Ratko Petrić je vjerovao da skulptura može poboljšati čovjeka i svijet učiniti boljim mjestom

U Zadarskom listu, 12. listopada 2020. godine tiskan je moj članak u kojem sam naveo da Muzej suvremene umjetnosti Zagreb u suradnji sa zadarskim Narodnim muzejem priprema retrospektivnu izložbu zadarskog kipara Ratka Petrića u povodu njegove desete godišnjice prerane smrti. Prije toga napisao sam članak u 2019. godini u kojem sam naveo da bi bilo poželjno da se realizira svojevremeno pokrenuta inicijativa obitelji Ratka Petrića, da Grad Zadar otkupi Park skulptura Ratka Petrića s odljevima njegovih najznačajnijih djela koja pripadaju raznim razdobljima njegova stvaranja, koji je Park skulptura na svojem zemljištu u predjelu Belafuža sam kipar za svojeg života uredio i tu sagradio kuću, atelje i nadstrešnicu (depo) u kojem je pohranio svoje skulpture, crteže, makete i ostale sadržaje.
Prije par dana dobio sam pozivnicu za izložbu Retrospektiva Ratka Petrića »Baciti istinu u lice!« koja se otvara 30. 3. i traje do 23.5.2021. godine. Međutim, zbog epidemioloških mjera neće biti službenog otvorenja.
Autorica koncepta i kustosica izložbe je Nataša Ivančević, muzejska savjetnica, pomoćnica ravnatelja, voditeljica Odjela zbirki i voditeljica Zbirki skulpture Muzeja suvremene umjetnosti, Zagreb, a realizaciju izložbe i tisak kataloga omogućili su Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Grad Zadar.

Angažiran stav i kritičko promišljanje
Retrospektivnom izložbom Baciti istinu u lice! javnosti se predstavlja prvi integralni kritički presjek cjelokupnog rada Ratka Petrića od kojih se mnogi opusi izlažu po prvi put. Na izložbi se predstavlja oko 300 radova ovog jednog od najintrigantnijih hrvatskih suvremenih umjetnika i originalnog autora – skulpture, makete, plakate i tiskovine, radove na papiru te arhivsku građu i multimedijske sadržaje. Retrospektivom je predstavljena njegova vitalnost, suvremenost i aktualnost njegove umjetničke poruke s kritičkim odabirom najvažnijih radova iz brojnih ciklusa (Pečat, Orator, Gozba, Abortus, Svevid, Bog Eros, Američki kipopis, Leterman, Crno jaje, Životinjska farma, Hrvatska kuća, Kipleraj, Izložba itd.). Poruke koje Petrić odašilje svojim kiparskim djelima prisutne su i u radovima koji su nastali u drugim medijima (grafike, crteži, karikature, strip,,plakati i tiskovine). Angažiran stav, kritičko promišljanje i pojednostavljen prikaz koje je prvotno primijenio u crtežu, prenio je na grafiku, plakat i skulpturu.
U izložbi je i poseban naglasak na dizajn plakata i tiskovina koji predstavljaju važan dio Petrićeva opusa koji je do danas bio izvan fokusa povjesničara umjetnosti te ostao neopravdano zanemaren. U katalogu je navedeno da je njegov angažman na tom području bio najintezivniji od kraja 1960-ih do kraja 1970-ih, kada su nastajali Petrićevi ključni plakati i primjeri grafičke opreme studentskog i omladinskog tiska, kada je bio grafički urednk Studentskog lista, Tjednog lista omladine te kazališnog časopisa Prolog.

Zaokret od tradicije strip-produkcije
Slično tome, manje je poznato da je Petrić 1968. godine imao i samostalnu izložbu karikatura posvećenu sovjetskoj okupaciji Čehoslovačke, za što je u to doba trebalo imati hrabrosti. Njegov strip Izvještaj, koji je 1968./1969. izlazio u Omladinskom tjedniku, bio je prvi primjer radikalnog zaokreta od tradicije strip-produkcije u Hrvatskoj i u svijetu!
Retrospektivom u tekstovima kataloga obrađene su sve dionice Petrićeva opusa: Koraljka Alavanja, muzejska savjetnica, Narodni muzej Zadar (spomenici i javna plastika), prof. dr. sc. Frano Dulibić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (crteži, kariktura, strip, grafika)., Nataša Ivančević, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb, (kiparski opus), doc. dr.sc. Lovorka Magaš Bilandžić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (dizajn plakata i tiskovina), dr. sc. Snježana Pintarić, ravnateljica, muzejska savjetnica, voditeljica Zbirke slikarstva, Muzej suvremene umjetnosti (parkovi skulptura Ratka Petrića, Aleja skulptura na Savskom nasipu).
Retrospektivna izložba u mjesecu rujnu ove godine otvorit će se u Umjetničkoj galeriji Narodnog muzeja Zadar, s kojom Muzej suvremene umjetnosti surađuje na tom projektu i koji je suizdavač kataloga retrospektive.

