Hoće li kamere na cesti Zadar-Biograd završiti na Ustavnome sudu?

Nedavna odluka Ustavnog suda Slovenije koji je zabranio postavljanje kamera za nadzor brzine koje mogu prepoznati registracijske tablice, ponovo je aktualizirala rasprave koje su se o toj temi prije desetak godina vodile i u Zadru. Naime, pred donošenje odluke o postavljanju takvih kamera na Narodnom trgu i prema mostu, tadašnji koalicijski partner HDZ-a (u mandatu 2005.-2009.), Stanko Zrilić iz HSLS-a, izričito se suprotstavio toj namjeri te stavio veto na takvu odluku, obrazlažući svoj stav pravom svakog građanina na privatnost kao i upozorenjem da takve snimke u naravi života mogu samo poslužiti za manipulaciju i zlouporabu onih koji koriste te vizualne materijale. Tom vrstom argumentacije rukovodio se i Ustavni sud Slovenije ocijenivši da postavljanje takvih kamera na prometnicama povrjeđuje pravo na privatnost i zaštitu osobnih podataka.
Vrijede standardi pravne stečevine EU-a
Kako je Slovenija, kao i Hrvatska, članica Europske unije pa tako i u našem nacionalnom zakonodavstvu vrijede standardi pravne stečevine EU-a, Ustavni sud Hrvatske bi najvjerojatnije takvu odluku donio i za kamere na hrvatskim prometnicama kada bi se netko obratio tome najvišem pravosudnom tijelu sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti takvih mjerača brzine koji snimaju ne samo registracijske oznake nego i vozače automobila, njihove žene, djecu itd.
U Sloveniji je sve pokrenuo pučki pravobranitelj koji je nakon žestokih reakcija javnosti zatražio mišljenje Ustavnog suda s obzirom da se unutrašnjost vozila smatra privatnim prostorom, a takav prostor ne može kontrolirati nikakav »big brother« bez naloga suda. U Hrvatskoj se, barem koliko je poznato, još nitko nije sjetio glede kamera na prometnicama zatražiti mišljenje Ustavnoga suda iako se upravo u posljednje vrijeme na hrvatskim prometnicama postavlja novih 130 kućišta za policijske kamere, prema pisanju portala danica.hr.
Samo na prometnici od Zadra do Biograda postavljeno je barem pet takvih kamera, a neke i u širem području grada.
Zamolili smo za komentar odluke slovenskog Ustavnog suda, Stanka Zrilića koji je svojedobno, kao koalicijski partner vladajuće većine u Zadru, stavio veto na postavljanje kamera u javnom prostoru (ostao je u sjećanju i kao neumoljivi protivnik povećanja prireza).
Šteta od mogućih zlouporaba podataka daleko veća od benefita
– Pozdravljam odluku Ustavnog suda Slovenije. Točno je da sam se svojedobno tome suprotstavio, a i dan danas imam jasan stav o tome. Navodna briga o sigurnosti na prometnicama postavljanjem kamera koje zadiru u ustavom zajamčenu privatnost svakog građanina, pada u vodu čim vidite u kakvom su stanju naše prometnice. Vlast bi o tome trebala voditi računa, dovoljno vam je voziti se od Zadra do Sukošana pa ćete vidjeti da na toj prometnici ima nekoliko opasnih izazova za sigurnost ljudi i vozila, a o tome nitko ne vodi brigu. Najlakše je ‘nakeljiti’ kamere i postići dva cilja: harač i zadiranje u privatnost, a time i u moguće manipuliranje ljudima. U stvarnosti, ljudi koji imaju pristup tim podacima s kamera su ljudi koje kontrolira politika. Tu su beskonačne mogućnosti zlouporabe. Ako se jednom pristane na to, onda više nema povratka, postajemo zamorci nositelja moći koji s tim podatcima mogu raditi što hoće. Šteta od mogućih zlouporaba tih podataka daleko je veća od benefita sigurnosti čime oni žele pokriti ovakve poteze – uvjeren je Stanko Zrilić.
Dakle, susjedna Slovenija je službeno ukinula kamere za nadzor brzine vozila na prometnicama. Hoće li se naći netko i u Hrvatskoj tko će ovo pitanje postaviti pred Ustavni sud, ostaje za vidjeti. Stanko Zrilić je svojedobno rekao svoje »ne«, učinio je to iz osobnog uvjerenja ali i iz perspektive političara koji je pripadao jednoj liberalnoj stranci, dakle konceptu liberalnog poimanja sloboda građanina.
Čini se da ova tema danas, iako zadire u dimenziju ljudskih prava, više ne zanima ni jednu političku stranku!?