Kako je nestalo 550 zadarskih obrta u pet godina?

Dok su u javnosti vidljiva uvažavanja sve bolje organiziranih (nevoljom natjeranih) obrtnika, brojke obrta i kod obrtnika zaposlenih padaju, a blokade računa rastu

Ima ona stara o Romu (nekad je u lektiri bilo Ciganinu) i konju koji je crk’o “baš kad ga je naučio gladovati”.
Postavlja se pitanje događa li nam se slična karikatura sada s obrtom i obrtnicima. Naime, baš kada su zadarski obrtnici stisnuti nevoljom i nedovoljno promišljenim potezima vlasti Zadra zbili redove, pokazali zube i rekli da pristaju na “mužnju” do određenih granica, a vlasti u gradu i javno mnijenje takvo ponašanje prihvatilo i podržalo, obrtništvo izgleda da – lipsa.
Kretanje obrta u Zadru
To se najbolje vidi u kretanju obrta u posljednjih pet godina na ovom području.
U 2006. godini završili smo s 4.059 članova Udruženja obrtnika Zadar (obuhvaća 20-ak jedinica lokalne samouprave, a ne tek Zadar), da bi u 2007. pali ispod četiri tisuće, a najveći pad (za čak 238 obrta) doživjeli smo u 2009. godini (prvoj snažnoj kriznoj godini kada država nije u 2008. htjela priznati da smo u krizi, a kamoli povukla odgovarajuće poteze osim čudnovate ostavke Premijera). Konačno prošlu smo godinu završili s 3.506 registriranih obrtnika. Utjeha prethodne godine je da je broj obrta pao za “samo” 43 (1,21 posto). U tome nisu svi jednako prošli, a trgovci su najveće žrtve s padom od 26 obrta. Prijevoznici i ugostitelji čak su uspjeli za dva, odnosno tri obrta osnažiti.
Između likovanja i plača
No, sadašnji trenutak karaterizira suprotnost. S jedne strane obrtnici imaju razloga za zadovoljstzvo. Zbili su se i izvojevali uvažavanje javnosti i politike. Pokazali da kada djeluju zajednički i institucionalno mogu se zaštititi od nekad davno usvojenih ponašanja prema obrtnicima kao kravi muzari i neprijateljima vladajućeg sustava.
Uspjeli su i zbog nevolje jer su ljudi shvatili da se obrtnik jako često postaje i iz nevolje, zbog samozapošljavanja i spašavanja obitelji i ljudskog dostojanstva s preuzimanjem golemih rizika umjesto plakanja. A ne shvaćanje obrtnika naziva “privatnici” kao i “grabilove”.
U realnosti godinama ih nije bilo manje i gotovo nikad im nije bilo teže.
 I u pokazateljima pada broja obrta i još izrazitije u smanjenju broja zaposlenih kod obrtnika, a najizrazitije u podatcima o blokiranim obrtima ogleda se nevolja trenutka.
Računica prihoda i županijskih brojki
Lako ju je sagledati u banalnoj računici – komorskog prihoda Obrtničke komore Zadarske županije. Iako je plan prihoda komore bio 2,2 milijuna kuna ubrano je 1,8 milijuna kuna, pad prihoda se nastavlja. Prihod od članarina s 1,47 pao je na 1,35 milijuna kuna samo s 2010. na 2011. godinu.
Konačno svemu tome, ali svakako i našim uobičajenim ponašanjima valja pripisati podatke o upisu učenika u obrtnička zanimanja. Od 2006./07. školske godine kada ih je upisano 401, u ovoj ih je godini 310 u prvim razredima obrtničkih zanimanja.
I kod podataka o položenim majstorskim ispitima vidljivo je da je do 2008. godine broj rastao dosegavši 63 majstora da bi lani došao na 27?!
Konačna statistika obrta u Zadarskoj županiji kaže da smo 2007. godine imali ukupno 5.389 obrta da bi prošlu završili s 4.789. Od toga je 400 izgubljenih obrta u UO Zadar i 81 u UO Pag te 30-ak u biogradskom udruženju. Najdrastičniji pad u županiji bilježi proizvodni obrt – s gotovo 500 u 2008. godini sada su na 335 članova, ribara je 50 manje, trgovaca 70, i uslužnih zanatlija 70, dok se ostali(ugostiteljstvo, frizeri, kozmetičari i sl.) drže.