22 nagrade i priznanja
Ratko Petrić rođen je u Zadru 1941. godine gdje je proveo svoje djetinjstvo, završio osmogodišnju školu i gimnaziju. Umjetničku karijeru započeo je kao crtač i karikaturist 1960-ih, potom se bavio dizajnom plakata i tiskovinama, stripom i grafikom. Kao daroviti učenik upisao je studij kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je diplomirao kiparstvo u klasi prof. Vanje Radauša 1966. godine. Potom je pohađao Majstorsku radionicu profesora Vanje Radauša do 1969. godine. Bio je član Zagrebačke grupe karikaturista, član i jedan od osnivača likovne grupe Biafra, Salona mladih u Zagrebu te pokrenuo i vodio Međunarodnu kiparsku koloniju u Jakovlju i Aleju skulptura na Savskom nasipu u Zagrebu. Boravio je na umjetničkoj rezidanciji na Kansas City Art Institute (Missouri) u SAD-U 1979., gdje je i predavao. Od 1999. do mirovine 2006. godine bio je profesor kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlagao je na 53 samostalne izložbe te više od 255 skupnih izložbi. Za svoj rad dobio je 22 nagrade i priznanja. Ratko Petrić, umro je iznenada u svojoj 69-oj godini 12. listopada 2010. godine u Zagrebu.
U Zagrebu mu je postavljeno šest skulptura u javnom prostoru: Inspekt, HEP Toplinarstvo (1968.); Spomenik Jasipu Račiću, Osnovna škola Josipa Račića, Srednjaci (1980.); Charlie Chaplin, postavljen 1983. ispred Kinoteke, a od 2008. ispred kina Tuškanac; Stablo, postavljeno 1982. u Velikoj Gorici, srušeno 1993., te postavljeno u parku ŠRC-a Mladost 1995.; Slovni stup, Grad mladih (1988.); Kapi, Aleja skulptura na Savskom nasipu (1990./1991.).

Društvena uloga
Ratko Petrić uvijek je bio povezan sa Zadrom, pa je tijekom svojeg života na javne površine Zadra i okolice postavljeno pet njegovih spomenika i 29 skulptura.
Ratko Petrić svoju društvenu ulogu smatrao je nezaobilaznim dijelom svojeg umjetničkog rada. Stoga je tema njegova umjetničkog rada čovjek i njegova sudbina. Vjerovao je da skulptura može poboljšati čovjeka i svijet učiniti boljim mjestom. Više je puta u medijskim istupima isticao potrebu stvaranja humanijeg okruženja postavom skulpura u gradskom prostoru.
»Kao kipar želim da moje djelo živi među ljudima umjesto u izolaciji ateljea. Noviji gradski ambijenti postaju okrutno bezlični, stil života posao – spavanje. Društvo bi trebalo »iskoristit« svoje umjetnike – inače se može dogoditi da izumru kao dinosauri!«
U formalnom i sadržajnom smislu Ratko Petrić stvorio je novi oblik figuracije u hrvatskom kiparstvu druge polovine 20. stoljeća. Koristeći obilato ironiju, sarkazam i grotesku, na izrazito svjež i lucidan način, propitivao je društveno – političke, kulturne i umjetničke pojave svoga doba, te usmjeravao kritiku sustavima i pojavama koje su nagrizala ljudske vrijednosti i slobodu. U radu ga je pokretao humanizam, svojevrsna etika antiestetike i načelo – što izravnije to snažnije! Baciti istinu u lice!

Značajno kulturno dobro
Nažalost naš zadarski kipar Ratko Petrić doživio je od dijela struke svojevrsnu marginalizaciju koja je u hrvatskoj umjetnosti podržavala apstraktnu i konceptualnu umjetnost. » Kritika koja je napadala Petrića činila je to s pozicija razdoblja moderne, no postmoderno vrijeme daleko je otvorenije, pa s mnogo više razumijevanja i odobravanja prihvaća način na koji je Petrić integrirao elemente vitualnih medija popularne kulture s kiparstvom, crtežom, grafikom i plakatom te propitavao i razbijao kruto postavljena ograničenja pojedinih medija likovne umjetnosti.« (Iz teksta u Katalogu Frana Dulibića)
Zaključit ću ovaj članak istom porukom koju sam naveo u napisu o Ratku Petriću u Zadarskom listu 12. listopada 2020. godine, a to je da bi Grad Zadar svakako trebao sljedeće godine iznaći financijska sredstva i otkupiti Park skulptura na Belafuži, kako bi se to značajno kulturno dobro sačuvalo i koristilo u turističke i edukativne svrhe. U najmanju ruku, Park skulptura Ratka Petrića s dvanaest ispozantnih skulptura, ateljeom i depoom trebalo bi urediti, dotjerati borovu šumu, očistiti dvorište od nakupljenog lišća i iglica borova, očistiti skulpture, pa skupa s ostalim Petrićevim opusima u Zadru, šesnaest poprsja znamenitih i zaslužnih osoba koje su obilježile zadarsku povijest u Perivoju Gospe od Zdravlja, spomenik Petru Zoraniću, kao prvi njegov dar Gradu Zadru, impozantan spomenik velikom zadarskom športašu Krešimiru Ćosiću, Spomenik špini i ženi s Belafuže te skulptura Špire Brusine na Donjoj rivi ispred zgrade Sveučilišta u Zadru, povezati s velikim kulturnim događajem u rujnu, prilikom otvorenje Retrospektivne izložbe Ratka Petrića.

Roman SEGARIĆ