Utorak, 23. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Hrvatska oporabljena plastika pred vratima tržišta EU, Kine i Indije

Autor: Nives Rogoznica

24.08.2008. 22:00
Hrvatska oporabljena plastika pred vratima tržišta EU, Kine i Indije

Foto: Vedran SITNICA



Ukupna ulaganja do početka rada prijeći će 50 milijuna kuna, a u “Eko Velebitu” već razmišljaju i o ulaganjima u proizvodnju oporabnih proizvoda
Za nešto manje od dva mjeseca trebali bi biti pušteni u rad strojevi za preradu polietilena i polipropilena tvrtke “Eko Velebit”.
Riječ je o materijalima koji se najčešće pojavljuju kao plastična ambalaža, no zastupljeni su i drugi proizvodi u rasponu od plastičnih sjedalica i “gajbi” za piće do cijevi koje se koriste u građevinarstvu.
Najzastupljeniji je, saznajemo u “Eko Velebitu”, upravo ambalažni otpad iz kućanstava, i to onaj poput različitih bočica deterdženata i kozmetičkih preparata, za kojeg se u trgovinama ne može dobiti povratna naknada.
Strojevi za “pretvaranje” odbačene plastike u granulat su kupljeni i čeka se njihova isporuka. U međuvremenu ova tvrtka, koja je već pola godine vlasnik nacionalne koncesije za sakupljanje i oporabu otpada od polimernih materijala, skladišti sirovinu. Istodobno traju radovi na prilagodbi skladišnih prostora nekadašnje tvornice “Lika mlin” za potrebe pogona prerade polimernih materijala, te skladištenja sirovine i samog proizvoda – regranulata.
Prema riječima komercijalnog direktora Ronalda Milanje, kao skaladišni prostor za sad se koriste nekadašnja skladišta žitarica bivše tvornice, a nakon pokretanja proizvodnje granulat će se skladištiti u prostorima šest silosa, također izgrađenih za potrebe tvornice “Lika mlin”. Ovi silosi omogućuju skladištenje ukupno 9.000 tona granulata. Ukupna ulaganja do početka rada prijeći će 50 milijuna kuna.
Organizacija prikupljanja i dostave
– U inozemstvu više nigdje ne možete naići na korištenje naziva “smeće”. Otpad se s pravom tretira kao vrijedna sirovina, a tehnologija se razvija u skladu s takvim načinom razmišljanja kako bi se iz otpadnog materijala dobila nova vrijednost, kazuje Milanja.
U Hrvatskoj se, međutim, o potrebi valorizacije otpada kao sirovne govori tek nekoliko posljednjih godina, tijekom kojih, u razmaku od po nekoliko mjeseci, iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izlaze pravilnici kojima se uređuje prikupljanje i oporaba otpada različitih materijala.
– Oporaba je način na koji dolazimo do novog proizvoda dobivenog iz materijala koji je do sad završavao na deponijima. Hrvatska time ispunjava obveze koje je preuzela u pregovorima za ulazak u EU, napominje Milanja.
Doprema sirovine, to jest prikupljanje i prijevoz plastičnog otpada u ovom je trenutku najveći organizacijski izazov “Eko Velebita”. Doprema sirovine za sada je predmet dogovora, pa i pregovora s komunalnim poduzećima širom Hrvatske. Ona bi, nadaju se u “Eko Velebitu”, trebala biti redovno uspostavljena i prije 2012. ili 2013., do kada bi u funkciji trebali biti regionalni centri za odlaganje otpada.
– Postojanje regionalnih centara nametnut će komunalnim poduzećima nuždu da dovoze k nama polimerni otpad, budući da će se ulaz otpada u regionalni centar naplaćivati po količini. Problem komunalnih poduzeća, pa i zadarske “Čistoće” je u tome što komunalna poduzeća u pravilu nemaju tehnologiju kojom bi pripremili polimerni otpad za dovoženje u naš pogon. Postoji mogućnost da se to promijeni, budući da je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raspisao natječaj za sufinanciranje nabavke te opreme i on je otvoren do 15. rujna, napominje Milanja.
