Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Opegeovci ne moraju izdavati račun ni na tržnici, ni na veletržnici

Autor: Gordana Dragun

24.07.2013. 22:00
Opegeovci ne moraju izdavati račun ni na tržnici, ni na veletržnici

Foto: Vedran SITNICA



U ukupnom razvitku  Hrvatske poljoprivreda ima važnu  ulogu, jer se procjenjuje da više od pola milijuna ljudi živi na poljoprivrednom gospodarstvu i da oko  10 posto radno sposobnog  stanovništva ostvaruje dohodak od poljoprivrede.
Poljoprivredno zemljište  izuzetno je usitnjeno, što je  posljedica sustava koji je iza  nas, tako da najveći dio hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava čine  mala gospodarstva koja imaju od jedan do tri ha obradive površine. Po podacima  državne statistike, u posljednjem desetljeću su upravo  seljačka gospodarstva prodajom voća i povrća na tržnicama na malo realizirala više  od 60 posto ukupne količine  tržišne prodaje tih proizvoda. Uz voće i povrće i prodaja  maslinova ulja i vina na  kućnom pragu najzastupljeniji je vid prodaje.
Tko je poljoprivrednik
Koga se smatra poljoprivrednikom i koji su načini,  odnosno oblici obavljanja  poljoprivredne djelatnosti u  svrhu prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda –  česta  su pitanja koja postavljamo  sami sebi, a odgovor na njih  nalazimo u zakonskoj regulativi.
Dakle, sukladno Zakonu o  poljoprivredi (NN br.66/01,  83/02, 149/09) poljoprivrednik je fizička osoba na poljoprivrednom gospodarstvu  koja se bavi poljoprivredom  te posjeduje znanja i vještine  o poljoprivredi. Poljoprivredom se smatra opet prema  istom zakonu gospodarska  djelatnost koja obuhvaća bilinogojstvo (uzgoj usjeva, vrtnog i ukrasnog bilja), stočarstvo (uzgoj stoke, peradi i ostalih domaćih životinja) te s  njima povezane uslužne djelatnosti (nap. priprema zemljišta, sjetva, sadnja, žetva,  njega stoke, i sl.), osim veterinarskih usluga i usluga  uređenja i održavanja krajobraza. Poljoprivrednik može  obavljati poljoprivrednu djelatnost kao stalno zanimanje  na svom poljoprivrednom  gospodarstvu, a ono mu  može biti i dopunska djelatnost. Uz to ukoliko se poljoprivredna proizvodnja obavlja isključivo za potrebe članova gospodarstva onda ono  ne podliježe nikakvim ograničenjima ni obvezama, ali  zato nema pravo nastupa na  tržištu. Ukoliko se proizvodi  za tržište tada se to može  učiniti samo na jedan od zakonom predviđenih oblika:


U sastavu OPG-a s obvezom upisa u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava
Registracijom poljoprivredne djelatnosti u obrtnom registru, registru obveznika poreza na dohodak ili trgovačkom društvu
Posredstvom poljoprivredne zadruge (temeljem ugovora o kooperaciji).


