Brojni povremeni prijevoznici putnika na rubu propasti

Hrvatski prijevoznici u povremenom prijevozu putnika već dugo traže da im se pomogne prevladati probleme u kojima se nalaze zbog nemogućnosti rada i ostvarivanja prihoda, bez obzira hoće li se to učiniti na način da im se odobre sredstva ili da se regulira odnos između privatnog sektora i financijskih institucija. U Hrvatskoj je evidentno da se covid-19 događa samo i isključivo privatnom sektoru, poručuju iz udruge Glas poduzetnika.
Najangažiranija osoba u borbi za prava svojih kolega, poduzetnik Marko Slišković najavljuje skorašnji sastanak s ministrom gospodarstva Tomislavom Ćorićem s dubokom vjerom i nadom za realizaciju plana za ostvarenje poticaja u ovom sektoru. Ovaj vlasnik i direktor uspješne tvrtke za prijevoz putnika zadnjih nekoliko mjeseci djeluje i kao aktivni član udruge Glas poduzetnika, koja čini sve kako bi poduzetnicima u Hrvatskoj omogućila što bolje i uspješnije poslovanje i spas njihovih djelatnosti koje su se našle u problemu u uvjetima pandemije.

Bili među zdravim granama gospodarstva
Slišković ističe kako se rješavanje problema povremenih prijevoznika ne miče s mrtve točke već 13 mjeseci. Jedina mogućnost u cijeloj priči je, kako kaže, da proda sva svoja vozila ako se za njih pojave kupci. S istim problemom susreće se i njegova kolegica, vlasnica putničke agencije Unique Collection d.o.o. iz Dubrovnika, Vesna Lukić.
– Prvi prosvjed nas povremenih prosvjednika održan je početkom svibnja 2020., tako da smo već debelo zagazili u godinu dana pokušaja da Vladi RH objasnimo naše probleme. Na samom početku pandemije covida-19 reagirali smo ukazujući na probleme koji bi mogli, a kako danas svjedočimo, i jesu nas zahvatili. Povremeni prijevoz putnika je bio jedna od najzdravijih grana gospodarstva i iz godine u godinu smo bilježili samo dobitke. Kako bismo mogli biti konkurentni na tržištu, a i kako bismo pridonijeli tome da se Hrvatska što više profilira i kao mjesto elitnog turizma, u naš vozni park smo ulagali izrazito visoka sredstva. Nebitno je radi li se o autobusima ili luksuznim vozilima, iznosi kredita i/ili leasinga za njihovu nabavku su pozamašni. Budući da sezona u nas počinje sredinom travnja, nabavku novih vozila smo mahom odradili na samom početku 2020. Tada smo znali da je tamo negdje, daleko od nas, počela epidemija, ali normalno je da nismo mogli ni zamisliti da ce doći do nas. Veliki broj kredita i leasinga, za čije plaćanje je sad istekao moratorij, je potpisan upravo na početku 2020. Čim je postalo evidentno da nam su nam epidemija i njezine posljedice neizbježni, obratili smo se bankama i leasing kućama, HANFI, ali i Vladi za pomoć. HANFA je odmah izdala prijedlog za pomoć, ali je reakcija Vlade izostala, razočarano podsjeća Lukić dodajući kako pozitivnih naznaka za sada nema.

«Pokrijte se koliko je deka duga«
Nakon godine dana sastančenja, objašnjavanja i apeliranja u nadi za pomoći, ministar resornog ministarstva poručio im je da »se svatko može pokriti onoliko koliko im je deka duga«.
– Nikako da se shvati da je on tu zbog nas, a ne mi zbog njega. Godinama gledamo kako se novac prelijeva u oporavak dugogodišnjih tvrtki, gubitaša u kojima država ima udjele, dok smo upravo mi punili tu kesu. Sada kad nama treba pomoc, i deka i kesa su premale, ističe vlasnica ove tvrtke.
Problem s kojim se svi suočeni u ovom sektoru susreću dugoročan je i iznimno kompleksan. Poduzetnici su sredstva za rad nabavili ili putem kredita ili leasinga. Pri potpisivanju ugovora potpisali su i zadužnice na vlastitu imovinu. Kada se i dogodi mogućnost da im se oduzmu vozila, njihov problem tu ne završava. U trenutku oduzimanja vozila dužni su platiti i sve birokratske radnje pri postupku oduzimanja. Odvoz sredstava kao i njegovo skladištenje je također na njihov teret, dok svo to vrijeme i dalje plaćaju rate kredita ili leasinga. Da su imali odakle plaćati te rate do oduzimanja ne bi ni došlo. Budući da nisu u mogućnosti podmirivati sve te obveze, aktiviraju se i zadužnice na njihovu imovinu. Na taj način donedavno respektabilni poduzetnici padaju u dužničko ropstvo.

Suprotan primjer u većini zemalja EU-a
Kako doznajemo, jedino se RH i Albanija nisu očitovale u rješavanju ovog problema. Ova skupina poduzetnika nije uspjela doći do državnih bespovratnih sredstava, unatoč činjenici da su sve ostale članice EU-a pomogle svojim gospodarstvenicima upravo na taj način. To su napravile i zemlje koje nisu članice EU kao što su BiH, Srbija i Crna Gora.
Na pitanje imaju li podršku običnih građana Vesna Lukić odgovara kako podršku medija u principu imaju.
– Svi naši prosvjedi, kao i objave su dosta dobro medijski popraćeni. Građani? Pa u početku moram priznati i da nismo imali veliku podršku jer nažalost u nas je tad još uvijek pojam poduzetnika bio gledan kroz prizmu loših gospodarstvenika. Budući da nam se gospodarstvo uvelike urušilo i da svakodnevno sve više svjedočimo propastima tvrtki i obrta, dosta toga je jasnije svekolikom puku. Nije ovo pogodilo samo poduzetnike i njihova poduzeća, već i njihove zaposlenike. Mjere za očuvanje radnih mjesta su upravo to, mjere za zaštitu radnih mjesta, ali sada kada naše tvrtke idu u blokade i stečajeve, gube se i radna mjesta, zaključuje Lukić.
Po svemu sudeći, nedostatno djelovanje od strane Vlade RH u pogledu gorućih problema kontinuirano vodi u sve veći »odljev mozgova«, što i nije baš reprezentativna gospodarska slika Hrvatske s obzirom na sve kompetitivne prednosti koje Lijepa naša ima.

Marija PALEKA