– Naš će kapacitet oporabe iznositi tisuću tona mjesečno i nadamo se da ćemo koristiti plastiku prikupljenu u Hrvatskoj i da je neće biti nužno uvoziti kako bi se održala proizvodnja, pogotovo stoga što se, prema procjenama Agencije za zaštitu okoliša, u Hrvatskoj godišnje odloži oko 120.000 tona plastike, dodaje Milanja, navodeći kako se u skladištima trenutačno nalazi oko 400.000 tona.
Oporabljeno – jeftinija sirovina
– Šleperi stižu svakodnevno. Otprilike nam stigne po 20 tona dnevno. No, prijevoz je skup, i u ovom trenutku je to u potpunosti naš trošak, iako postoje ideje da se regulira na način po kojem bi ga dijelom subvencionirao Fond, navodi Milanja, te ističe kao primjernu suradnju s komunalnim poduzećima iz Čakovca i Varaždina.
Kad je u pitanju tehnologija prikupljanja plastičnog otpada, navedena poduzeća najdalje su odmakla, no “Eko Velebit” je u suradnji sa zadarskom “Čistoćom” građanima ponudio mogućnost da, uz isplatu 1,5 kune po kilogramu, u prostoru “Čistoće” odlože onaj plastični otpad za kojeg se u trgovinama ne može dobiti povratna naknada.
550 kuna subvencije Fonda po toni materijala koji ulazi u oporabu, uzme li se u obzir isplata građanima od kune i pol po kilogramu i 55 lipa “Čistoći”, u ovom trenutku ne zatvara bilancu u plusu, no prema riječima Rolanda Milanje radi se o pilot-projektu čija je primarna svrha educirati građane o tome kako iskoristiti pravilno odloženi otpad, koji neće završiti na deponiju, već postati nova vrijednost.
– Od tone plastičnog materijala koji ulazi u oporabu dobije se vrijednost od oko 3 kune po kilogramu, a kad se oduzmu spomenuta davanja, od toga još treba platiti održavanje pogona i cijenu rada. Usporedbe radi, u Austriji tona optada iz kućanstava subvencionira se sa 610 eura, a iz gospodarstva sa 120 eura, jer tvrtke same plaćaju prijevoz do pogona za oporabu. Cijene kod nas i u Austriji, što se prijevoza i energije tiče, nisu bitno različite, pa se zaključak nameće sam od sebe, navodi Milanja.
Nova radna mjesta
Tvrtka “Eko Velebit” u ovom trenutku zapošljava petnaestak ljudi, a kad krenu u proizvodnju, pogon će u punom kapacitetu zapošljavati šezdesetak ljudi. Milanja očekuje kako bi ovaj broj zaposlenih tvrtka trebala dostići do početka sljedeće godine.
– Tražit ćemo jednim dijelom strojare i kemičare, a većim dijelom nekvalificiranu radnu snagu, kazao je Milanja.
Ostvare li se dugoročni razvojni planovi, ova bi tvrtka za stanovnike Općine Gračac mogla značiti otvaranje dodatnih radnih mjesta.
– Važno je proizvesti, tržište postoji. Ulaskom u EU otvara nam se veliko tržište, važno je samo biti konkurentan. Kina i Indija najveći su uvoznici. U SAD-u je upravo oporabljeni otpad treća po veličini izvozna grana. Originalan materijal na europskom tržištu košta od 1.500 do 1.700 eura po toni, a oporabljeni od 400 do 600 eura, navodi Milanja.
U “Eko Velebitu” već razmišljaju i o ulaganjima u proizvodnju oporabnih proizvoda. Čelni ljudi tvrtke prošlog su tjedna s tom svrhom bili u radnom posjetu tvrtki “Jacobs Becker” u njemačkom Wormsu.
– Riječ je tvrtki koja se bavi oporabom plastičnih materijala, ali proizvodi ne samo sirovinu za daljnju proizvodnju, već i gotove proizvode poput opreme za dječja igrališta, igračke, oplate u cestogradnji i građevinarstvu. Ovi su proizvodi jeftiniji. Nešto su skuplji samo tamo gdje zamjenjuju drvo. Uz to su i puno trajniji, ne zahtijevaju održavanje, a imaju i jamstvo od 100 godina, pojašnjava Milanja.