Građani duguju 120 milijarda kuna

Samo u prvoj polovini ove godine građani su za kupnju stanova, automobila, kao i sve oblike potrošnje iz banaka “izvukli” gotovo osam milijarda kuna. Mjesečno se zadužuju za najmanje 600 milijuna kuna. I odlazak na more većina plaća kreditom
Za financiranje  čiste potrošnje, u odnosu na  prošlu godinu, građani su se u  prvom polugodištu ove godine  zadužili za dodatnih nešto više  od 3,6 milijarda kuna.  Ukupni  dug građana bankama, za kredite putem kreditnih kartica  kao i potrošačke te nenamjenske kredite trenutačno iznosi nešto više od 56,3 milijarde kuna, dok je prošla godina zaključena s više od 52,6  milijardai kuna duga stanovništva. Tako su građani svoju  potrošnju, koju godinama financiraju iz dodatnog zaduživanja, mjesečno povećavali  za 608 milijuna kuna kredita.
Posljedni podaci Hrvatske  narodne banke pokazuju da  su plasmani i krediti poslovnih  banaka  nastavili s usporavanjem godišnje stope rasta. No,  unatoč usporavanju i dalje se  bilježi nastavak porasta godišnje i mjesečne razine plasmana i kredita poslovnih banaka. Tako su, krajem lipnja,  ukupni plasmani banaka iznosili 220,2 milijarde kuna, a  njihova je godišnja stopa rasta  iznosila 10,3 posto dok je godišnja stopa rasta u svibnju  ove u odnosu na svibanj prošle  godine iznosila 10,7 posto.
Minusi na tekućim  računima
Povećanje plasmana banaka  uglavnom se odnosi na potraživanja dva najvažnija sektora – stanovništva i poduzeća.  Kada je riječ o stanovništvu,  krediti po kreditnim karticama kao i ostali krediti u koje  osim potrošačkih i nenamjenskih kredita ulaze i minusi po  tekućim računima, tek su jedan mali segment zaduženosti. Naime, ukupna zaduženost građana popela se na  120,1 milijardu kuna.
Na mjesečnoj razini, od  svibnja do kraja lipnja građani  su svoju zaduženost “oplemenili” za dodatnih 1,44 milijarde kuna. No, stambeni krediti u toj ukupnoj zaduženosti  stanovništva ne predstavljaju  niti polovinu duga, odnosno  njihov se udio kreće oko 40  posto. Kreditnim zaduženjima građani financiraju preživljavanje od mjeseca do mjeseca, a stalnim aranžmanima s  bankama i kartičarskim kućama “glume” bolji život no što  si ga svojim primanjima mogu  priuštiti.
Ukupni kreditni dug stanovništva na kraju 2007. godine iznosio je gotovo 112,6  milijarda kuna. Siječanj ove  godine zaključili smo s ukupnim dugom od 113,5 milijarda  kuna, dok se u veljači dug  popeo na 114,9 milijarda,  ožujku 116,6 milijarda kuna  da bi se do lipnja popeo na  120,1 milijardu. U pola godine, građani su tako ukupno  za stambeno zbrinjavanje,  kupnju automobila kao i sve  oblike potrošnje iz banaka “izvukli” gotovo osam milijarda  kuna.
“Peglanje” kartica u  usponu
U tom kretanju duga stanovništva, zanimljivi su pokazatelji financiranja čiste potrošnje. Velika većina građana, unatoč snažnom rastu troškova života, očito još uvijek  uspijeva prelijevanjem iz kredita u kredit koliko-toliko  održavati standard. Sindikalni  pokazatelji govore kako se s  prosječnom plaćom može pokriti 70-ak posto mjesečnih  troškova, a najveći udio u mjesečnim troškovima predstavlja hrana. Građani zaduženjem financiraju i tekuće  mjesečne troškove, ali i veliki  dio izvanrednih troškova. Tako se izvanrednim troškom  kod nas može smatrati i odlazak na godišnji odmor. Sedam  ili deset dana kupanja ovog  ljeta, većina domaćih turista  otplaćivat će u idućim godinama.
“Peglajući” kartice građani  su se u siječnju ove godine  zadužili za 4,9 milijarda kuna  (dok je u prosincu prošle godine taj dug iznosio 4,8 milijarda) da bi do konca lipnja  zaduženje povećali na 5,3 milijarde kuna. Dug za ostale  kredite stanovništvu prošlog  je prosinca bio na razini 47,8  milijarda kuna da bi do lipnja  ove godine gotovo dosegnuo  razinu od 51 milijarde. Rastući trend zaduživanja građana, naravno, vidljiv je i kod  stambenih kredita kao i kod  kredita za kupnju automobila.  No, više ne toliko ubrzan kao  kod financiranja boljeg života.
 

Više zajmova za automobile
Građani su u ovu godinu ušli s više od 9,1 milijardu kuna  kredita za kupnju automobila, a taj se dug u šest mjeseci popeo  na nepunih 9,3 milijarde. U tom je razdoblju, prema podacima  agencije promocija Plus, registriran 49.321 novi osobni automobili što je u odnosu na prvo polugodište prošle godine rast  od 14,6 posto. Tijekom 2007. godine, pak, prodana su 82.664  nova osobna automobila ili 4,9 posto više nego godinu ranije.