Od Kraljevice do Zadra nema crpke za autoplin

Dobiti dozvolu za gradnju punionice na magistrali, ravno je ishođenju dozvole za gradnju nuklearne elektrane – kažu u Udruzi vozača na autoplin

“Od Kraljevice  ili Jadranova, na Jadranskoj  magistrali sve do Zadra nema niti jedne punionice za  autoplin, a jednako tako, nema ih niti na staroj ličkoj  cesti, D1. To znači da vozač  koji na vrijeme, u Rijeci ili  Karlovcu, odnosno u Slunju,  ne napuni spremnik autoplinom, do odredišta mora voziti na benzin, daleko skuplje”, požalio se našem listu  čitatelj iz Rijeke koji upozorava na, uistinu, velik problem za one, prije svega turiste, koji voze na autoplin.
Problem na otocima
Na A1, autoputu od Zagreba do Splita, punionica  autoplinom ima dovoljno,  što se nipošto ne može reći za  nekadašnje glavne turističke  pravce, Jadransku magistralu, ili državnu cestu D1 kroz  Liku, kojima se još uvijek  vozi velik broj turista, ali i  domaćih vozača. Krenu li Jadranskom magistralom, “natankati” mogu u Kraljevici ili  u Jadranovu, no ne i nakon  toga, sve do Zadra. Punionice zatim opet nema od Zadra do Šibenika, između  Splita i Baške Vode, kao ni na  potezu između Ploča i Dubrovnika. U Dubrovniku –  tek jedna. 
Kad je D1 u pitanju, rezervoar se može napuniti u  Karlovcu i u Slunju, a onda  punionice više nema sve do  Splita. Turisti više sreće neće  imati niti na otocima, jer punionice postoje samo na Krku, Lošinju te na Pagu i  Braču. Kako, međutim, svjedoče vozači na autoplin, tamo gdje punionica na Jadranskoj magistrali i otocima  ima, nema uvijek i plina, jer,  zbog većeg broja stranih gostiju koji koriste autoplin, on  biva prodan ubrzo nakon istovara cisterne. Vozačima tada ne preostaje ništa drugo  nego voziti na benzin, makar  je autoplin, po cijeni od 4,98  kuna po litri, znatno jeftiniji.
Prema riječima Branka Palunka iz Udruge vozača na  autoplin, na sporednim bi,  no još uvijek vrlo važnim turističkim pravcima, interesa  za gradnju punionica bilo  više, da birokracija poduzetnicima ne otežava taj posao.
– Dobiti dozvolu za gradnju punionice na magistrali, ravno je ishođenju dozvole  za gradnju nuklearne elektrane – ilustrativan je Palunko, koji kaže kako je vrijeme  potrebno za ishođenje svih  papira različito od županije  do županije. U Istri mu je,  napominje, samo za  ishođenje dozvola trebala godina i pol dana, u Kutini je,  veli, sve bilo riješeno za mjesec i pol.
Talijani najčešći  korisnici
Kako pak napominje glasnogovornik udruge za UNP,  Josip Kelemen, nije problem  toliko u investitorima i birokraciji, već u činjenici da  na tim potezima, primjerice  kroz Liku, nema vozača na  autoplin, pa onda niti punionioca, koje nisu nimalo  jeftina investicija. Za dva, tri  turistička mjeseca, kad je i  više vozača koji koriste ovo  gorivo, napominje Kelemen,  nikome se ne isplati ulagati  pedesetak tisuća eura, i više.
U svijetu se autoplinom  koristi oko deset milijuna vozila, od čega oko šest milijuna u Europi. Pritom, najviše je korisnika autoplina u  Italiji, oko 1,5 milijuna, kao i  u Poljskoj, Nizozemskoj ili  Francuskoj. I makar europske brojke kažu kako svake  godine broj vozila na autoplin raste za petnaestak posto, naši će gosti iz tih  država, barem na nekim  pravcima, morati pričekati  veći broj punionica.

Na OMV-u mijenjaju crpke

Autoplina, kako doznajemo, nema ni na nekim OMV-ovim postajama.  Kako odgovaraju iz tog poduzeća, na svojim su postajama Buzet, Janjče  istok, Pula, Vrata Jadrana sjever, Kaštel Sućurac i Sisak Zagrebačka  uklonili jedinice za istakanje autoplina kako bi ih zamijenili novima,  tehnološki kvalitetnijima. “Nove jedinice će uskoro biti postavljene te će  naši kupci ponovno moći nesmetano koristiti LPG kao pogonsko gorivo.  Vjerujemo da će nove jedinice kao i nova, još kvalitetnija mješavina  plina, zadovoljiti i najzahtjevnije kupce”, poručuju iz OMV-a.