Kriza nije opravdanje za manjak u proračunu Grada Zadra

U izvještaju o izvršenju proračuna nije prikazana rupa od 136 milijuna kuna na stavci „obračunati prihodi, a ne naplaćeni”. Kada bi se 50 % toga uspjelo naplatiti naš bi proračun mogao biti razvojni. Kad bi se legalizirali objekti koji su već duže vrijeme izgrađeni, Grad bi prihodovao 50 milijuna eura, rekao je Zdenko Jukić

Kriza definitivno nije opravdanje za manjak u proračunu Grada Zadra. Kriza je zahvatila i Varaždinsku županju i Grad Rijeku, pa zašto oni nemaju dubioze od 83 milijuna kuna, kazao je Zdenko Jukić, predsjednik Odbora za financije GO HSLS-a iznoseći na konferenciji za novinare analizu izvršenja proračuna Grada Zadra u 2010. o čemu je početkom tjedna raspravljalo Gradsko vijeće.
Novi plan za zonu Crnu
– Od 2002. pratim sve proračune u Zadarskoj županiji, a posebice proračun Grada Zadra i strah me je rupe od 83 milijuna. Volio bih vjerovati gradonačelniku Zvonimiru Vrančiću kad kaže da prirez neće biti uveden, ali volio bih vidjeti na koji način oni mogu dati zamašnjak zadarskoj konjukturi da izvuče proračun za 2011. Gradonačelnik nema adekvatnu potporu od svojih pročelnika. Pročelnica za financije i pročelnici drugih odjela nisu, po meni, adekvatno informirali gradonačelnika o svojim potrebama i utrošcima tijekom 2010. kako bi on na vrijeme mogao reagirati, a ako su to napravili, onda je s njegove strane neozbiljno što njihove primjedbe nije usvojio. Po zakonu su već u lipnju 2010. trebali predvidjeti lošija gospodarska kretanja i osjetno, a ne kozmetički, smanjiti proračun kako se ova rupa ne bi dogodila. U izvještaju o izvršenju proračuna nije prikazana rupa od 136 milijuna kuna na stavci „obračunati prihodi, a ne naplaćeni”. Kada bi se 50 % toga uspjelo naplatiti naš bi proračun mogao biti razvojni. Sadašnji proračun je okrenut socijali, a ne prihodovnoj strani. Kad bi se legalizirali objekti koji su već duže vrijeme izgrađeni, Grad bi prihodovao 50 milijuna eura. Proračun za 2011. pokušava smiriti socijalu, šire glasačko tijelo, a ne okreće se gospodarstvu. Porazan je podataka Hrvatskog zavoda za statistiku da smo 2007. bili na četvrtom mjestu po BDP-u, a 2010. smo pali na osmo mjesto. Pao nam je broj obrta, poslovne zone koje su se izgradile blizu Zadra odvukle su nam velike i kapitalno intenzivne tvrtke. Nerealizacijom gospodarske zone Crno, koja nam je trebala donijeti 10 do 15 % proračunskih prihoda, mi već tri godine gubimo, rekao je Jukić napominjući kako u današnjim uvjetima gospodarsku zonu Crnu treba planirati drukčije u odnosu na ono što je zamišljeno prije pet godina.
– Naša je ideja da to ne bude zona radno intenzivnih tvrtki i smatramo da je budućnost gospodarske zone Crno u kapitalno intenzivnim industrijama, malim fleksibilnim tvrtkama koje imaju 10 do 15 zaposlenih i okrenute su novim tehnologijama, Europi i izvozu. Samo Zagreb i Varaždinska županija imaju centre za transfer tehnologija. U posljednje dvije godine mi poduzetnici pokušavamo u Zadru osnovati centar za transfer tehnologije koji bi nam pomogao da suvremene i unosne tehnologije dovodimo u Zadar. Grad Zadar ne može svoj razvoj temeljiti samo na turizmu, jer ta grana funkcionira samo dva, tri mjeseca, zaključio je Jukić.
Promašeni prioriteti
– Bojim se kako u trenutku u kojem će Grad Zadar biti u situaciji realizirati zonu Crno, ona uopće više neće biti potrebna. Postoji vjerojatnost smanjenja broja općina, a Murvica je sa svojom gospodarskom zonom došla na granice Grada Zadra. Tek smo na prošloj sjednici Gradskog vijeća donijeli odluku o plaćanju naknade za šumsko zemljište u iznosu od 2,7 milijuna kuna. Gard Zadra se nije pomaknuo od usvajanja urbanističkog plana, a gdje su, pogotovo s obzirom na rupu u proračunu, ogromna ulaganja u infrastrukturu koja tek treba napraviti? Nažalost, podaci su porazni i moramo očekivati daljnji gospodarski pad. Kašnjenje s realizacijom zone Crno rezultiralo je time da su gospodarski subjekti otišli u zone na području općina Poličnik i Stankovci. Zaposleni u tim zonama tamo ostavljaju novac. Od tvrtki koje su svojedobno potpisale pismo namjere preseljenja u zonu Crnu, mnoge su se već fizički iselile, i ti podaci više nisu realni, a stranih ulaganja, unatoč velikim pričama, uopće nema. Grad Zadra je zakasnio, mi smo izgubili i zato naš proračun pada, kazao je predsjednik GO HSLS-a Željko Predovan koji je ocijenio kako je gradska vlast, kad su ulaganja u pitanju, u posljednje dvije godine promašila prioritete.
– Grad Zadar je išao u projekte uljepšavanja i podizanja kulturnog standarda. Najveća investicija prošle godine bilo je trinaestak milijuna kuna vrijedno uređenje Poljane pape Ivana Pavla II. Da se poljana nije uredila i da se taj novca uložio u zonu crno, zona bi bila infrastrukturno realizirana i mogla bi proizvesti barem potencijal za novih 13 ili 26 milijuna kuna koji su se mogli vratiti u uređenje Poljane. Sada se uređuje Trg Petra Zoranića, što je opet jedna investicija koja ne donosi novac, rekao je Predovan.

 80 POSTO OPĆINA ŽIVI OD TRANSFERA DRŽAVE

80% općina u Zadarskoj županiji živi od transfera iz državnog proračuna. U ekonomiji imate i ekonomski nelogična ulaganja ako će ona dugoročno bila isplativa. Kada bi se, primjerice, gledalo s čisto ekonomske strane, jedna mala općina kao što su Lišane Ostrovičke je ekonomski neodrživa, ali ako ona, prema realnoj projekciji, može za pet godina privući projekte i nešto postići, onda toj općini treba pomoći,ali mi nemamo takvih projekcija, komentirao je Zdenko Jukić.

 USKORO U NOVIM PROSTORIJAMA

HSLS se uskoro seli u nove prostorije koje je na korištenje dobio od Grada Zadra kod mosta, u Jeretovoj ulici, najavio je predsjednik zadarskog HSLS-a željko Predovan. Liberali su ove prostrije dobili u zamjenu za prostorije u zgadi „Pegla” koje je HSLS koristio do ljeta prošle godine, to jest do smjene na čelu stranke.