EFSF će državama odobravati zajmove

Slika korisnika admin
Autor: 
FAH
Europski fond za financijsku postojanost (EFSF) postati će "europski MMF"

Europa ipak može i pozitivno iznenaditi. Skromne  najave oko učinka izvanrednog, hitnog summita eurozone koji se otegnuo prekjučer do kasnih večernjih sati, ipak su bile "krive". Rezultat je "izdašniji" od očekivanog - čelnici euro-saveza  usuglasili su važne i poprilično konkretne mjere za  spašavanje Grčke te za sprječavanje širenja dužničke  krize u ostale dijelove Europe. Opcije oko kojih su se  još do prije nekoliko dana  lomila koplja, 17-orka je na  koncu jednoglasno prihvatila. Tako je zeleno svjetlo dobio prijedlog njemačke kancelarke Angele Merkel da se u  rješenje grčkog duga uključi  privatni sektor. Angažman  banaka, osiguravajućih  društva i investicijskih fondova bit će, doduše, dobrovoljan, i oni će sam birati  njegov oblik. No, doprinos  privatnih ulagača u novom  paketu spasa za Grčku ukupno će se popeti do 60 milijardi  eura, dok će Europska unija i  Međunarodni monetarni  fond (MMF) osigurati 109  milijardi eura.

Merkel i Sarkozy  najavili prijedlog

- Dogovorili smo se da  ćemo podržati novi program  za Grčku, te zajedno s  MMF-om i sudjelovanjem  privatnog sektora u potpunosti pokriti potrebu za financiranjem, izjavio je predsjednik Europskog vijeća  Herman Van Rompuy na  konferenciji za novinare nakon konca summita u četvrtak navečer. Predsjednik  Europske Komisije Jose Manuel Barroso ocijenio je kako  se sad prvi put dogodilo "da  političari i tržišta idu zajedno". I francuski predsjednik  Nicholas Sarkozy, koji je morao odustati od svoje ideje  poreza za banke, usprkos tome bio je zadovoljan postignutim dogovorom te je konstatirao kako se eurozona konačno "odmakla s ruba katastrofe". Postavljeni su temelji za uspostavu jedinstvenog EU-ovog "ekonomskog  vladanja", što je, istaknuo je,  prekretnica za budućnost europskog zajedništva.

- Do kraja ljeta, Angela  Merkel i ja izradit ćemo zajednički prijedlog za ekonomsko upravljanje u eurozoni. Iznijet ćemo jasnu viziju razvoja eurozone. Još nemamo Europski monetarni  fond, ali smo mu blizu, rekao  je Sarkozy. Njemačka kancelarka ustvrdila je također  da je ujedinjena Europa  doživjela "historijski trenutak". "Ovo što sad radimo je  primjer dublje integracije -  predaja i prijenos većih ovlasti EU institucijama", kazala je  Merkel.

Produžena otplata  kredita

Europski fond za financijsku postojanost (EFSF), kako su odlučili euro-lideri, više  neće samo "gasiti vatru", nego će moći djelovati i preventivno. Tako će postati "europski MMF", što znači da će  državama odobravati zajmove prije nego što dođu u situaciju da im treba paket spasa, kao što se to dogodilo  Grčkoj, Irskoj i Portugalu.

Čelnici eurozone odobrili  su dvije konkretne mjere koje  će Grčkoj olakšati otplatu  dugova  - otplata kredita produžena je sa sedam i pol na  mimimalno 15 do maksimalno 30 godina, a kamate su  smanjenje za jedan posto - sa  4,5 na 3,5 posto.

Anagažman privatnog sektora u spašavanju Atene  može biti trovrstan. Jedna je  mogućnost otkup grčkih  državnih obveznica. To znači  da bi Europski fond za financijsku postojanost (EFSF) posudio novac Grčkoj, a  ona bi ga iskoristila za otkup  svojih obveznica po tržišnoj  vrijednosti, koja trenutačno  iznosi oko polovicu nominalne vrijednosti. Po drugoj varijanti privatni ulagači dobili  bi rok da grčke obveznice zamijene za nove vrijednosne  papire koji bi imali duži rok  otplate. Treća je mogućnost  da privatni investitori kupuju  nove obveznice nakon što postojeće dospiju na naplatu.

Iako je Europa, kada se uspoređuje s njezinim uobičajenim djelovanjem, prekjučer u Bruxellesu bila  odlučna i radikalna, problemi  eurozone još su daleko od  definitivnog rješenja. Niz je  još nepoznanica. O Europskom monetarnom fondu,  odnosno o jačanju EFSF-a,  odlučuju nacionalni parlamenti. Zatim, kakav god bio  oblik sudjelovanja privatnih  ulagača u rješavanju grčkog  duga, ipak će biti riječ o djelomičnom stečaju zemlje. A  nije nevažno ni to da je angažman privatnog sektora za  sad predviđen samo za  Grčku, ne i za druge članice  monetarne unije koje već  imaju silnih financijskih i gospodarskih problema te bi  ubrzo mogle doći u "grčku  situaciju".

Trichet zadovoljan
Iako su lideri eurozone u ignorirali njegova upozorenja, Jean Claude  Trichet pozitivno je reagirao na ishod summita, ocijenivši da su  uspostavljeni mehanizmi i načini kako se nositi s mogućim parcijalnim  stečajem, ako ga agencije za kreditni rejting proglase. Istaknuo je kako  je ovakvo rješenje prihvatljivo zbog "izuzetnih" prilika u kojima se Grčka  našla, no kako najteži dio posla tek predstoji. Grčki premijer George  Papandreou ocijenio je da je "olakšan teret koji nosi ponosan i marljiv  grčki narod".
Krugman: Sporazum zemalja eurozone zabetonirat će krizu
Kratku, ali izuzetno žestoku kritiku dogovora europskih čelnika objavio je američki ekonomist, nobelovac i kolumnist New York Timesa Paul Krugman. On već nekoliko godina "ratuje" s ekonomskom politikom američkih vlasti koje izlaz iz krize traže u mjerama štednje i nedovoljnim državnim ulaganjima. Krugman drži da je izlazak iz krize upravo u povećanom državnom ulaganju, primjerice, u gradnju infrastrukture, što bi povećalo zaposlenost, potrošnju, i posljedično povuklo cijelo gospodarstvo naprijed. Krugman je komentirao dio dogovora iz Bruxellesa po kojem se sve zemlje eurozone obvezuju na štednju. "Potražnja će biti smanjena u svim zemljama eurozone, kako onima koje su u krizi, tako i u ostalima: to će dovesti do energičnog oporavka kroz... što?", pita se Krugman, dodajući kako su "Ozbiljni ljudi"  s obje strane Atlantika odlučili uništiti sve napredne ekonomije u ime - razboritosti. Krugman je prije tri godine dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju. (J. K.)
Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno