Hoće li kamere na cesti Zadar-Biograd završiti na Ustavnome sudu?

Slika korisnika anamarijabilan
EU PRAVILA: Slovenci odlučili - unutrašnjost vozila je privatni prostor
Najlakše je ‘nakeljiti’ kamere i postići dva cilja: harač i zadiranje u privatnost, a time i u moguće manipuliranje ljudima. U stvarnosti, ljudi koji imaju pristup tim podacima s kamera su ljudi koje kontrolira politika. Tu su beskonačne mogućnosti zlouporabe. Ako se jednom pristane na to, onda više nema povratka, postajemo zamorci nositelja moći koji s tim podatcima mogu raditi što hoće, kaže Stanko Zrilić
Zvonko Kucelin
U Zadru se još nitko nije sjetio glede kamera na prometnicama zatražiti mišljenje Ustavnoga suda

Nedavna odluka Ustavnog suda Slovenije koji je zabranio postavljanje kamera za nadzor brzine koje mogu prepoznati registracijske tablice, ponovo je aktualizirala rasprave koje su se o toj temi prije desetak godina vodile i u Zadru. Naime, pred donošenje odluke o postavljanju takvih kamera na Narodnom trgu i prema mostu, tadašnji koalicijski partner HDZ-a (u mandatu 2005.-2009.), Stanko Zrilić iz HSLS-a, izričito se suprotstavio toj namjeri te stavio veto na takvu odluku, obrazlažući svoj stav pravom svakog građanina na privatnost kao i upozorenjem da takve snimke u naravi života mogu samo poslužiti za manipulaciju i zlouporabu onih koji koriste te vizualne materijale. Tom vrstom argumentacije rukovodio se i Ustavni sud Slovenije ocijenivši da postavljanje takvih kamera na prometnicama povrjeđuje pravo na privatnost i zaštitu osobnih podataka.

Vrijede standardi pravne stečevine EU-a

Kako je Slovenija, kao i Hrvatska, članica Europske unije pa tako i u našem nacionalnom zakonodavstvu vrijede standardi pravne stečevine EU-a, Ustavni sud Hrvatske bi najvjerojatnije takvu odluku donio i za kamere na hrvatskim prometnicama kada bi se netko obratio tome najvišem pravosudnom tijelu sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti takvih mjerača brzine koji snimaju ne samo registracijske oznake nego i vozače automobila, njihove žene, djecu itd.
U Sloveniji je sve pokrenuo pučki pravobranitelj koji je nakon žestokih reakcija javnosti zatražio mišljenje Ustavnog suda s obzirom da se unutrašnjost vozila smatra privatnim prostorom, a takav prostor ne može kontrolirati nikakav »big brother« bez naloga suda. U Hrvatskoj se, barem koliko je poznato, još nitko nije sjetio glede kamera na prometnicama zatražiti mišljenje Ustavnoga suda iako se upravo u posljednje vrijeme na hrvatskim prometnicama postavlja novih 130 kućišta za policijske kamere, prema pisanju portala danica.hr.
Samo na prometnici od Zadra do Biograda postavljeno je barem pet takvih kamera, a neke i u širem području grada.
Zamolili smo za komentar odluke slovenskog Ustavnog suda, Stanka Zrilića koji je svojedobno, kao koalicijski partner vladajuće većine u Zadru, stavio veto na postavljanje kamera u javnom prostoru (ostao je u sjećanju i kao neumoljivi protivnik povećanja prireza).

Šteta od mogućih zlouporaba podataka daleko veća od benefita

- Pozdravljam odluku Ustavnog suda Slovenije. Točno je da sam se svojedobno tome suprotstavio, a i dan danas imam jasan stav o tome. Navodna briga o sigurnosti na prometnicama postavljanjem kamera koje zadiru u ustavom zajamčenu privatnost svakog građanina, pada u vodu čim vidite u kakvom su stanju naše prometnice. Vlast bi o tome trebala voditi računa, dovoljno vam je voziti se od Zadra do Sukošana pa ćete vidjeti da na toj prometnici ima nekoliko opasnih izazova za sigurnost ljudi i vozila, a o tome nitko ne vodi brigu. Najlakše je ‘nakeljiti’ kamere i postići dva cilja: harač i zadiranje u privatnost, a time i u moguće manipuliranje ljudima. U stvarnosti, ljudi koji imaju pristup tim podacima s kamera su ljudi koje kontrolira politika. Tu su beskonačne mogućnosti zlouporabe. Ako se jednom pristane na to, onda više nema povratka, postajemo zamorci nositelja moći koji s tim podatcima mogu raditi što hoće. Šteta od mogućih zlouporaba tih podataka daleko je veća od benefita sigurnosti čime oni žele pokriti ovakve poteze – uvjeren je Stanko Zrilić.
Dakle, susjedna Slovenija je službeno ukinula kamere za nadzor brzine vozila na prometnicama. Hoće li se naći netko i u Hrvatskoj tko će ovo pitanje postaviti pred Ustavni sud, ostaje za vidjeti. Stanko Zrilić je svojedobno rekao svoje »ne«, učinio je to iz osobnog uvjerenja ali i iz perspektive političara koji je pripadao jednoj liberalnoj stranci, dakle konceptu liberalnog poimanja sloboda građanina.
Čini se da ova tema danas, iako zadire u dimenziju ljudskih prava, više ne zanima ni jednu političku stranku!?

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 3 (2 glasova)