Učenice opisale problem nekontroliranog povećanja broja galebova klaukavaca

Već trinaest godina za redom zadarska Gimnazija Vladimira Nazora sudionica je SEMEP-a (South-Eastern Mediterranean Environmental Project), međunarodnog ekološkog projekta očuvanja okoliša jugoistočnog Sredozemnog mora čija se Ljetna škola svakoga srpnja održava na Visu, a kojoj je glavni cilj poticanje ekološke svijesti kod mladih.
Zamjena pravih jaja galebova plastičnim jajima
U SEMEP se ova zadarska gimnazija uključila još davne 1998. kao škola članica, a ovo je trinaesta godina da njeni učenici, pod vodstvom profesorice biologije i mentorice Sanje Fabac sudjeluju na Ljetnoj školi. S prof. Sanjom Fabac, školskom koordinatoricom za ovaj projekt, učenici početkom školske godine odabiru temu za rad, a do sada je u projektu SEMEP Gimnazija Vladimira Nazora sudjelovala s raznim zanimljivim i aktualnim temama kao što su recikliranje plastičnog otpada, lumbrikultura, uzgoj pastrva u Jadranskom moru, desalinizacija morske vode, destilacija smilja, vjetroelektrane, djelovanje eteričnih ulja na bakterije i druge.
Ove su godine dvije učenice trećeg razreda, pod vodstvom prof. Fabac, prezentirale projekt pod naslovom »Moj galebe.«
– U njemu su učenice opisale problem nekontroliranog povećanja broja galebova u gradovima. Naime, svi smo svjedoci da se u zadnje vrijeme galeb klaukavac gnijezdi posvuda, pa ga tako ima na krovovima kuća, zgrada, hotela i drugdje, a svojim izmetom onečišćuju fasade, spomenike i automobile. No, ovih ptica najviše ima na deponijima, gdje su ribu i morske beskralježnjake zamijenili otpadnom hranom, te su postali vrlo proždrljivi i nasrtljivi, kaže profesorica Fabac ističući kako su tijekom istraživanja učenice saznale da u Hrvatskoj postoje udruge koje se bave tim problemom i pokušavaju ga riješiti na dva načina: jedan je vraćanje galeba u prirodno stanište na najmanje invazivan način, a to je zatvoren sustav prebacivanja otpada kako galebovi uopće ne bi došli do hrane, dok je drugi zamjena pravih jaja galebova plastičnim jajima.
Bogatiji za predivno iskustvo
– Ako se ova strategija koristi tri godine zaredom, galeb će otići iz gnijezda i potražiti novo stanište jer neće biti izlijeganja. Na ovaj način od 2011. godine u gradovima Rovinju i Poreču smanjene su populacije galebova za čak 40 posto, dodaje mentorica Fabac, a svoje dojmove sa SEMEP-ove Ljetne škole podijelila je s nama i učenica Veronika Gospić, jedna od sudionica ovogodišnje Ljetne škole.
– Na ovoj Ljetnoj školi imale smo prilike upoznati vršnjake iz brojnih osnovnih i srednjih škola iz Zagreba, Karlovca, Pazina, Rijeke, Bakra, Splita, Dubrovnika i drugih gradova. Sudjelovale smo u radionicama iz botanike, zoologije, na temu mikroplastike u moru, a naučile smo puno i o palmama otoka Visa. Uz to, sklopile smo i nova poznanstva pa nam nikad nije bilo dosadno. Također, imale smo priliku posjetiti i svjetski poznatu Modru špilju na Biševu, kaže Veronika, i dodaje da su se sudionici s ove tradicionalne Ljetne škole kući vratili bogatiji za jedno predivno iskustvo učenja i druženja u prirodi.
Inače, ovaj projekt predstavlja važan segment u odgoju i obrazovanju koji povezuje edukaciju, kako prirodnog tako i socijalnog okoliša s kulturnim vrijednostima. Isto tako, sudionici na Ljetnoj školi, uz razmjenu iskustva, imaju prilike dati i primiti sugestije za što efikasnije provođenje projekta.
 

RJEŠAVANJE PROBLEMA

U Hrvatskoj postoje udruge koje se bave problemom nekontroliranog rastra broja galebova i pokušavaju ga riješiti na dva načina: jedan je vraćanje galeba u prirodno stanište na najmanje invazivan način, dok je drugi zamjena pravih jaja galebova plastičnim jajima