se poslovnoj banci ili HBOR-u, ovisno o načinu odobrenja postojećeg kredita.
• Novi krediti za likvidnost, koje će HBOR poduzetnicima odobravati u suradnji s poslovnim bankama. Krediti će se odobravati uz povoljnu kamatnu stopu, a sredstva će biti namijenjena financiranju osnovnih troškova poslovanja tzv. hladnom pogonu. Poduzetnici sa zahtjevima za nove kredite za likvidnost moći ćejaviti poslovnoj banci koja će u suradnji s HBOR-om odobravati sredstva.
• HBOR će, u ime i za račun RH, odobravati portfeljne police osiguranja poslovnim bankama i HBOR-u, a one će se koristiti kao kolateral za nove kredite za likvidnost odobrene izvoznicima.
 

Plenković: Profitiranje od ove dvije krize ne dolazi u obzir

Premijer Andrej Plenković ponovno je jučer apelirao na trgovce da ne dižu cijene proizvoda, odnosno ne koriste krizu izazvanu epidemijom koronavirusa i potres u Zagrebu za profitiranje, poručivši da im to neće proći. Podsjetio je na nedavnu odluku Vlade da se cijene određenih proizvoda vrate na razinu od 30. siječnja i još jednom uputio apel svima da »ne koriste dvije krize za profitiranje, za nešto što ne dolazi u obzir«.
– Državni inspektorat, ministarstva, svi će voditi računa da onima koji nepotrebno dižu cijene proizvoda to jednostavno neće proći. Ne dolazi u obzir da netko u krizi zarađuje više nego što je to normalno, poručio je Plenković.
 

Članovi Vlade donirali plaće

Vlada je otvorila dva računa na koje građani mogu uplaćivati pomoć, jedan za pogođene potresom u Zagrebu, drugi za borbu protiv koronavirusa. Članovi Vlade će plaću za ožujak donirati na račun namijenjen za saniranje šteta od potresa u Zagrebu.
 
 

OSAM MJERA ZA MIKRO, MALA, SREDNJA I VELIKA PODUZEĆA

1. Moratorij na sve rate mikro i malih zajmova, te mikro i malih zajmova za ruralni razvoj do 31. prosinca 2020. Do tog datuma neće dospijevati ni kamata ni glavnica te se neće obračunavati zatezna kamata. Na nedospjelu glavnicu će se obračunavati redovna kamata, koja će se od početka ponovne otplate raspodijeliti na ostatak otplatnog roka (primjena od 13. ožujka)
2. Prolongiranje rokova korištenja, otplate i moratorij na otplatu svih kredita za koje je izdano jamstvo iz programa Hamag-Bicro, a izdana je i suglasnost financijskim institucijama za mijenjanje uvjeta samostalno sukladno internim aktima (primjena od 13. ožujka)
3. Povoljni uvjeti mikrozajmova za obrtna sredstva, iznosa od 1.000 do 25.000 eura, uz daleko bržu obradu. Uz niže kamatne stope i duži poček, dodatna je mogućnost financiranja računa nastalih do tri mjeseca prije zaprimanja, ako oni nisu prethnodo plaćeni (primjena od 23. ožujka)
4. Povoljni uvjeti za mikro i male investicijske zajmove
5. Povećanje stope jamstva za kredite za obrtna sredstva sa 65 na 80 posto
6. Novi financijski instrument za mikro zajmove za ruralni razvoj i obrtna sredstva, s iznosom zajma od 1.000 do 25.000 eura, kamatnu stopu od 0,5 posto, poček od 12 mjeseci i rok otplate tri godine (očekuje se od 1. travnja)
7. Novi financijski instrument, tzv. zajmovi covid-19, čiji je maksimalni iznos planiran do 100 tisuća eura (očekuje se početkom travnja)
8. Mjere za srednja i velika poduzeća u suradnji s bankama i HBOR-om (očekuje se početkom travnja)
 

Za osnaživanje seizmološke službe 20 milijuna eura

Ministar regionalnog razvoja i EU fondova Marko Pavić naglasio je kako postoji potencijal za daljnja plaćanja iz europskih fondova za dugoročno rješavanje ove krize.
– Do sada smo od omotnice od 10,7 milijardi eura ugovorili gotovo 89 posto, isplatili smo trećinu i ostaje nam za isplatiti još do kraja 2023. oko 7,2 milijarde eura. To može biti potencijal za poduzetnike nakon krize, prvenstveno građevinsko sektoru koji ima ugovore za gradnju raznih europskih projekata, kazao je Pavić. Spomenuo je i da postoji europska tzv. korona investicijska inicijativa, u sklopu koje se unutar postojećih sredstava olakšava likvidnost, što za Hrvatsku znači da će akontacije za 2019./2020. biti 1,8 milijardi kuna koje nećemo morati vraćati. Za borbu s posljedicama krize zbog koronivairusa, ističe Pavić, Hrvatska će tražiti da može prebacivati sredstva s jedne osi na drugu, tj. ako negdje ima viška, da se može uzeti za zdravstvo, opremu i za likvidnost, a s 20 milijuna eura planira se poduprijeti i projekt osnaživanja seizmološke službe.