Bašićev projekt bio je preskup da bi se mogao ostvariti

Slika korisnika admin
Autor: 
udbina
Projekt Nikole Bašića nije dočekao svoju realizaciju

Želeći iskazati zahvalnost svima koji su sačuvali kršćanstvo na ovim prostorima i žrtvovali se za narodnu slobodu, od starokršćanskih mučenika do današnjih pokoljenja, bez obzira na nacionalno i ideološko uvjerenje, a potaknuti pozivom pape Ivana Pavla II. svim narodima da popišu i časte svoje mučenike, Gospićko-senjska biskupija odlučila je obilježiti mjesto Krbavske tragedije i pokrenula nacionalni Projekt izgradnje Crkve hrvatskih mučenika na Udbini. Uz crkvenu vlast projekt je dobio i podršku političke vlasti, ali i sveukupne hrvatske javnosti koja je prepoznala inicijativu biskupa dr. Mile Bogovića.

Prije tri godine, točnije 9. rujna 2005. godine, uz nazočnost 10 tisuća hodočasnika položen je temeljni kamen čime je započela izgradnja Crkve. No, nakon izvedene prve faze radova došlo je do zastoja i - promjene projekta. O gradnji, poteškoćama i budućnosti Crkve hrvatskih mučenika na Udbini razgovaramo s msgr. dr. Milom Bogovićem, biskupom gospićko-senjskim.

Preuzvišeni, uz stalni interes oko izgradnje Crkve hrvatskih mučenika na Udbini, hrvatsku javnost zanima zašto se odustalo od projekta Nikole Bašića. Čini se da je to arhitektonsko rješenje od samog početka bilo razlog mnogih dvojbi.

Procjena troškova od 30 milijuna potpuno nerealna

- Na prvom natječaju među 28 natjecatelja Ocjenjivački sud nije našao nijedan rad koji bi zadovoljio postavljene kriterije. No, izdvojio je četiri rada koja bi mogla doradom dosegnuti traženu razinu. Nakon dorade prihvaćen je projekt Nikole Bašića (tvrtka Marina-projekt) iz Zadra. Njegov rad ocjenjivački sud jednoglasno je prihvatio kao najbolji od ponuđenih rješenja, poprativši ga nizom pohvala. Projektantova procjena sveukupnih troškova bila je 30.377.000 kuna što je upisano i u građevinskoj dozvoli. S troškovnikom smo upoznali Hrvatsku biskupsku konferenciju i hrvatsku Vladu, najveće potencijalne darovatelje. U tim okvirima dobili smo obećanje za njihovu participaciju.

Međutim, daljnjim razvojem događaja postalo je jasno da bi troškovi u konačnici s PDV-om bili bliže najvišoj (152 milijuna), a ne najnižoj (67 milijuna) ponudi izvođača, a nipošto se ne bi mogli približiti projektantovoj procjeni (30 milijuna). S vremenom, nakon više sastanaka s projektantom, kad nas je uveo u projekt, postajalo je također sve jasnije da bi i održavanje cijeloga objekta nakon izgradnje bilo ne samo skupo, nego i teško izvodivo u klimatskim prilikama kakve vladaju na Udbini.

Dakle, glavni razlozi za prekid suradnje između investitora, Gospićko-senjske biskupije i projektanta, Marina-projekta, odnosno Nikole Bašića je to što se projekt pokazao preskupim da bi se bez preinaka mogao ostvariti.

Napominjem da smo u mnogo navrata jasno isticali da u Crkvu hrvatskih mučenika ne želimo ugraditi nijednu kunu koja je oduzeta od radničke plaće. Zato nismo krenuli u potragu za velikim donatorima, nego se okrenuli onima koji ne dobiju više nego što zarade. To ćemo ponavljati do kraja gradnje.

Izabran je novi projekt i novi izvođač radova, hoće li zbog toga Crkva biti izgrađena kako je i planirano?

- Glavni odbor je u lipnju ove godine prihvatio idejni projekt Marine Balin Fadejev (Konstruktor, Zagreb), dobivena je lokacijska i građevinska dozvola te je potpisan i ugovor s novim izvođačem radova, splitskim Konstruktor-inženjeringom. Ukupna cijena radova je 35 milijuna kuna, računajući i PDV, od čega će se iznos troškova umanjiti za 4.820.000 kuna, na koliko je procijenjena vrijednost pripremnih radova koji su već učinjeni.

Bila je zapostavljena poruka

Izgradnja po novom projektu ne samo da će biti mnogo jeftinija nego će i Crkva biti više usklađena s početnom idejom. Možemo reći da je jeftiniji i od procjene koju je Nikola Bašić dao za svoj projekt (30 milijuna). Prekid u radu i promjena projekta neće mnogo produžiti izgradnju Crkve. Prema potpisanom ugovoru izgradnja će trajati 18 mjeseci.

Koji je naglasak novog projekta?

- U prvom projektu naglasak je bio na arhitektonskim i umjetničkim dometima gradnje, zapostavljajući poruku koja je u temeljima projekta. U drugom projektu naglasak je na ideji i poruci koja izranja i raste iz naše kršćanske ukorijenjenosti. Nije nam, dakle, cilj jedna nova građevina, koja će se natjecati s drugima po svojoj arhitektonskoj posebnosti i umjetničkoj vrijednosti. I ova građevina mora biti bar u nekim elementima odraz današnjeg vremena. Smatram da bogoslužni prostori po svojoj naravi moraju davati prednost ideji i poruci. Takav naglasak u hrvatskoj crkvenoj arhitekturi bio je posebno istaknut u prijelomna vremena, u vrijeme otkrivanja i formuliranja vlastitog identiteta, pa je za očekivati da tako bude i u obnovljenoj hrvatskoj državi. Dakako, u projektiranju crkvenih zdanja treba doći do izražaja i osjećaj za suvremene umjetničke i arhitektonske dosege. I o tome smo vodili računa. Koliko uspješno, bit će vremena da se odvagne.

U pozadini ove gradnje stoji ideja štovanja svih onih koji su nas na ovim našim hrvatskim prostorima zadužili svojom žrtvom i darivanjem života za druge. Želimo potaknuti današnji naraštaj na zahvalnost i na nasljedovanje tih primjera. To je najbolji oslonac za gradnju sigurnije budućnosti. Tu je ideju lansirao u cijeli svijet Ivan Pavao II. na pragu trećeg tisućljeća. Smatramo da će svojom pojavnošću Crkva hrvatskih mučenika, i kroz svoje arhitektonske oblike, tu ideju buditi i njegovati u našem narodu. Vjerujemo da će to biti hram molitve i zahvaljivanja. Zato je i gradimo!

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno