Turizmu unatoč?!

Na tekućem računu platne bilance Hrvatske za prva tri tromjesečja 2010. godine iskazuje se suficit u iznosu od 273,4 milijuna eura, dok je u istom razdoblju prethodne godine ostvaren deficit od 946 milijuna eura, pokazuju preliminarni podaci Hrvatske narodne banke.
Po podacima iz HNB-a, zadnji je put višak tekućeg računa platne bilance za prva tri kvartala na godišnjoj razini zabilježen davne 1993/94. godine.
U središnjoj banci očekuju da bi u cijeloj 2010. manjak na tekućem računu platne bilance mogao biti manji od polovine onoga iz 2009. (od 5,5 posto BDP-a) te iznositi 2,1 posto ocijenjenog BDP-a.
Ostvarenim kretanjima za prva tri tromjesečja 2010. najviše pridonosi pad deficita u robnoj razmjeni s inozemstvom potaknut rastom izvoza i padom uvoza, uz blago povećanje suficita na računima usluga i tekućih transfera.
U slučaju usluga porastu su najviše pridonijeli rastući prihodi od usluga prijevoza i ostalih usluga, dok su prihodi od turističkih usluga nešto slabiji nego u 2009., i to usprkos većem broju dolazaka stranih gostiju u glavnoj turističkoj sezoni. Uzrok tome je u slabijoj prosječnoj potrošnji inozemnih turista.
Dakle vječni hrvatski “apaurin” – turizam opet je djelovao ali ublaženo, tvrdi HNB.
Po podacima središnje banke, ukupni je deficit na računu roba u prva tri prošlogodišnja kvartala iznosio 4,49 milijardi eura, što je smanjenje za 19,4 posto ili za više od milijardu eura u odnosu na isto razdoblje 2009. Odraz je to rasta izvoza u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci, izraženog u eurima, za 15,1 posto, uz smanjenje uvoza za 2,2 posto.
Višak pak na računu usluga, ostvaren u prvih devet mjeseci prošle godine u iznosu od 5,36 milijardi eura, veći je za 1,5 posto ili za 80,3 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje godine prije.
Pritom je suficit od putovanja, odnosno turizma (prihodi umanjeni za rashode) u prvih devet mjeseci 2010. iznosio 5,18 milijardi eura, što je za 49,3 milijuna eura ili za oko 1 posto manje nego u istom razdoblju 2009.
Prihodi od turizma u prva su tri tromjesečja prošle godine iznosili su prema ovoj procjeni Hrvatske narodne banke 5,65 milijardi eura i bili su za 134,9 milijuna eura ili za 2,3 posto manji nego u istom razdoblju godine prije.
Takvo je smanjenje prihoda od inozemnog turizma ostvareno dok je istodobno, po podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci u Hrvatskoj zabilježen porast broja dolazaka inozemnih turista za 4,6 posto i broja noćenja za 3,6 posto.
Štoviše, rasla je i osobna potrošnja, odnosno promet u trgovini pa i prihod ugostiteljstva. Pa ovakav makar simboličan pad izgleda misteriozno. Slijedom takvih dosadašnjih pokazatelja nema mjesta očekivanju da će se prihod od turizma, odnosno njegova ovako izražena procjena približiti iznosu od sedam milijardi eura te će najvjerojatnije biti oko 6,5 milijardi.