Raspored obrta po općinama i gradovima

Kazali smo kako Udruženje obrtnika Zadar (peto najjače u državi) okuplja dvadesetak jedinica lokalne samouprave nedovoljno moćnih za osnivanje samostalnih udruženja. Osim zadarskog imamo udruženja Pag, Biograd i Benkovac koja uzimaju nešto okolnih jedinica, dok su ostali pod Zadrom.
Zadarsko udruženje je najjače s 2.097 članova. Slijede Sukošan sa 111, Nin sa 107 i Vir sa 105, kao svojevrsni “mini kapitalci”. No, nadomak 100 obrta su i Sali, Starigrad, Bibinje i Preko. Obrtnike ima i najmanja općina pa ih je recimo u Galovcu 19, Jasenicama 27, Vrsima 28, itd.
Obrtnika imamo i u Biogradu 738, Pagu 300 i Benkovcu 245 (svaka od naznačenih sredina udružuje dio obrtnika i okolnih općina).

Zadarski obrti po djelatnostima

Najsnažniji segment ovdašnjeg obrtništva je – Sekcija ugostiteljstva i turizma s 806 obrtnika. Ona angažira i najveći broj zaposlenih, posebno ljeti kada nerijetko jači restorani idu i preko 15 zaposlenih. Slijede trgovci kojih je nekad (sada je to davno) bilo i više, a sada su na 595 obrta s godinama najizraženijim padom uslijed promjena koje su nam se dogodile kroz prazan Poluotok van sezone te procvat trgovinskih centara ili hipermarketa ne tek u Zadru već i Biogradu i nekim drugim sredinama.
 Uslužni je obrt (mnogi u odumiranju poput zanata – krojača, postolara, urara…) tako gotovo dosegao trgovinu s 570 članova. Kod ovog je obrta ipak najčešća karakteristika osobni rad i malo korištenja tuđe radne snage (zapošljavanje). Sekcija graditeljstva odmah je za njima s 457 članova u smanjenju nakon propasti zadarskog graditeljskog “čuda”, a kada bi brojali blokade i nepodmirene račune vjerojatno bi stanje bilo i puno gore. Potom je s 299 člnaova prijevoz (od kamiona, taksija, sitnog prijevoza, do brodskog i izletničkog prijevoza) te s 285 Sekcija intelektualnih usluga najizraženija kod knjigovodstvenih servisa. Proizvodni obrt na 257 članova očito je ovdje tradicionalno zapostavljen. Uz to, oni su ti koji su pretrpjeli najveći udar propašću nekadašnjih tvornica jer je poznato da se ovaj obrt razvija uz velike proizvodne sustave na koje se veže. Kako za proizvodnju ovdje ionako nikog nije briga smatraju se najpogođenijima. Najmanje je iz opravdanih razloga ribara, odnosno 235 obrtnika, no to je najveća ribarska snaga u zemlji. Otprije su godinama mnogi u ogromnim kreditima i hrpi problema.

Obrtnici i zapošljavanje

Na oko 3.500 članova Udruženje obrtnika Zadar u 2010. godini imalo je ukupno (što obrtnika što zaposlenih) 8.500 “duša”, što će reći da je svaki obrtnik u prosjeku zapošljavao uz sebe još 1,5 osobu. Lani je taj broj pao na 8.000 odnosno smanjio se za pet posto.
U analizi Gospodarske komore vidljivo je da je kod smanjenja zaposlenosti općenito u županiji najveći pad doživjelo obrtništvo. Ono je u dekadi rata i poraća imalo najbrži trend rasta i spašavalo je tada radnike propalih tvrtki od socijalne bijede te je broj obrta i zaposlenih kod obrtnika posebice sezonalno dosezao u županiji i nadomak 15.000 (za usporedbu radnika zaposlenih u prerađivačkoj industriji ukupno je danas ispod 5.000 u županiji).