Iz Zadarske županije nije bilo odgovora na upitnik

Ne možemo kazati da se u Zadarskoj županiji ne provode aktivnosti na planu energetske učinkoviti te da tu ne postoji interes za suradnjom. Sama činjenica da se prezentacija održava u Domu županije govori suprotno, rekla je Nives Rogoznica iz udruge “Eko Zadar”

Predstavnici pet hrvatskih udruga koje tijekom 2012. godine zajednički provode projekt “Moja energetska politika” jučer su Domu županije predstavili rezulate upitnika “Odnos prema energetici – obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost u tijelima lokalne i regionalne samouprave”.
U projektu “Moja energetska politika”, u sklopu kojega je proveden navedeni upitnik, sudjeluju Udruga “Eko Zadar”, Društvo za oblikovanje održivog razvoja iz Zagreba, Astronomsko društvo Višnjan, Press centar za okoliš iz Osijeka te Društvo za promicanje kulture življenja “Zvono uz Kupu” iz Rečice kraj Karlovca.
Upitnik poslan Bunji i Zriliću
Kako je naveo prezenter Daniel Rodik iz Društva za oblikovanje održivog razvoja, upitnik je slan u tri navrata na adrese županijskih i gradskih odjela. Riječ je o ukupno 69 adresa – upitnik je poslan svim županijama, njih 21 te na adrese 48 većih gradova. Odgovori su stigli iz samo 25 gradova i županija, odnosno od 36 posto svih ispitanika.
Iz Zadarske županije kamo je upitnik slan na adresu UO za gospodarstvu te dvojice dožupana – Stanka Zrilića i Đanija Bunje, nije bilo odgovora na upitnik. Kao što nije stigao ni odgovor ni iz jednog grada na području Zadarske županije, a upitnik je slan na adrese gradova Zadra, Paga, Nina i Benkovca.
– Ne možemo kazati da se u Zadarskoj županiji ne provode aktivnosti na planu energetske učinkoviti te da tu ne postoji interes za suradnjom. Sama činjenica da se prezentacija održava u Domu županije govori suprotno. Kako bi se nadoknadio nedostatak podataka iz upitnika danas je s nama trebao biti Danijel Pavić, savjetnik za energetiku pri županijskom UO za gospodarstvo. On je trebao prezentirati kakav je odnos prema obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti u Zadarskoj županiji kao tijelu regionalne samouprave, ali, nažalost, zbog bolesti nije mogao doći, rekla je Nives Rogoznica iz udruge “Eko Zadar”.
Petnaest pitanja
Prema rezultatima upitnika najuspješnije jedinice lokalne, odnosno regionalne samouprave na planu energetske učinkovitosti u Hrvatskoj su Koprivnica, Sisak, Rijeka i Primorsko-goranska županija.
Kako je naveo Daniel Rodik, upitnik je sadržavao 15 pitanja koja su se mogla svrstati u tri grupe – administrativnu odnosno u politiku energetske učinkovitosti, zatim u provedbeno-financijsku te u edukacijsku grupu.
Jedinice lokalne odnosno regionalne samouprave pitane su tako, primjerice, imaju li ured ili upravni odjel koji se bavi isključivo energetikom, imaju li na svom području regionalnu energetsku agenciju, provode li se na njihovom području aktivnosti sustavnog gospodarenja energijom, zatim koliki je ukupni trošak za energiju određene JL(P)S te primjenjuje li ta JL(P)S mjere energetske učinkovitosti u javnim objektima. Jedno od pitanja je bilo i je li izrađen katastar ravnih krovova u vlasništvu JL(P)S i je li javno dostupan.
– Ovo je ujedno bilo pitanje na koje smo dobili najviše negativnih odgovora. Zapravo svih je 25 odgovora bilo negativno. Također nismo zadovljni odgovorima na pitanje o ukupnom trošku za energiju jedinica lokalne odnosno područne samouprave gdje je čak 17 upitnika vraćeno bez konkretnih kvantitativnih podataka. S druge strane najviše pozitivnih odgovora dobili smo na pitanje o provedbi aktivnosti sustavnog gospodarenja otpadaom pa tako čak 22 od 25 anketiranih JL(P)S-a te aktivnosti i provode, rekao je Rodik koji je potom govorio o slabostima, snagama, prijetnjama i mogućnostima koje je pokazala analiza odgovora na upitnik.
 Nedostaje sustavna edukacija
Kao jednu od slabosti istaknuo je da se na lokalnoj razini ne provodi sustavna edukacija djelatnika za primjenu i praćenje energetske učinkovitosti.
– Prilikom dijeljenja upitnika jedinicama lokalne i regionalne samouprave teško je bilo uopće pronaći djeltanika koji bi na njega odgovorio. Pa se tako upitnik prebacivao s djelatnika na djelatnika, s odjela na odjel, te bi na kraju najčešće završio u rukama djelatnika koji nemaju izravne veze s energetskom učinkovitosti, napomenuo je Rodik.
On je istaknuo da se iz svega navedenog nameće zaključak da potreba za energetskom učinkovitosti, štednjom i upotrebom obnovljivih izvora energije još nije u potpunosti prihvaćena u svijesti onih koji vode jedinice lokalne i regionalne samouprave.
– Nesudjelovanje velikog broja JL(P)S pokazuje nespremnost tijela javne uprave na uključivanje organizacija civilnog društva u procese kreiranja javnih politika pa time i politike energetske učinkovitosti. Također je iz odgovora na upitnik vidljivo da postoje JL(P)S koje provode aktivnosti na području održive energetike, a istovremeno nemaju specijalizirane urede za provedbu te politike, rekao je Rodik te dodao da je u većini ispitanih gradova i županija uočen problem zanemarivanja održive energetske politike, ali je ispitivanje pokazalo i da postoje pozitivni primjeri i modeli.