Vlada ne zna štedjeti pa reže božićnice i regrese

Slika korisnika admin
Ministar financija Slavko Linić dobio je ovlast da nadzire resorne ministre provode li mjere koje će donijeti te uštede

Vlada planira rezati prava zaposlenih u javnom sektoru, a tu se prije svega misli na božićnice i regres, zato što pojedini ministri nisu uspjeli provesti mjere štednje na troškovima zaposlenih koje su im nametnute kod donošenja proračuna za ovu godinu. Uštede na dodacima na plaće, prekovremenim satima, ugovorima na određeno vrijeme nisu dale rezultate, a već je prošla gotovo polovica godine i u sljedećih sedam mjeseci na njima neće biti moguće ušparati dvije milijarde kuna. Kako se od zacrtane štednje ne želi odustati, Vlada je odlučila štedjeti na pravima koja su definirana kolektivnim ugovorom, odnosno imaju zakonsku snagu.

Kad je predstavila proračun, sadašnja Vlada objavila je da od 3,4 milijarde kuna ušteda, u odnosu na prošlu godinu, gotovo dvije milijarde kuna otpada na troškove zaposlenih. No, božićnica i regres, o kojima je u srijedu iz Bruxellesa progovorio premijer Zoran Milanović, nisu se spominjali.

Radikalne mjere

Govorilo se tek o posebnim dodacima na plaće koje ima dio zaposlenih u ministarstvima mimo kolektivnih ugovora, a zahvaljujući odukama i rješenjima resornih ministara, o prekovremenom radu, o otpuštanju zaposlenih na određeno vrijeme, ali ne i o pravima iz kolektivnih ugovora. Na taj je način Vlada planirala smanjiti troškove zaposlenih u javnom sektoru, bez zdravstva, na 21,3 milijarde kuna.

Na pitanje hoće li zaposleni u javnom sektoru ipak morati pristati na smanjenje koeficijenata, odnosno plaća, ili na ukidanje božićnica i regresa, premijer Milanović je na predstavljanju Smjernica za izradu proračuna odgovorio da oni ne moraju pristati na ništa, osim na razgovor. Ministar financija Slavko Linić dobio je ovlast da nadzire resorne ministre provode li mjere koje će donijeti te uštede. U nekoliko navrata javno je upozoravao ministre, ne navodeći njihova imena, da se moraju jače držati plana štednje, ali ni to nije urodilo plodom.

Četiri mjeseca nakon toga postalo je jasno da od najavljene dvije milijarde kuna štednje neće biti ništa. U prva četiri mjeseca država ne da nije smanjila trošak zaposlenih u odnosu na prošlu godinu, nego je on porastao za gotovo dva posto, pa je pitanje mogu li ikakve mjere, pa čak i radikalne, kad su u pitanju posebni dodaci, prekovremeni rad i rad na određeno vrijeme, zadržati rashode za zaposlene u prošlogodišnjim okvirima, a kamo li donijeti uštedu od dvije milijarde kuna.

Kako se očito dio ministara nije držao Linićevih naputaka i do 1. travnja nisu svi donijeli niti uredbe o unutarnjem ustrojstvu po svojim resorima, troškovi zaposlenih čak su za 136 milijuna kuna veći nego lani, pa je jedini način da se na toj proračunskoj stavci postigne štednja "kažnjavanje" svih zaposlenih linearno, odnosno ukidanje božićnice, a moguće i regresa za dio zaposlenih jer je njegova isplata u zdravstvu već započela.

Podbacili u štednji

U Vladi priznaju da na prekovremenim satima, dodacima na plaće, ugovorima o djelu nisu postignute planirane uštede po pojedinim resorima. Ne želeći ulaziti u detalje koji su ministri podbacili u štednji, te gdje je to bilo opravdano a gdje nije, u Banskim dvorima su nam rekli da se od planiranih limita potrošnje na troškovima zaposlenih ne želi odustati te da je jedini način smanjenje pojedinih prava iz kolektivnih ugovora. Dio naših sugovornika iz Vlade i u vrijeme donošenja proračuna sumnjao je u to da je moguće postići dvije milijarde kuna ušteda bez ukidanja prava iz kolektivnih ugovora, ili radikalnijeg smanjenja zaposlenih. Isticali su i to da je ipak razumljivo kako se Vlada u godini u kojoj se očekuje povećanje broja nezaposlenih odlučila za opciju u kojoj se u javnom sektoru zadržava od deset do 15 tisuća zaposlenih, uz smanjenje prava svima. To neće značiti da materijalna prava iz kolektivnog ugovora gube samo zaposleni u javnom sektoru. Naprotiv, nakon toga će se puno lakše lomiti i državna poduzeća, a onda će to biti i signal poslodavcima u privatnom sektoru - da je država dodatno spustila ljestvicu kad su u pitanju prava iz kolektivnog ugovora i da samim time i oni mogu još više štedjeti na radničkim pravima.

Šuker je bio u pravu
Bivši ministar financija Ivan Šuker u parlamentu je pri donošenju ovogodišnjeg proračuna u veljači tvrdio da sredstva predviđena za zaposlene nisu dovoljna da se osigura isplata regresa, prijevoza i božićnica i da dvije milijarde kuna nije moguće uštedjeti bez diranja u ta prava. Šuker i danas ponavlja isto te tvrdi da bez strukturnih reformi nema ni pravih ušteda u proračunu. Priznaje i to da njegova Vlada također nije bila spremna na promjene koje je predlagao proračunom za 2009. godinu, čime bi se umnogome olakšala situacija svih idućih godina, te da je i njima bilo lakše pregovarati sa sindikatima ne bi li se jednokratno odrekli nekog prava.
Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno