Petak, 26. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

8 C°

Liste čekanja po hitnosti – od 24 sata do šest mjeseci

24.05.2012. 22:00
Liste čekanja po hitnosti –  od 24 sata do šest mjeseci


Pacijenti će odgovarati ako ne dođu, ili ne odjave naručeni termin, a kako, još se ne zna točno, no ministar Rajko Ostojić je kazao kako sankcioniranje “neće biti rigorozno”


Na liste čekanja pacijenti će ubuduće dolaziti prema tri stupnja hitnosti: ako im treba hitni postupak moraju biti primljeni u roku od 24 sata, ako trebaju brzu proceduru najdulje u roku od tri mjeseca, a ukoliko se radi o redovnoj proceduri, u roku od šest mjeseci. Oboljeli od malignih bolesti morat će doći na red za pretragu u roku od dva do četiri tjedna, a čekanje na ortopedske operacije i ugradnju umjetne leće limitirat će se na 18 mjeseci.
Trudnicama prednost
Prednost će imati trudnice i dojilje, pacijenti koji zbog bolesti ne mogu raditi ili kojima prijeti pogoršanje zdravstvenog stanja. Pacijenti će, s druge strane, imati obvezu odjaviti se s liste čekanja ako su odustali od dogovorenog termina, a u slučaju da to ne učine, mogli bi biti i kažnjeni. Neke su to od mjera kojima ministar zdravlja Rajko Ostojić namjerava stati na kraj dugim listama čekanja na specijalističke preglede, dijagnostičke pretrage i operativne zahvate. U ovom trenutku, na listama čekanja u 48 od ukupno 63 hrvatske bolnice ukupno je pola milijuna pacijenata, a njih oko 10 posto, ili 50-tak tisuća, ili ne postoji ili nije naručeno kako treba. Oko 350.000 pacijenata, ili 60 posto svih listi čekanja, zauzimaju pacijenti koji čekaju na pregled specijalista i ne ovise ni o kakvoj medicinskoj aparaturi. Čekanje na CT, operaciju kuka i koljena, u odnosu na prosinac 2011. godine povećalo se u tri do četiri bolnice, dok ostale bilježe pad, što ministar pripisuje boljem gospodarenju bolničkih uprava.
Kaos u sustavu
– U sustavu listi čekanja zatekli smo kaos, a uvest ćemo jasna pravila i procedure – najavio je jučer ministar Ostojić, koji u narednih nekoliko tjedana namjerava pravilnikom urediti sve detalje oko vođenja listi čekanja. Mnoge bolnice liste čekanja i danas vode samo na papiru, a čak 60 posto bolnica koje rade ortopedske zahvate uopće nema e-listu čekanja.
 Na novim će uputnicama pisati stupanj hitnosti narudžbe, koji će procjenjivati obiteljski liječnik a potvrđivati bolnički specijalist. Svaka će bolnica osnovati povjerenstvo za upravljanje listama čekanja s najmanje dva člana, koje će ažurirati podatke u listi i nadzirati sustav, kao i osobu koja će zvati pacijente najmanje tri dana prije operacije ili sedam dana prije pretrage i upozoriti ih na posljedice neopravdanog izostanka s naručenog termina. Ostojić najavljuje kako sankcioniranje pacijenata “neće biti rigorozno”, ali trebaju shvatiti svoju odgovornost.
Ostojić najavljuje i objedinjavanje nabave opreme i potrošnog materijala, što je jedan od uzroka listi čekanja, a samo na operacijama ugradnje koljena i kuka te operacijama mrene namjerava uštedjeti najmanje 100 milijuna kuna. Koliko se na to novca baca, pokazuje na primjeru očne leće koju KBC Zagreb danas nabavlja po cijeni od 350 kuna, a OB Čakovec 620 kuna. Za isti koronarni stent Rebro plaća 4.500 kuna, a OB Zadar 10.800 kuna. Analizirajući uzroke listi čekanja, u ministarstvu su uočili velike razlike u zaposlenosti pojedinih liječnika, pa tako riječki oftalmolog u četiri mjeseca obavi 11 operacija očne mrene, a zagrebački samo sedam, dok u Traumatološkoj klinici ortoped obavi 21 reviziju kuka, u KBC-u Rijeka 12, a u KB Sveti Duh svega pet takvih operacija. Ovakve su razlike, ocjenjuje Ostojić, očiti propust bolničkih uprava.
Ministar najavljuje i nabavku nekoliko novih uređaja kojima će ubrzati tempo pregleda u kardiologiji i drugim kritičnim područjima.


Do prosinca e-lista čekanja




Do 1. prosinca, najavljuje ministar, Hrvatska će dobiti e-listu čekanja na nacionalnoj razini, objavljivat će se prvi slobodni termini, a pacijente usmjeravati na prvo slobodno mjesto. Najkasnije 1. siječnja 2013. godine profunkcionirat će i sustav elektronskog naručivanja iz ordinacije primarne zdravstvene zaštite, što znači da se pacijent na pretragu ili operaciju neće naručivati sam nego će to činiti njegov obiteljski liječnik.


KAD KREĆU E-LISTE


1. kolovoza – središnja Hrvatska
15. rujna – Istra i Primorje
15. listopada – sjeverna Hrvatska
15. studenog – Slavonija, Dalmacija