Načini plasmana
U prodaju mogu ići i  proizvodi prvog stupnja  njihove prerade, kao što su  kiseli kupus, prerađevine od  voća i povrća, proizvodi i  prerađevine od mesa.
Obiteljsko poljoprivredno  ili seljačko gospodarstvo  (OPG) predstavlja samostalnu gospodarsku i socijalnu  jedinicu utemeljenu na vlasništvu i /ili uporabi proizvodnih resursa i upravljanju  obitelji u obavljanju poljoprivredne djelatnosti. Za  prodaju poljoprivrednih  proizvoda proizvedenih na  svom OPG-u obvezatan je  upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koji se  obavlja u regionalnim uredima Agencije za plaćanje u  poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Pravo prodaje stječu  uz nositelja gospodarstva i članovi kojima je  nadležni ured ispostavio iskaznicu OPG-a, a ne drugi  članovi na osnovu rodbinskog ili kojeg drugog ugovornog ili radnog odnosa.
Uz legalizaciju prodaje  svojih proizvoda OPG-i temeljem upisa u Upisnik  stječu i pravo na državne  potpore ili poticaje sukladno  Zakonu o državnoj potpori  (NN 92/10).
Poljoprivrednik svoje  proizvode može prodavati i  ukoliko osnuje obrt po Zakonu o obrtu (NN 49/03). Obrt  se može obavljati i sezonski,  najdulje šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini.  Svojstvo obrtnika stječe se  upisom u obrtnički registar u  nadležnim županijskim uredima.
Uz ta dva načina poljoprivredni proizvođač, sam ili  zajedno s drugim zainteresiranim fizičkim ili pravnim  osobama, može temeljem  Zakona o trgovačkim  društvima (NN  111/93,34/99, 52/00 i  118/03), radi obavljanja poljoprivredne djelatnosti osnovati trgovačko društvo  (društvo s ograničenom odgovornošću ili dioničko  društvo). Upisom u trgovački  registar u nadležnom trgovačkom sudu stječu pravo  obavljanja registrirane djelatnosti.
Jedan od načina plasmana  svojih poljoprivrednih proizvoda koji je nepravedno zapostavljen zbog vezivanja uz  socijalističko privređivanje je  i prodaja posredstvom poljoprivredne zadruge. Sukladno  Zakonu o zadrugama (NN  36/95,67/01,12/02,34/11),  poljoprivrednik može posredstvom poljoprivredne zadruge, temeljem ugovora o  proizvodnoj kooperaciji,  prodavati vlastite proizvode  na tržištu.
Izdavanje računa
Činjenica je da unatoč  nedostatnoj proizvodnji  voća i povrća veliki broj poljoprivrednika, uglavnom  malih i srednjih izravno  prodaje svoje proizvode na  gospodarskom dvorištu,  gradskoj tržnici, seljačkom  sajmu, na štandu uz prometnice, iz dostavnog vozila i dr.
A novosti vezane uz obvezu izdavanja računa koje  posljednje vrijeme prati sve  segmente trženja najčešći  su od strane obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Izdati račun ili ne? – pitaju se poljoprivrednici.  Obiteljsko poljoprivredno  gospodarstvo nema zakonsku obvezu izdavanja  računa za prodaju svojih  proizvoda kako na tržnici  tako i na veletržnici. Ukoliko izdaje račun mora ući u  registar poreznih obveznika i plaćati paušalni porez –  najmanji iznos je 1.500,00  kuna godišnje, a blok  računa mora se ovjeriti na  Poreznoj upravi. Ukoliko  kupcima izdaje otkupni  blok prema Poreznoj upravi nema nikakvih obveza  (do prometa od 230 tisuća  kuna), a kupac – trgovac za  daljnju prodaju, restoran i  sl., otkupnim blokom može  pravdati svoj ulaz robe. Otkupnim blokom, također  ostvaruju se prava na izravna plaćanja za maslinovo  ulje sukladno Pravilniku o  izravnim plaćanjima (NN  25/2012 čl. 25).
Nastavno na određivanje  tržišnih standarda za voće i  povrće, a temeljem Pravilnika o upisu u Upisnik trgovaca voćem i povrćem  (NN 91/10) u njega su se  dužni upisati svi trgovci koji stavljaju na tržište svježe  voće i povrće za koje je propisan tržni standard. Pri tome se trgovcem smatraju  sve pravne i fizičke osobe  koje posjeduju voće i povrće s ciljem njihovog izlaganja i stavljanja na tržište,  uključujući i OPG-e (osim  prijevoznika). Dakle, račun  ne moraju izdavati, ali da bi  mogli tržiti svoje proizvode  uz Upisnik poljoprivrednih  gospodarstava svi poljoprivrednici koji prodaju svoje  voće i povrće dužni su biti  upisani i u ovaj upisnik koji  se vodi pri Ministarstvu poljoprivrede.
Svi nabrojeni subjekti  kad prodaju svoje proizvode na tržištu obvezni su ispunjavati minimalne tehničke i druge propisane uvjete za pojedine oblike i  načine prodaje, na mjestu  prodaje isticati oznaku tvrtke ili naziva, voditi knjigu  popisa (osim OPG-a), pridržavati se propisanog radnog vremena i sl. Na taj  način ostvaruje se osnovno  načelo slobodnog i ravnopravnog nastupanja svih  subjekata na tržištu.