Znanstvenici moraju naučiti koristiti medije

Malo je znanstvenika koji znaju kvalitetno komunicirati s medijima. Većina smatra novinare univerzalnim neznalicama. Novinari i to moraju biti po prirodi svog posla, istaknuo je Nedjeljko Jusup

Citatom poznate znanstvenice Grete Pifat da znanstvenici moraju približiti znanost medijima, pročelnik Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, Stjepan Malović, još jednom je aktualizirao temu odnosa medija i znanosti na javnom predavanju “Znanost i mediji: suradnici ili neprijatelji”. Predavanje je održano na Novom kampusu u sklopu jubilarnog 10. festivala znanosti, a prisustvovali su mu novinari, znanstvenici, stručnjaci za odnose s javnošću i studenti. Uz Malovića govorili su doajen zadarskog novinarstva i predavač na kolegiju Komunikologija masovnih medija Nedjeljko Jusup te voditelj srednjovjekovnog odjela Arheološkog muzeja u Zadru i muzejski savjetnik Radomir Jurić.
Odlično pogođena tema predavanja prati samu suštinu Festivala znanosti kojeg su pokrenuli britanski znanstvenici, jer su shvatili da se u suvremenom društvu znanost ne može razvijati ako se ne zna što ona radi.
Znanost, politika i crna kronika
– Položaj znanosti u medijima je marginaliziran. Ona je nedovoljno zastupljenja, lošije prezentirana od politike i crne kronike te se smatra nezanimljivom, oštro se osvrnuo na odnos medija prema znanosti Malović pa je ukazao na nedostatke znanstvenika:
– Znanstvenici se moraju obrazovati za to da razumiju medije. Ako znanstvenik razumije medije onda će on znati da rječnik kojim se služi u znanosti ne može biti uspješan u masovnim medijima. Jezik masovnih medija je jezik kojim govori široki krug ljudi čija je razina obrazovanja niža u odnosu na znanstvenike. Dobar znanstvenik kojem je stalo do toga da prezentira svoj rad javnosti će se potruditi da bude razumljiv i jasan.
Put do javnosti vodi kroz medije
Na problem loše komunikacije znanstvenika s medijima upozorava i Nedjeljko Jusup.
– Malo je znanstvenika koji znaju kvalitetno komunicirati s medijima. Većina smatra novinare univerzalnim neznalicama. Novinari i to moraju biti po prirodi svog posla, jer jedan dan pišu o crnoj kronici, a drugi o kulturi, treći o zdravstvu. Novinar mora znati o svemu po malo i što je još važnije, mora znati tko dobro zna, a to su znanstvenici, svaki na svom području. Put do javnosti vodi kroz medije i znanstvenici moraju naučiti drugačije koristiti medije, ističe Jusup.
Kako se to radi u praksi i koju korist ima cijelo društvo ako znanstvenici znaju raditi s medijima pokazao je Radomir Jurić.
– Kada je prije 20 godina započela gradnja trgovačkog centra na Relji, mi arheolozi smo tražili da se prije obave istraživački radovi. Bili smo napadani da usporavamo razvoj Zadra, ali smo uz pomoć medija senzbilizirali javnost i uspješno obavili istraživanja. Na tom lokalitetu našli smo stotine arheoloških predmeta, pogotovo staklenih. Oni se sada svi nalaze u Muzeju antičkog stakla koji je najbogatiji muzej rimskim staklom u Europi, kaže Jurić.

Prisutni u medijima, a ne u znanosti

Nisu svi znanstvenici imuni na medije i novinare. Njih desetak gotovo da i ne izlaze iz TV studija i ne silaze sa stranica novina. Jedni te isti stalno komentiraju razne društvene ili političke događaje pa i one za koje nisu stručni. Jedna novinarka nedavno je objavila članak “Važno je biti DR” u kojem je pokazala da niz naših medijski sveprisutnih doktora znanosti u zadnjih 15 godina nije objavio niti jedan rad u međunarodnim stručnim časopisima, kako je objavljeno u zborniku radova Mediji i znanost.

Stranci skloniji medijima

Strani znanstvenici skloniji su prezentiranju svojih radova javnosti kroz medije nego domaći, iskustvo je koje prenosi glasnogovornica Sveučilišta u Zadru Elija Vrsaljko.
– Znanstvenici koji su doktorirali i radili na europskim i američkim sveučilištima ne zaziru od prezentiranja svojih istraživanja u javnosti i kontaktiranja s medijima. Štoviše, oni traže taj kontakt. Može se reći da je to dio kulture sveučilišnih profesora izvan Hrvatske, nešto na što su oni navikli u svom radu, kaže Vrsaljko.

Prevedeni doktor košarke

Nedjeljko Jusup se podsjetio kako je svojedobno, kao mladi novinar, vodio razgovor sa Slavkom Trninićem, prvim doktorom košarke u RH i bivšoj zajedničkoj državi. Kao takvom, Trniniću je potkraj 70-ih godina prošlog stoljeća stigla ponuda da preuzme treniranje slovenske Olimpije što je, tada mladi stručnjak, i prihvatio. Po medijskim kriterijima dobar povod da ga se predstavi čitateljima Ljubljanskog dnevnika s kojim je Jusup surađivao dok je studirao u Ljubljani. Ali, vidi vraga!
– Na pitanja o sebi, novim spoznajama u košarci i kako ih primijeniti na košarkaškom terenu Slavko je besprekidno  govorio puna dva sata, koristeći pritom toliko puno tuđica, stručnih termina i znanstvenih pojmova da bi to bilo teško razumljivo i njegovim kolegama znanstvenicima, a kamoli širokom krugu čitatelja jednog dnevnog lista, kaže Jusup. Zato je prije objavljivanja tekst prošao temeljitu redakturu, kraćen je i „preveden” na jasan i svima razumljiv jezik.
Slavko nije bio baš zadovoljan jer, reče, nije bio na njegovoj znanstvenoj razini.
U međuvremenu Slavko Trninić, inače rođeni Zadranin, starijim generacijama poznat i po nadimku Bradley, prihvatio je da novinarima treba govoriti jednostavnim jezikom. Kratko i zanimljivo iznijeti najbitnije što javnost zanima. Ipak, nakon što se poslije Olimpije okušao u tadašnjoj splitskoj Jugoplastici, nakratko i u KK Zadru, ubrzo se vratio na katedru Sveučilišta u Zagrebu, gdje i danas radi. U medijima se više gotovo i ne pojavljuje, iako bi sigurno imao što reći o uzrocima sadašnjeg stanja zadarske i hrvatske košarke.
Kao što to, povezujući znanost, struku i praksu, o poljodjelstvu i ribarstvu već godinama u svojoj kolumni Bagina prigovaranja u Zadarskom listu na popularan način čini prof. dr. sc. Ante Kolega, dugogodišnji profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu.